Povežite se s nama

U fokusu

Antolić Vupora (SDP): HDZ je svojom vladavinom napravio puno više štete nego sam rat

Objavljeno:

- dana

SDP Varaždinske županije osvrnuo se na nedavne preliminarne rezultate popisa stanovništva. Iz njega proizlazi da Hrvatska ima gotovo 10 % manje stanovništva nego 2011. godine.

Saborska zastupnica i predsjednica SDP-a Varaždinske županije Barbara Antolić Vupora ističući da nažalost i sjever Hrvatske dijeli istu sudbinu kao i ostatak Hrvatske što se tiče pada broja stanovnika. 

– U III. izbornoj jedinici iz koje ja dolazim, a koju čine Varaždinska, Međimurska i Krapinsko-zagorska županija, brojka naših sumještana manja je za više od 35.000 stanovnika što je gotovo kao grad veličine Varaždina. Sjever Hrvatske kao pokretač gospodarskog razvoja te lider na brojnim drugim područjima također ima pad broja stanovnika što je samo dokaz da se ljudi ne iseljavaju samo iz krajeva u kojima nedostaje razvijenog gospodarstva i radnih mjesta već iz cijele Hrvatske – tvrdi Antolić Vupora koja pravi problem vidi u općem nefunkcioniranju države, duboko ukorijenjenoj korupciji te činjenice da se mladima u ovoj zemlji ne nudi nikakva perspektiva i budućnost osim ako su vlasnici iskaznice vladajuće stranke. 

– Dokaza za nefunkcioniranje opće države je mnogo; od lošeg i sporog sudstva, izostanka strategija pogotovo kada su u pitanju mladi, nejednakih uvjeta u mogućnostima obrazovanja kao i još uvijek neravnopravnog položaja žena u društvu. Sve to, ali i još puno toga ne nabrojenog, samo su dio naše surove realnosti koja pojedince, ali i cijele obitelji prisiljava da napuste svoju zemlju – kazala je saborska zastupnica. 

– Vatrogasne mjere poput dodjele 200.000 kn za povratak iseljenih samo pokazuju potpuni nedostatak pravih demografskih, ali i svih drugih politika vladajućih. Koliko se mladih obitelji iselilo s Banije samo zbog katastrofalne obnove toga kraja nakon potresa? To je pravi pokazatelj nesposobnosti Vlade i njenih koalicijskih partnera – naglasila je Antolić Vupora.

– Nakon ovih katastrofalnih početnih rezultata popisa stanovništva možemo samo sa strepnjom očekivati rezultate dobne strukture stanovništva koji će sigurno dodatno ukazati da je HDZ svojom vladavinom napravio puno više štete nego sam rat u kojem je Hrvatska postala samostalna država – završila je saborska zastupnica Antolić Vupora.

U fokusu

Šest djelatnika varaždinskog Zavoda za mirovinsko osiguranje još uvijek radi od kuće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Čitatelji Regionalnog tjednika požalili su se novinarima da ne mogu doći na razgovor uživo u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) – Područnu službu u Varaždinu, jer brojni djelatnici i dalje zbog mjera borbe protiv koronavirusa rade od kuće.

O navedenoj problematici uputili smo upit HZMO-u kako bismo provjerili o čemu se radi.

U skladu s Odlukom o organizaciji rada u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje za vrijeme epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 od 6. rujna 2021. i Uputom Ureda za upravljanje i razvoj ljudskih potencijala od 10. rujna 2021., radnicima HZMO-a može se odrediti rad od kuće, ističu iz ove institucije, koji se organizira pod uvjetom da se na taj način može osigurati uredno obavljanje poslova u propisanom radnom vremenu, u protivnom, određeni rad od kuće opozvat će se na zahtjev neposrednog rukovoditelja.

– U Područnoj službi u Varaždinu zaposlena su ukupno 123 radnika, od kojih šest koristi mogućnost rada od kuće, u skladu s Odlukom o organizaciji rada u HZMO-u za vrijeme epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 od 6. rujna 2021., u kojoj stoji da je rad od kuće moguće odrediti radnicima s kroničnim nezaraznim bolestima na temelju odgovarajuće potvrde liječnika da se radi o bolesti i zdravstvenom stanju koji mogu povećati rizik za teže oblike bolesti COVID-19, a sukladno popisu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 2. rujna 2020. godine. Na temelju navedene odluke ukupno šest radnika HZMO-a u Područnoj službi u Varaždinu priložilo je odgovarajuću liječničku potvrdu temeljem koje im je odobren rad od kuće do opoziva, odnosno do zahtjeva radnika o povratku na posao. S obzirom na navedeno, ne stoji tvrdnja da većina radnika PS-u u Varaždinu koristi mogućnost rada od kuće, već je riječ o 4,8 % radnika od ukupnog broja zaposlenih u PS-u u Varaždinu – stoji u odgovoru HZMO-a novinarima Regionalnog tjednika.

Napominju i da su u PS-u u Varaždinu svakodnevno, tijekom radnog vremena, strankama na raspolaganju pravni savjetnici za tuzemna i inozemna prava radi davanja stručnih odgovora i pružanja pomoći oko ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja, doplatka za djecu, nacionalne naknade za starije osobe i ostalih pitanja iz nadležnosti HZMO-a.

Zakonski okvir

Inače, Hrvatska udruga poslodavaca, Sindikat naftnoga gospodarstva i Norveška udruga poslodavaca (The Confederation of Norwegian Enterprise – NHO) predstavili su na završnoj konferenciji održanoj krajem travnja smjernice za izmjenu zakonodavnog okvira u pogledu rada na daljinu.

Prema posljednjim podacima Eurostata, tijekom 2020. u Hrvatskoj je tek 3,1 % zaposlenih uobičajeno radilo na daljinu, dok je povremeno na daljinu radilo dodatnih 7,9 % zaposlenih. Na razini EU-a 12 % zaposlenih radilo je uobičajeno na daljinu, uz dodatnih 8,6 % koji su na daljinu radili povremeno.

Damir Zorić, glavni direktor HUP-a, rekao je: “Rad na daljinu, pogotovo povremeni, pokazao se tijekom pandemije kao koristan, svrhovit i učinkovit. On doprinosi povećanoj produktivnosti radnika, jer fleksibilizacija doprinosi zadovoljenju kako osobnih, tako i obiteljskih potreba radnika. Mogućnost koju poslodavci pružaju kroz rad na daljinu smatra se benefitom i načinom privlačenja radne snage, posebice za mlade radnike, pripravnike i roditelje s malom djecom.”

U istraživanju provedenom početkom 2021. godine 13 % ispitanika u Hrvatskoj željelo je nakon završetka pandemije svakodnevno raditi na daljinu, 25 % nekoliko puta tjedno, a 18 % nekoliko puta mjesečno. Na razini EU-a kao cjeline ti su udjeli: 13 % svakodnevno, 31 % nekoliko puta tjedno i 21 % nekoliko puta mjesečno.

Iva Nappholz, pravna savjetnica u HUP-u, i Anica Ferić, pravna savjetnica u SING-u, predstavile su smjernice koje se sastoje od uvođenja novog instituta tako da se uz postojeći institut rada na izdvojenom mjestu rada uvede novi institut – institut rada na daljinu. Obilježavaju ga u svakom slučaju dvostranost i dobrovoljnost. Uz to, HUP i SING predlažu da se rad na daljinu može ugovoriti kao stalni ili povremeni rad na daljinu te da bude obilježen fleksibilnim izborom mjesta rada od strane radnika. Radnik bi se trebao pridržavati propisa zaštite na radu jednako kao i radnici koji obavljaju iste poslove u prostorijama poslodavca, ali bi poslodavac bio odgovoran za zaštitu na radu u skladu sa standardom razumne mjere i rizika. Drugim riječima, poslodavac bi snosio odgovornost za uobičajen rizik rada koji je uobičajen za određeno radno mjesto. Naknada troškova za rad na daljinu obuhvatila bi isplatu paušalnog iznosa naknade troškova. Takva isplata bila bi neoporeziva i isplaćivala bi se proporcionalno vremenu provedenom u radu na daljinu. Prije donošenja odluke o uvođenju mogućnosti rada na daljinu na razini svoga poslovnog subjekta poslodavac bi se trebao savjetovati s Radničkim vijećem, a radnici bi i dalje trebali imati pravo na isključenje.

Radnici

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, na kraju rasprave je zaključio: “Mi u sindikatima moramo voditi računa o zaštiti radnika tako da kada se radi o radu na izdvojenom mjestu rada, odnosno radu na daljinu, nužno je naglasiti nekoliko ključnih pitanja, a to su dobrovoljnost i pravo na izbor rada od kuće i povrata na radno mjesto, jamstvo jednakih plaća za jednaki rad neovisno gdje se obavlja, jasno određeno radno vrijeme, plaćanje dodatnih troškova koje radnik ima (oprema, režije), zaštita na radu, pravo na isključenje/nedostupnost nakon proteka radnog vremena te sprečavanje pretjeranog nadzora od strane poslodavca.”

Nastavite čitati

U fokusu

U ponedjeljak kreću prijave za upis u srednje škole

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

srednja strukovna škola varaždin

Prijave za upis u I. razred srednje škole u školskoj godini 2022./2023. počinju u ponedjeljak 23. svibnja, a po odluci o upisu planirano je ukupno 46.377 upisnih mjesta u 2133 razredna odjela, piše tportal.

Učenici se prijavljuju i upisuju u I. razred srednje škole elektroničkim putem preko mrežne stranice Nacionalnoga informacijskog sustava prijava i upisa u srednje škole na temelju natječaja za upis koji raspisuju i objavljuju škole.

U javnim, odnosno školama čiji su osnivači država, županije i gradovi planirana su mjesta za 43.793 učenika u 1988 razrednih odjela, u privatnim za 1719, a u školama čiji su osnivači vjerske zajednice 865 učenika.

Za gimnazijske programe u javnim srednjim školama planirano je 10.710 mjesta u 447 razrednih odjela, u četverogodišnjim programima strukovnih škola ima mjesta za 18.438 učenika u 808 razrednih odjela, a u trogodišnjim za 6242 učenika u 284 razredna odjela.

U programima obrazovanja za vezane obrte u trajanju od tri godine ima mjesta za 4.858 učenika, u petogodišnjim programima za medicinske sestre i tehničare ima mjesta za 1.214 učenika, a u programima obrazovanja za stjecanje niže stručne spreme za 124 učenika.

U prilagođene i posebne programe za učenike s teškoćama u razvoju ima 838 mjesta u 97 razrednih odjela.

U glazbenim i plesnim školama ima mjesta za 1.369 učenika u 77 razrednih odjela.

Prijave u sustav u ljetnom upisnom roku počinju 23. svibnja, a obrazovni programi mogu se prijavljivati od 25. do 28. lipnja.

Dodatni ispiti i provjere održavat će se od 29. lipnja do 4. srpnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 9. srpnja.

Izvor: tportal

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje