Povežite se s nama

U fokusu

Ante Klečina: “Željeznički prijevoz roba i putnika nije stvar prošlosti i ima svijetlu budućnost”

Objavljeno:

- dana

Ozbiljniji razvoj prometnog sustava u međimurskom i varaždinskom kraju nezamisliv je bez gradnje, obnove i održavanja željezničke infrastrukture.

Ovoj tematici godinama je posvećen, Ante Klečina, magistar, inženjer održive mobilnosti i logistike, predavač na prometnom odjelu Sveučilišta Sjever. Boljeg sugovornika o komercijalnoj željeznici teško je zamisliti, jer je djed ovog 47-godišnjaka bio nadzornik pruge, a pokojni otac obavljao je poslove ložača i strojovođe. Štoviše, i Klečinin punac je umirovljeni strojovođa.

Nezamjenjiv kotačić svake modernizacije

Podsjećamo, 1825. godina bila je ključna za razvoj željeznice i industrijsku revoluciju, te komercijalni promet Europe i SAD-a.

– George Stephenson tada je pokrenuo prvu željezničku liniju od Stocktona do Darlintgona s lokomotivom “Locomotion”. Dotad su postojale isključivo industrijske željeznice, u početku s konjskom vučom, a spomenuta linija funkcionirala je prema utvrđenom voznom redu kojeg su osmislili prvi komercijalni prijevoznici robe i ljudi. Do 1850. godine većina europskih zemalja imala je uređene željeznice s tisućama kilometara aktivnih mreža – ističe Klečina.

Ovako su izgledali varaždinski peroni 1909. godine

Hrvatska je, nažalost, zaostajala u razvoju željeznica jer su Austrija i Mađarska nastojale prvo urediti svoje prioritetne pravce, poput Südbahna od Beča do Graza, Maribora, Ljubljane, Sežane i Trsta.

– Riječ je o glavnom magistralnom pravcu kojeg je Austrija gradila na ovim prostorima i uglavnom je završen oko 1845. godine, te 1852. stiže do morske obale. Međutim, premda su se ideje javljale još 50-tih godina 19. stoljeća, između ostalog s nakanom da se trasiranjem željeznica riješi lučki promet za cijeli mađarski dio dvojne monarhije, puno godina proći će do osnutka privatnih dioničarskih društava vicinalnih (lokalnih) željeznica na području Hrvatskoga zagorja. Riječ je o Dioničarskom društvu željeznice Čakovec-Zagreb, Dioničarskom društvu vicinalne željeznice Varaždin-Golubovec i Dioničarskom društvu vicinalne željeznice Zabok-Stubica – objašnjava naš sugovornik koji je trenutno doktorand na Pomorskom fakultetu u Rijeci na tehnologiji prometa, gdje je preokupiran sustavima javnog prijevoza putnika.
Dodao je kako je Dioničarsko društvo željeznice Čakovec-Zagreb osnovano 1885. godine u Budimpešti i tek 1919. sjedište društva premješta se u Zagreb. Ta željeznica je poznata i pod nazivom Zagorska vicinalna željeznica. Mrežu pruga ovog društva činile su pruge: Zaprešić-Varaždin (puštena u promet 4. rujna 1886.), Zabok-Krapina, i Varaždin-Čakovec (puštena u promet 13. prosinca 1886. nakon tehničke provjere novoizgrađenog mosta). Dioničarsko društvo vicinalne željeznice Varaždin-Golubovec osnovano je pak 1888. godine u Budimpešti. Nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije, sjedište društva prvotno se premješta u Zagreb, a nakon toga u Beograd. Pruge društva bile su Varaždin-Lepoglava (puštena u promet 1. srpnja 1890.) i Lepoglava- Golubovec (puštena u promet 5. listopada 1890.). Osim navedenih, pruga Varaždin- Golubovec imala je i odvojak za Očuru-Sv. Jakov, koji je pušten u promet 20. travnja 1891.

Američki bombarderi 1945. srušili su željeznički most pa su vlakovi do izgradnje novog morali godinama prolazili kolnim

– Treba znati da je postojala ideja da Varaždin postaju ima na međimurskoj – sjevernoj obali rijeke Drave. Čak i danas se u Varaždinu prepričava anegdota kako se jedan gradski vijećnik žalio da željeznica neće biti dobra za razvoj grada jer će vlakovi bučiti, plašiti ljude i stoku…No, većina građana i aristokracije na sjeveru Hrvatske bilo je za izgradnju željeznica. U Međimurju je na kraju ostvaren logičan pravac, najlakši za izgradnju, koji ide od Pragerskog prema Čakovcu i Kotoribi, a otvoren je 24. travnja 1860. godine kao prvi u Hrvatskoj. Od tog trenutka, sav varaždinski kapital silno se trudio povezati na spomenutu trasu i na kraju je u tome uspio. Štoviše Varaždin postaje čvorištem kada je do kraja izgrađena golubovečka pruga – ističe Klečina.

Kolodvor i ložiona

Danas Varaždince na vrijeme kada su peronima tutnjale parnjače podsjeća predivna kolodvorska zgrada koja je prema nacrtu Valenta Morandinija izgrađena 1908. godine i vrijedna stara ložiona koja navodno nije zaštićeno kulturno dobro.

Nepoznato je kakva će biti sudbina vrijedne ložione

– Prve parne lokomotive u našem kraju bile su “Katice” serije JŽ 125, a najznačajnije od svih koje su vozile u ovom prostoru bile su serije JŽ 22 (M.A.V. 324). Prototip te vozne lokomotive uspješno je testiran 1909. godine i u Hrvatskoj su bile aktivne do 1988. U Varaždinu ih je 1957. godine na stanju bilo čak 15 komada. Za razliku od njih, teretnim prometom desetljećima su dominirale njemačke “Kriegslokomotive” serije JŽ 33. Moglo ih se vidjeti na koprivničkom kolodvoru još godinama nakon elektrifikacije tamošnje pruge, koja za razliku od varaždinske ima status magistralne željeznice – govori Klečina od kojeg doznajemo da je danas skoro nemoguće utvrditi tko su bili prvi strojovođe i ložači lokomotiva u dvije najsjevernije županije.
No, iz jednog dokumenta iz 1921. godine proizlazi da su u Varaždinu nadziratelji pruge bili Ivan Magdalenec i Ljudevit Tola, a ložionom je rukovodio Vladimir Blumschein. Funkciju prometnog predstojnika obavljao je Julio Bengeri, dok su strojovođe bili Dragutin Čebular, Ladislav Giezi, Aleksander Hibšer, Emanuel Piovarči, Đuro Matijačić, Anton Rupnik i Josip Muhar. Stanica Varaždin imala je tada još dvojicu zaposlenih konduktera, tri nadskladištara i četvoricu službenika čiji je rad nadzirao šef – kontrolor Milan Agras.

Stara parnjača serije 51 u Kolodvorskoj ulici je nijemi svjedok prohujalih vremena

– Kraljevina SHS je imala vlastitu željeznicu kao državno poduzeće i ta se kompanija bavila prijevozom jer se posao svugdje nacionalizirao s ciljem što boljeg upravljanja sustavom – radi sigurnosti, izračuna voznih redova, davanja tarifa i drugog. U privatnim rukama ostale su industrijske pruge poput one u Tivaru ili uskotračna koju je od Ladanja do Varaždina izgradio grof Bombelles… Mene zanima povijest željeznica od najmlađih nogu, a i zato jer je to ujedno povijest ekonomije. Svima koje zanima ta tema preporučam da posjete Hrvatski željeznički muzej u Vukovarskoj ulici u Zagrebu, ili barem njegove zanimljive internetske stranice. Riječ je o specijaliziranoj je baštinskoj ustanovi usmjerenoj na čuvanje povijesnih tragova željezničkog sustava u Hrvatskoj, te njegovih tehničkih i drugih artefakata. Između ostalih eksponata, čuvaju i lokomotivu koja je svojevremeno vukla vagone Titovog luksuznog “plavog vlaka” u Varaždin – zaključio je Ante Klečina koji obožava fotografirati željeznički sustav, te je ponosni vlasnik arhive u kojoj je više od 20.000 iznimno vrijednih fotografija.

Sudar vlakova u Novom Marofu 1925. godine

Koprivnica je znala da se ulaže za barem jedno stoljeće

Kroz Varaždin nikada nije prošla kompozicija Balkan Expressa, a kada će automobili i kamioni proći ispod ili iznad pruge za Koprivnicu koju je izgradila bivša Kraljevina Jugoslavija (puštena u promet u prosincu 1937. godine), još uvijek je nepoznato.

– Za razliku od Varaždina, u Koprivnici su već tada gradski vijećnici donijeli odluku da se mora izgraditi podvožnjak ispod pruge. Koprivnica ga je kasnije pretvorila u pješački i dodala još jedan cestovni čime je izbjegla gužvu u prometu. Nažalost, u Varaždinu još imamo problem s Kućanskom rampom iako idejna rješenja odavno postoje. Smatram da ne treba inzistirati na novijim rješenjima, koja se odnose na kružni podvožnjak ili onaj projekt koji problem treba riješiti nešto sjevernije od zgrade kolodvora. Naime, ti projekti, koje ne treba nužno odbaciti, ipak primarno favoriziraju prelazak cestovnog prometa kroz problematične točke, umjesto da se iskoristi GUP u kojem je već ucrtan nadvožnjak s južne strane. Ja sam taj nadvožnjak u nacrtima pronašao ucrtan početkom 80-tih godina prošlog stoljeća i definitivno bolje zadovoljava prometne i urbanističke kriterije. No, vidjet ćemo što će gradski političari na kraju odlučiti – ukazuje Klečina.

U fokusu

Nezavisna platforma Sjever predstavila kandidate: Imamo najjača imena i jedini zastupamo interese sjevera

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Među prvima je jutros svoju listu za 3. izbornu jedinicu predala Nezavisna platforma Sjever, čiji je predsjednik međimurski župan Matija Posavec.

-Nezavisna platforma Sjever izlazi samostalno u 3. izbornoj jedinici, to je naša baza i to je snažna poruka koliko želimo beskompromisno štititi interese hrvatskog sjevera kao najproduktivnijeg, gospodarski najsnažnijeg hrvatskog kraja koji do sada nije imao podršku nijedne Vlade – poručio je Posavec nakon predaje lista.

Također, danas je održana i konferencija za medije u Čakovcu gdje je Posavec predstavio listu. Ponovio je kako je Nezavisna platforma sjever jedina politička opcija koja se istinski bori za interese sjevera Hrvatske.

– Izlazimo samostalno jer ne želimo ovisiti o nikome. Idemo zajedno razvijati naš kraj, ne čekajući nikoga, nego uzdignute glave i s planovima razvijati prostor koji je godinama nepošteno zapostavljen, a upravo naši ljudi, birači i podrška koju osjećamo na terenu, glavna su nam motivacija i pokretačka snaga – poručio je Posavec.

Ističe da ljudi sa sjevera napokon ne moraju glasati za ili protiv već imaju svoju opciju koju čine dobro poznati ljudi koji godinama predano rade za svoj kraj.

– Ne postoji niti jedna stranka koja ima toliko ljudi na listi koji su neposredno odabrani od naroda za obnašanje javne dužnosti kao što imamo mi. Župan, gradonačelnici, općinski načelnici i predsjednici mjesnih odbora neposredno su izabrani svojim imenom i prezimenom. Poštujemo regionalne specifičnosti, kvote zastupljenosti po spolu, vrednujemo važnost županija unutar izborne jedinice. Naša lista pokazuje otvorenost i širinu, otvarajući put snažnoj motivaciji građana Međimurske, Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije da imaju koga birati. Da napokon izađu na izbore da bi dali svoj glas „za”, a ne da biraju „protiv” – istaknuo je Posavec.

Osim njega kao župana, na listi su tri gradonačelnika i šest načelnika. Tu su i još neka poznata imena, poput primjerice ravnatelja čakovečke bolnice Igora Šegovića.

-Idemo samostalno, nismo u koalicijama i savezima u 3. izbornoj jedinici i kao takvi samostalni u polariziranoj političkoj sceni vjerujem da možemo osvojiti tri mandata – poručio je Posavec i istaknuo da je ovo najjača lista za parlamentarne izbore na sjeveru.

Ponovio je i da vjeruje da će buduću Vladu formirati lijevi centar te da će Nezavisna platforma sjever takvu Vladu i podržati.

Listu Nezavisne platforme Sjever za III izbornu jedinicu čine redom Matija Posavec, župan Međimurske županije i predsjednik NPS-a, Dubravko Bilić gradonačelnik Ludbrega, Robert Greblički načelnik općine Veliko Trgovišće, Ljerka Cividini gradonačelnica Čakovca, Milorad Batinić gradonačelnik Ivanca, Igor Šegović ravnatelj Županijske bolnice Čakovec, Ksenija Krivec Jurak načelnica općine Zagorska sela (odgovor Sjevera i Juga), Rajko Solar načelnik općine Jalžabet, Đurđica Slamek načelnica općine Sveta Marija, Velimir Kučko (Savez Naša Hrvatska), Anica Naranđa predsjednica mjesnog odbora Prelog, Bojana Petrić načelnica općine Donji Vidovec, Mirjana Murk (Savez Naša Hrvatska) i Ivica Baksa, potpredsjednik Skupštine Međimurske županije.

Nastavite čitati

U fokusu

Treće poskupljenje cigareta u samo mjesec dana

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Novo poskupljenje cigareta na hrvatskom tržištu, treće po redu od početka ožujka.

Nakon Tvornice duhana Rovinj i kompanije Philip Morris Zagreb, dizanje cijena najavila je i tvrtka  JT International Zagreb, i to za 10 eurocenti po kutiji.

JT je prijavio povećanje maloprodajnih cijena za određene marke cigareta  i prijave maloprodajnih cijena za nove marke pod brandom Camel. Nove cijene stupaju na snagu u srijedu, 3. travnja.

Sobranie će po novome stajati 4,90 eura, Camel 4,30 eura, Camel legend 4,10 eura, Camel compact 4,20 eura, Winston 4,20 eura, Benson & Hedges 4,10 eura te LD 4,20 eura.

Cijene su povećane između 2 i 2,5 posto, ovisno o vrsti cigareta, ali sve su, bez iznimke, skuplje za 10 eurocenti. Za toliko su cijene digli i TDR te Philip Morris. Ima li tu možda posla za Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja?

Izvor: Danica

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje