Povežite se s nama

U fokusu

Aquacity: od euforije i najavljenog “parka iz snova” do izgubljene prilike i dugova

Objavljeno:

- dana

– Sada se vidjelo da se naša vizija otprije dvije godine, zbog novonastalih okolnosti, neće moći ostvariti i odlučili smo kompletno promijeniti poslovni model te da upravljanje imovinom preuzme Javna ustanova Gradski bazeni, s obzirom na to da oni već imaju bazene Drava, sada bi preuzeli i kupalište Aquacity – ističe Zlatan Avar

U razgovoru sa zamjenikom varaždinskoga gradonačelnika Zlatanom Avarom tražili smo objašnjenje zbog čega se odustalo od brojnih najavljenih projekata na jezeru Motičnjak, u sklopu kojeg je svojevremeno predstavljen veliki projekt prof. dr. sc. Bože Solde, kojim bi Aquacity izgledao poput parka iz snova s brojnim vodenim atrakcijama s bogatom opremom i uređenjem okoliša. Razmišljalo se tada o velikom toboganu, kampu s bungalovima, jedno se vrijeme govorilo o hotelu, no ne smije se zaboraviti da je ondje ipak riječ o zaštićenom području prirode.

Podsjetimo da je prije desetak godina tvrtka Gumiimpex bila zainteresirana za kupnju toga kompleksa i ulaganje u njega kroz izgradnju velikoga vodenog parka s toboganima i simulatorom slobodnog pada, atrakcijom za rekreativce i padobrance koji žele trenirati, no Gradsko vijeće to nije prihvatilo.

– Dolaskom na vlast 2017. godine postojala je ideja da se Aquacity oživi jer je prije, nebrigom bivšega koncesionara, kupalište bilo gotovo zapušteno. Počelo se prvo s oživljavanjem restorana, uređenjem plaže, tuševa i cijele infrastrukture, da se napravi ponuda za posjetitelje. Tako je napravljen i restoran uz samu plažu, obnovljeni su sportski tereni i malo je oživljen sadržaj, pri čemu je bilo za očekivati da se prvi rezultati neće moći vidjeti već za godinu dana, točnije tijekom 2018. godine, jer na onu drugu polovicu godine početka vlasti niti ne računamo da se nešto moglo napraviti, i da će Grad tu morati uložiti početna sredstva – govori na početku Avar i dodaje da je bilo bitno zadržati praksu da se ne naplaćuje ulaz i da se ljudi mogu doći kupati koliko žele.

Godina ulaganja

Tako je prošla 2018. godina. U sljedećoj su godini, uz ulaganje Grada od oko milijun kuna, dobivena sredstva Ministarstva turizma RH u iznosu od 480.000 kuna za projekt kojim je obuhvaćeno uređenje velike aktivne plaže i nekoliko manjih u uvalama jezera te nabava i ugradnja pet pametnih klupa sa solarnim panelima i instaliranje tri solarna tuša.

Na početku je postavljen direktor iz gradske uprave, koji je pokušao staviti poslovanje na noge, dok je kasnije raspisan natječaj za direktora, pa onda i direktoricu, koji su operativno vodili cijeli ugostiteljski dio s organizacijom kafića Ritz, koji dolazi pod vlasništvo Aquacityja. Počinju se javljati na natječaje i kuhati za škole i poduzeća, nastavlja se organizacija svadbi i većih proslava u restoranu, što je sve donosilo prihode, ali uz povećanje troškova održavanja cijeloga kompleksa, što je Grad pratio, ali uz određeni rok očekujući rezultate, a ako do njih ne bi došlo, prešlo bi se na drugi poslovni model, tumačio je Avar.

– Dolaskom 2020. godine ambiciozni planovi, koji su postojali i koji su se u prva dva do tri mjeseca čak i iznad prosjeka realizirali, počeli su dolaziti u pitanje s koronakrizom, koja je zahvatila sve ugostitelje, a da se realizacija, koja je početkom godine izgledala odlično, tako i nastavila, gradska ulaganja u potpunosti bi se vratila – rekao je zamjenik gradonačelnika.

Mjere koje su uvedene zbog pandemije koronavirusa svim su ugostiteljima smanjile promet i dovele ih do granice opstanka, pa tako i Aquacity. U Gradu nisu željeli posegnuti za mjerama otpuštanja radnika, pa su, uz financiranje odgajatelja i učitelja u produženom boravku, financirali i izašli ususret i Aquacityju. Ljetno razdoblje je dalo malo nade jer su posjetitelji kompleksa ipak dolazili na kupanje i koristili ostale ugostiteljske usluge, međutim, prihodi su i dalje bili ispod svih očekivanja jer se uvelike osjećao pad broja dolazaka zbog straha od koronavirusa.

– Praćenjem dinamike prihoda u drugoj polovici ove godine, posebno u rujnu i listopadu, vidjeli smo da iz mjeseca u mjesec dolazi do sve većeg minusa, što je bilo logično s obzirom na stanje u cijelom svijetu, kao i na mjere Stožera civilne zaštite, i uz ostale troškove došlo se do nakupljenog duga još iz 2019. godine od oko milijun kuna, što se nije moglo više sanirati prema planiranim prihodima jer njih u ovoj godini više nije niti bilo – govori Avar.

– Sada se vidjelo da se naša vizija otprije dvije godine, zbog novonastalih okolnosti, neće moći ostvariti i odlučili smo kompletno promijeniti poslovni model. Odlučili smo da upravljanje imovinom preuzme Javna ustanova Gradski bazeni, s obzirom na to da oni već imaju bazene Drava, sada bi preuzeli i kupalište Aquacity. Gradski bazeni bit će zaduženi za upravljanje infrastrukturom i održavanje okoliša, a objekte bismo dali u zakup, posebno restoran, posebno sportske terene i posebno restoran uz plažu – najavio je Zlatan Avar i dodao kako već postoje interes i investitori za uređenje teniskih terena te da se napravi balon.

Dodajmo da je ovo poslovni model u kojem se želi sačuvati imovina uz namirenje vjerovnika rješavanjem dugova koje Aquacity ima prema dobavljačima ili komunalnim tvrtkama, za što je u idućoj godini u proračunu predviđeno 900.000 kuna.

Novi poslovni model

– Mi smo mogli reći da idemo u stečaj a za vjerovnike nas nije briga, ali to nije način niti rješenje. Srećom, nije bilo mnogo otpremnina jer je većina zaposlenika bila zaposlena na određeno, već najveći dio troškova odlazi na vjerovnike. To je novi poslovni model koji smo odabrali i smatramo da ćemo na taj način sigurnije, u sljedećoj neizvjesnoj godini koja nam dolazi, uspjeti putem najma vratiti velik dio uloženih sredstava – zaključuje zamjenik gradonačelnika.

Kako doznajemo, novi poslovni model odnosi se i na caffe bar Ritz na Trgu kralja Tomislava, no hoće li i on u zakup ili će ga preuzeti gradsko poduzeće Parkovi, koji već imaju ugostiteljsku djelatnost, ovisi o detaljima u restrukturiranju, ali jedno je sigurno: da će do kraja siječnja Aquacity d.o.o. prestati postojati, a da će gradskim bazenima i kupalištima upravljati jedna gradska ustanova. Oni se neće baviti ugostiteljstvom, nego infrastrukturom, kroz iznajmljivanje objekata i održavanjem kupališta.

U fokusu

Rasprava vijećnika: u OB Varaždin nakon obnove i dalje plahte na prozorima, a u Toplicama već otpada fasada

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vijećnici Županijske skupštine Varaždinske županije na sjednici održanoj 18. svibnja jednoglasno su prihvatili svih 20 točaka dnevnog reda, među kojima je i točka vezana uz rad i poslovanje zdravstvenih ustanova kojima je osnivač Varaždinska županija.

Podsjetimo, riječ je o šest zdravstvenih ustanova, od kojih su s viškom prihoda na kraju 2021. godine poslovali Zavod za javno zdravstvo, Dom zdravlja, Ljekarna i Zavod za hitnu medicinu, dok su Opća bolnica Varaždin i Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice ostvarile manjak. 

– Kada promatramo rezultat poslovanja svih zdravstvenih ustanova u prošloj godini, vidljiv je manjak prihoda od 57 milijuna kuna, a pribroje li se tome rezultati poslovanja iz prijašnjih godina, ustanove su na kraju 2021. ostvarile ukupni minus od 456 milijuna kuna, što je doista značajan iznos. Riječ je o problemima koji se vuku desetljećima i jasno da Županija ne može sama iznaći sredstva potrebna za sanaciju manjka prihoda. Resorno ministarstvo priprema mjere za sanaciju zdravstvenih ustanova, među kojima se razmatra i prelazak bolnica u državno vlasništvo. Naravno da će bolnice ostati na istom mjestu, kao i svi zaposlenici, no na državnoj razini će se pokušati naći model zajedničkog upravljanja. U Hrvatskoj su danas 63 bolnice na četiri milijuna stanovnika, što je, složit ćemo se svi, puno – rekao je župan Anđelko Stričak, ujedno apelirajući na uprave bolnica i sve zaposlene u zdravstvu da se liste čekanja smanje.

U ime kluba vijećnika Reformista Robert Vugrin naveo je da aktualni financijski rezultat od oko 390 milijuna kuna minusa nije nikakvo iznenađenje za OB Varaždin te da Bolnica ne može biti odgovorna za taj iskazani dug koji je isti kao, navodi, četverogodišnji izvorni proračun Županije.

Izazovno vrijeme je i pred novim ravnateljem Doma zdravlja, kazao je Vugrin, i dodao da je su pretprošle godine Ljekarne poslovale pozitivno jer su najprofitabilnije vraćene u okrilje Varaždinske županije. Za poslovanje Zavoda navodi da je pozitivno i zbog testiranja na COVID-19, „što pokazuje da su krize ponekad prilike“, te smatra da Specijalna bolnica ima dobru budućnost, posebice zbog djela vezanog uz ugostiteljstvo koje je u vrijeme pandemije nestalo.

Potom se u raspravu uključio Marijan Škvarić u ime Kluba HNS-a, navodeći da minus od 400 milijuna kuna ne pokazuje optimizam, te da bi se višak prihoda u proračunu od pozitivnog poslovanja zdravstvenih ustanova također trebao utrošiti na zdravstvo.

– Smeta me da kada govorimo o zdravlju, previše govorimo o fasadama, objektima, a zaboravili smo na ljude. Hajdemo vratiti zdravstvo ljudima, investirati u ljude. Poradimo na listi čekanja i opremi kako bi naši građani imali dostojnu zdravstvenu skrb – pozvao je Škvarić, govoreći za župana Stričaka „da mu nije lako jer postoji mnogo stvari o kojima treba voditi brigu“.

Potom je replicirao Robert Vugrin, ironično navodeći da se „mora sažaliti nad županom jer mora preuzeti projekte teške 850 milijuna kuna“.

– Ova mantra koja se iznosi „vratimo se ljudima“. Dajte ideje, nemojte filozofirati, ljudima treba osigurati adekvatne uvjete rada. U bolnicama su na prozorima bile plahte, ručnici, treba napraviti ono što možete sa sredstvima koja su na raspolaganju i to sada. Spomenuli ste opremu, očito niste upoznati s projektima. Samo objedinjeni hitni prijem 20 milijuna kuna opreme, Centralni operacijski blok 200 milijuna kuna opreme, dajte ljudima adekvatne uvjete rada. Ja sam za da se povećaju plaće, ali tko povećava plaće? Država, koja zaboravlja zdravstvenim ustanovama „spustiti“ novce. Točno se zna tko što može napraviti, neka Županija napravi što može u situaciji kada je dobila jako lijepi miraz – replicirao je Vugrin.

Marijan Škvarić mu je potom uzvratio protupitanjem koliko je liječnika otišlo iz Bolnice dok su oni bili na vlasti zbog loših investicija u ljude i skrbi, kao i zapošljavanja po „nekim“ kriterijima, a replicirala je i Spomenka Kiđemet-Piskač.

– Vratimo se na prvu sjednicu Županijske skupštine kada smo dobili materijale, koliko smo novaca za OB Varaždin dobili iz EU fondova i koliko su probijeni ti fondovi i koliko OB Varaždin ima dodatnih troškova na to što je kao „dobiveno“ iz EU fondova. Krasno je raditi u obnovljenim prostorima, ali, primjerice, 2019. godine kada je obnovljena Neurologija, iz nepoznatog razloga, zaposlenici su tražili rolete, tada smo imali plahte na prozorima u vrijeme kada je vani bilo 40 stupnjeva. Tada se postavljalo pitanje hoće li nas iz Neurologije netko tužiti zbog uvjeta u kojima su bili ti pacijenti – kazala je Kiđemet-Piskač, koja također tvrdi da kao liječnica ima konkretne informacije da s niti jednim liječnikom koji je napustio Bolnicu tadašnje ravnateljstvo nije pokušalo razgovarati kako bi ostali u Bolnici.

Mario Lešina pozom je upitao u kakvim uvjetima rade liječnici i medicinsko osoblje te gdje je onih 400 polaznika Sestrinstva na Sveučilištu Sjever.

– Završe fakultet u Hrvatskoj, gdje su? Plaće liječnika jesu male, ali za hrvatske okvire su solidne, medicinsko osoblje i liječnike ne možete nikada dovoljno platiti, oni rade s entuzijazmom. Mogu li Grad ili Županija ponuditi liječnicima stanove uz mogućnost otkupa? Stručno napredovanje? O tome ovdje trebamo razgovarati – mišljenja je Lešina.

Za govornicu je potom došao Goran Kaniški, koji se osvrnuo na miraz koji je spomenuo Vugrin.

– Istina, on je velik, ali u negativnom financijskom smislu. Zdravstveni djelatnici vele da je dobro da je došlo do prekida građevinskog upravljanja zdravstvenim ustanovama jer zdravstvo nije građevina. Jer, i nakon energetske obnove imamo plahte na prozorima. Fasade nisu „core business“ zdravstva. Mislim da je u javnosti stvorena zabluda zbog fasada, izvana je sjaj – iznutra jaj, otpada fasada, ima i neispravna oprema, mislim da moramo imati zadovoljne korisnike, a da bismo to postignuli moramo imati stručne i zadovoljne djelatnike, ne samo u financijskom smislu, nego da imaju ispravnu opremu i da se ugodno osjećaju – naveo je Kaniški.

U raspravi je sudjelovala i vijećnica Ruža Jelovac, kao i vijećnica Snježana Cerjan. Jelovac je apelirala na župana da im dostavi na uvid nacrte pravaca reforme zdravstvenog sustava, a sve u cilju da pacijenti budu zadovoljni. Zanimao ju je i stav Županije vezano uz transfer vlasništva sa županijske na državnu razinu, dok se Cerjan osvrnula na ljudstvo u OB Varaždin.

– Novi ravnatelj je krenuo s predbrojem izvršitelja radnih mjesta, za što prošlo Upravno vijeće nije imalo sluha. Od 2017. do 2021. mi smo uposlili 400-ak ljudi bez ikakvog plana zapošljavanja, iako je to propisano. Nažalost, mi danas imamo sve manje srednjih sestara, sve više prvostupnica, magistra sestrinstva. Vjerujem da ćemo znati po kojim odjelima je koliko kadra. Znači, svaka čast zdravstvenom osoblju, ali ondašnje Upravno vijeće nije napravilo posao kako je trebalo – zaključila je vijećnica Cerjan.

Dragutin Kranjčec također se nadovezao na zapošljavanja u bolnicama – „najmanje onih koje je potrebno“.

– Prije 15 godina zaposliti se u Toplicama, tada samja bio gradonačelnik, to je bio pritisak, vijećnik ti neće dolaziti na Gradsko vijeće ako mu ženu ne zaposliš. Danas je situacija drukčija, to se okrenulo, danas nema ljudi, ne žele raditi zbog plaća. Lijepo je da smo počeli obnavljati, ali zidovi ne čine ništa, čine to ljudi. Tko će doći raditi u Spinalni centar dok će biti gotov? Država je istovremeno s time trebala graditi stanove i kuće. Kolega Vugrin je bio šef kada se radila energetska obnova u Toplicama i zaboravio je reći da već otpadaju fasade dolje, da danas u Minervu curi više nego prije, i zabrinjavajuće je za mene, mi smo prihvatili studije, svi smo svjesni kako se u Hrvatskoj događala pretvorba. Kupovala su se poduzeća, gdje nije bilo dobiti uništili su ih, bojim se da će do toga doći i u Minervi. Što sada? Predlagati nove ideje. Ne bih htio da mi ostanemo bez Minerve, a sumporna voda koja je stoljećima lijek, više se ne koristi. Kako opravdati da pločice s bazena otpadaju, a otvorit će se za mjesec dana. Mislim da u Hrvatskoj nakon tako loših radova za pet godina ćemo morati više platiti nego sve što smo uštedjeli kroz energetske radove – upozorio je Kranjčec.

Na to je Vugrin izjavio da nikad nije radio u građevinskoj tvrtki, niti bio šef radova. – Ako radovi nisu izvedeni, postoje garancije, treba to riješiti i sanirati – navodi.

Nino Ivanuša potom je kazao da se u izvješću Doma zdravlja nigdje ne spominje ludbreški Dom zdravlja, podsjetivši sve okupljene na tamošnji manjak pedijatra, nakon čega je za govornicu zaključno stao župan Anđelko Stričak.

– Prvo, vijećnica Jelovac je predložila da ubuduće izvješća budu standardizirana, s čime se slažem. Okupite ravnatelje i dogovorite šablonu. Kada je riječ o centralizaciji, najavljena je centralizacija dijela zdravstvenih ustanova, i vijećnica Jelovac je rekla da imamo 63 bolnice u Hrvatskoj, to dovoljno govori da je situacija neodrživa. Sve zdravstvene ustanove imaju 456 milijuna kuna duga, gubitke, a da bi sanirali OB Varaždin tu je jasno – to Varaždinska županija kao osnivač ne može podnijeti, ni sanirati. Ali, bit će još riječi o tome, vodimo se i dalje konstruktivnom raspravom i brojkama – zaključio je Stričak.

Nastavite čitati

U fokusu

Grad Varaždin: „Regionalni centar civilne zaštite i spašavanja je naš zajednički prioritet“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon jučerašnjih izjava na sjednici Županijske skupštine Varaždinske županije od strane župana Anđelka Stričaka, a vezano uz izgradnju Regionalnog centra civilne zaštite i spašavanja, cijeneći važnost projekta, ali i potpunost informacija o istom, gradonačelnik Neven Bosilj dao je danas, 19. svibnja, dodatne informacije o ovom projektu važnom za Varaždin, Varaždinsku županiju i cijelu sjevernu Hrvatsku.

Ideja izgradnje Regionalnog centra za civilnu zaštitu i spašavanje stara je dvadesetak godina i Grad Varaždin je u tu svrhu osigurao zemljište uz istočnu obilaznicu iza tvrtke Gumiimpex koje je u vlasništvu Javno vatrogasne postrojbe Grada Varaždina.

Sve do prošle godine i promjene vlasti u Županiji, na toj lokaciji se planirao graditi Regionalni centar svih žurnih službi i službi civilne zaštite, koji je trebao uključivati i Centar vatrogasne djelatnosti Javne vatrogasne postrojbe Grada Varaždina. Novi župan Stričak je prošle godine odlučio da se Regionalni centar izmjesti na novu lokaciju koja obuhvaća katastarsku općinu Varaždin i Gornji Kneginec – na poziciju između tvrtke Solvis i željezničke pruge prema Zagrebu na kojem je zemljište u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske, ali ima i nekoliko parcela u privatnom vlasništvu koje je potrebno otkupiti od strane Grada Varaždina. Imajući u vidu važnost tog projekta za cijelu sjevernu Hrvatsku, Grad je podržao novu lokaciju župana Stričaka uz izdvajanje Javne vatrogasne postrojbe te smo nastavili s projektom izgradnje izdvojenog Centra vatrogasne djelatnosti na prije predviđenoj lokaciji u Varaždinu, zbog brzine i odaziva naših vatrogasaca na moguće ugroze koje su definirane analizom procjene rizika na području grada Varaždina.

Sukladno dogovoru s Varaždinskom županijom, Grad Varaždin je poduzeo sve potrebne korake za otkup zemljišta, osigurao je sredstva u proračunu, angažiran je sudski vještak i napravljena je procjena vrijednosti zemljišta, a za sljedeći tjedan je organiziran sastanak na koji su pozvani svi vlasnici zemljišta gdje bi se trebao dogovoriti mogući otkup tih parcela kako bi se projekt Regionalnog centra mogao nesmetano nastaviti.

Za sve informacije i pitanja o tijeku postupka, stručne službe Grada Varaždina uvijek stoje na raspolaganju županu Stričaku i Varaždinskoj županiji.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje