Povežite se s nama

U fokusu

APN: Vratite dug što prije, rokovi su istekli

Objavljeno:

- dana

OPASNO

Dugovanja Javne ustanove Gradski stanovi će sljedeće godine biti još veća prijetnja za Grad Varaždin: na temelju rješenja Ministarstva financija ulaze u gradsku riznicu, što znači da će se u slučaju ovrhe novac naplaćivati direktno iz gradskog proračuna.

Unatoč tome i činjenici da dospjele obveze iznose 23 milijuna kuna, za sanaciju duga u prijedlogu proračuna za 2016. godinu gradonačelnik Goran Habuš ne planira niti jednu kunu.

Kamate rastu 

Podsjećamo, 9,3 milijuna kuna duga se odnosi na nenamjenski potrošena sredstva za izgradnju POS stanova, koja JUGS, odnosno Grad Varaždin moraju vratiti u državni proračun prema ovršnom rješenju Ministarstva financija. Drugih deset milijuna kuna duga po ovrsi Hypo banke već je došlo na naplatu Gradu, no aneksom ugovora plaćanje je odgođeno do travnja 2016. Preostalih tri milijuna kuna je dug Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN).

– U ovom trenutku nema stvarne opasnosti za gradski proračun – uvjeren je gradonačelnik Habuš.

Smatra da je ulazak JUGS-a u gradsku riznicu potencijalna opasnost ponajprije zbog ovrhe Hypo banke. – Vjerujem da ćemo opet uspjeti prolongirati plaćanje, jer se kamate ipak vraćaju sukladno sporazumu – rekao je, čime je potvrdio da ne namjerava osigurati sredstva za povrat glavnice iako će zbog prve odgode za kamate otići oko 600.000 kuna.

U ovršnom rješenju Ministarstva financija ne vidi opasnost. – To rješenje osporavamo na Upravnom sudu. Ako bi se bilo koja od ovih situacija dogodila, tada ćemo iz proračuna ta dugovanja morati vratiti i odustati od nekih projekata. Je li to razlog da to sebi unaprijed stavljamo kao nekakvu obvezu? Mislim da nije. Proračun Grada je dovoljno jak da može izdržati jednu ili obje takve situacije. Nije realno da se u 2016. takvo što dogodi – rekao je Habuš.
Slikovito rečeno, smatra da požar treba gasiti tek kad se rasplamsa.

Dug utvrđen

Takav stav ima u trenutku dok se provodi vještačenje poslovnih knjiga JUGS-a i utvrđuju sve obveze. Iz APN-a su nam u petak potvrdili da su revizijskoj kući dostavili tražene podatke o svojim potraživanjima, a da je iznos dospjelih obveza utvrđen nalazom Proračunskog nadzora Ministarstva financija, kao i vještačenjem revizijske kuće. Vrlo su jasni.

Avar: Dug se mora platiti, APN ga dosad nije naplatio samo zbog inercije sustava

– Rokovi povrata sredstava su istekli te je u interesu dužnika izvršiti povrat duga, zajedno s kamatom, što prije. APN ne može otpisati potraživanja, jer se prvenstveno radi o dugu prema državnom proračunu – naveli su u pisanom odgovoru. Proračunskim nadzorom je utvrđeno da je JUGS još 2013. prestao vraćati poticajna sredstva od prodanih i iznajmljenih POS stanova. Iz APN-a sada jasno poručuju da je taj novac već trebao biti vraćen, iz čega se može zaključiti da bi Gradu mogla stići nova ovrha! Predsjednik Upravnog vijeća JUGS-a Zlatan Avar ističe da je nevjerojatno da se u 2016. ne planira sanacija dugovanja JUGS-a. 

– Činjenice su jasne. Grad novac mora vratiti, na što stalno upozoravamo. APN dug dosad nije naplatio samo zbog inercije državnog sustava. Međutim, gradonačelnik Habuš se okružio savjetnicima koji očito ne shvaćaju da je nevraćanje novca u državni proračun nezakonito postupanje. Dugovi propalih projekata morat će se vratiti iz gradskog proračuna. To nije popularno priznati, ali stvarnost je takva – istaknuo je Avar.

Izvor:
Foto: Arhiva RT

U fokusu

Čačić usporedio koronu s rakom pluća i poručio: COVID potvrde treba uvesti za sve

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Bivši varaždinski župan i dalje je česti sugovornik nacionalnih medija te zadnjih dana komentira epidemiološku situaciju i drži prodike pojedinim znanstvenicima, ali i premijeru Plenkoviću.

U zadnjem istupu za Večernji list je izjavio kako treba uvesti COVID potvrde za sve, a napomenuo je i da mu nije jasno ˝zašto premijer Plenković drži Lauca˝.

– Bio sam u Francuskoj prije desetak dana i tamo je COVID potvrda uvedena kao apsolutna obveza. Vi ne možete sjesti ni vani na terasi i nešto naručiti a da ne pokažete COVID potvrdu. Stvari tamo funkcioniraju najnormalnije i, ako imate potvrdu, sve je u redu, nemate nikakvih problema ni vi, ni ugostitelji, ni crkve, ni muzeji… Sve funkcionira, ali imaju jasnu politiku. Zemlje koje su se ozbiljno i odgovorno postavile imaju i visoku procijepljenost, a naš je problem što se nismo dovoljno odgovorno i jasno postavili. Posljedice su lako mjerljive. Ta priča o mentalitetu je šarena laža. Ništa krući mentalitet i sklonost poštivanju pravila nemaju u Francuskoj u odnosu na nas. Tamo imaju neke od najstrastvenijih i najozbiljnijih prosvjeda, ali sve to francusku vladu nije omelo u jasnim i čistim porukama i mjerama. Smatram da to i mi trebamo učiniti. Propust je što već i nismo. COVID potvrde treba uvesti za sve! Ako želiš imati normalan način života, od tebe se očekuje da štitiš sebe i druge – rekao je Čačić za Večernji list.

Rekao je i da će premijera Plenkovića pitati zašto je Gordan Lauc i dalje u Vladinom savjetu.

– Teško bolesnih i mrtvih, naročito u dobi do 65 godina, deset je puta više među onima koji nisu cijepljeni. Slična je to priča kao i s rakom pluća, od kojeg umiru i oni koji nikad nisu pušili, no onih s rakom pluća koji su bili pušači nekoliko je desetaka puta više nego nepušača – rekao je Čačić.

Nastavite čitati

U fokusu

Jakopović: Može li hrvatska poljoprivreda pratiti ambiciozne okolišne ciljeve Europske unije?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Može li Hrvatska pratiti ambiciozne okolišne ciljeve Europske unije uz istovremeno velike poremećaje na tržištu i veliku uvoznu konkurenciju, pita se predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović nakon predstavljanja strategije Od polja do stola u Europskom parlamentu.

Riječ je o strategiji prema kojoj bi Europa na održiv način trebala proizvoditi zdravu i visokokvalitetnu hranu, uz jamstvo njene sigurnosti, zaradu poljoprivrednika i smanjenja štetnog utjecaja na okoliš.

Strategija je sama po sebi pozitivna, pojašnjava predsjednik Jakopović, no kako kaže, treba biti svjestan situacije na tržištu hrane koja se drastično pogoršava. Zbog toga se postavlja pitanje hoće li Europska unija koja je do sada bila izvoznik postati ovisna o uvozu.

– Uz to, pitamo se što će se dogoditi sa zemljama poput Hrvatske koje nemaju potrošačku moć, prijenos znanja, kao ni uređeno tržište i pitanje poljoprivrednog zemljišta – rekao je Jakopović i naglasio kako razvijene zemlje očekuju pad u proizvodnji veći od 10 posto zbog čega smatra da Hrvatska može očekivati i više od toga.

Upravo to je razlog zašto proizvođači i stručnjaci traže procjenu učinka trenutne strategije, a u prilog tome idu i brojne studije utjecaja novih strategija na poljoprivredu te istraživanja koja zaključuju da će se poljoprivredna proizvodnja Europske unije drastično smanjiti.

– Ako se to dogodi, povećat će se uvoz poljoprivrednih sirovina i sastojaka pa će Europa, kako bi prehranila svoje stanovništvo, ovisiti o uvozu što predstavlja kako političke, tako i rizike za sigurnost hrane – istaknuo je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Neka provedena istraživanja pokazala su da će ciljevi strategije „Od polja do stola” koji predviđaju smanjenje emisija stakleničkih plinova od 40 do 60 posto dovesti do prenošenja europske poljoprivredne proizvodnje u treće zemlje, a 22 milijuna ljudi biti podvrgnuto nesigurnosti hrane čiji bi Europa mogla postati uvoznik.

Studija sa Sveučilišta u Kielu ukazuje na smanjenje proizvodnje govedine u Europskoj uniji za 20 posto i svinjskog mesa za 17 posto što je dovelo do povećanja cijena i upitnih učinaka na prihode stočara. Fakultet agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka proveo je analizu koja je pokazala kako je zahvaljujući rastu cijena žitarica, prerađevina od žitarica i stočne hrane došlo do naglog rasta troškova hranidbe stoke.

Kako je pojasnio Jakopović, podaci iz svih istraživanja pokazuju utjecaje na trgovinu, prihode poljoprivrednika i potrošačke cijene zbog čega će promjena sustava prehrane biti teža, a nametanje poreza na potrošnju koji je predložio Europski parlament moglo bi ga učiniti društveno nepravednim.

– Politički cilj koji se ne temelji na podacima imat će štetne učinke na europsku poljoprivredu. Moramo graditi politike usmjerene na rješenja na temelju podataka s kojima raspolažemo, a inovacije su njihov kamen temeljac – naglasio je Jakopović i dodao kako je potrebno snažnije govoriti o rješenjima i razumjeti izazove u ostvarenju ciljeva strategije Od polja do stola što se treba temeljiti na opsežnoj i cjelovitoj procjeni učinaka.

Iz Hrvatske poljoprivredne komore smatraju da je hitno potrebna opsežna rasprava na temelju boljih podataka i prezentiranje konkretnih prijedloga te podsjećaju kako je prema planu europskih strategija predviđeno da 25 posto europske poljoprivrede bude ekološka proizvodnja, da se smanji upotreba sredstava za zaštitu bilja za čak 50 posto, gnojiva za 20 posto i antibiotika za 50 posto.

– Predviđena su i velika pošumljavanja s ciljem održavanja biološke raznolikosti čime se ostavlja mali prostor za opstanak ruralnih područja Europske unije, održavanje razine proizvodnje, konkurentnosti i dohotka europske poljoprivrede i nastavka investicijskog ciklusa – poručio je Jakopović i zaključio kako strategija „Od polja do stola” mora uzeti u obzir ekonomski, socijalni i ekološki stup održivosti kao jedini način prepoznavanja doprinosa poljoprivrede i ruralnih područja u proizvodnji.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje