Povežite se s nama

U fokusu

Arboretum Opeka žarište bolesti i leglo štetnika, zbog opasnosti učenicima zabranjen pristup!

Objavljeno:

- dana

Jedan od najljepših i najvrednijih arboretuma Europe, onaj kraj Opeke, zbog višedesetljetne nebrige i maćehinskog odnosa prema dvorcu i zelenilu koje ga okružuje na najboljem je putu da ostane bez statusa spomenika parkovne arhitekture.

Kataklizma

Naime, iz njega ne samo da su nepovratno nestale vrijedne samonikle jedinke, ili one koje je zasadio grof Bombelles, već je šumski teren danas uglavnom neprohodan, s više tisuća suhih i trulih stabala. Ona su nepresušan izvor gljivičnih infekcija i hrana strizibubama te potkornjacima. Različiti štetnici raširili su se po parku, a sada ugrožavaju i sve šume u viničkom kraju, upozorava dr. sc. Miroslav Benko iz Zavoda za uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku Hrvatskoga šumarskog instituta.

Arboretumi zahtijevaju stalnu brigu o svom posađenom drveću i unikatnim stablima

– Ako se napokon krene s uklanjanjem posušenih i bolesnih stabala, koja su potencijalna opasnost za korisnike i posjetitelje, taj će posao stajati najmanje 380.000 kuna. Arboretum je na rubu propadanja, a ružnu sliku stanja zelenila dopunjavaju zapušteni i uništeni parkovni elementi poput klupica, rubnjaka od opeke, odvodnih kanalića, klesanih klupa, koševa za smeće i kamenih međaša – ističe Benko, kojem je na prošlotjednom predavanju „Arboretum okom šumara“ na „Srijedi u Muzeju“ pošlo za rukom argumentirano upozoriti na katastrofalno stanje cijeloga parkovnoga kompleksa.

Sve što danas vidimo u arboretumu nastalo je prije 150 godina, kada je grof Bombelles pozvao arhitekte iz Nizozemske i Austrije kako bi ga projektirali

Štoviše, u svom je izlaganju napomenuo da polaznici Srednje škole “Arboretum Opeka” u Marčanu danas ne smiju kročiti u arboretum na terensku nastavu!

– Donesen je takav propis da ako žele skupiti materijal za herbarije ili pak uživo upoznati raznolikosti i bogatstvo biljaka, to mogu napraviti samo izvan nastave. Na svoju ruku, kao obični posjetitelji. Riječ je o administrativnom paradoksu i anomaliji koja djeci omogućava učenje u razredima i rasadniku, ali ne i u arboretumu, koji bi trebao služiti za educiranje i uživanje – naglasio je Benko, napomenuvši da je s preminulom kolegom Brunom Jalušićem prije 40 godina prvi put kročio u arboretum kako bi prikupio dendrološki materijal neophodan za nastavu studenata šumarstva.

U šumi-džungli su propala 2852 m³ drva, koja bi na tržištu vrijedila oko 770.000 kuna

Osvrnuo se i na detaljnu inventarizaciju perivojnog dijela arboretuma koju su obavili zaposlenici Šumarskog instituta Jastrebarsko 2006. godine.

Kriv je i Tito

– Popisali su i opisali stanje svakog stabla u njemu. Pronašli smo velik broj mladih stabala koja nemaju veze s vremenima kada je o parku brinuo grof Bombelles. Dio njih niknuo je iz sjemenki koje donesu vjetar i ptice, ali su neka neplanski namjerno sađena, što se nije smjelo dogoditi. Primjerice, i u Opeki je posađeno 88 stabala za druga Tita, iako ona nikako ne pašu u kontekst 19. stoljeća – smatra ovaj iskusni šumar, i u tome vjerojatno nije usamljen.

Posljednja inventarizacija je u arboretumu napravljena 2015. godine za potrebe prijave na natječaj Ministarstva regionalnoga razvoja za sredstva iz EU fondova. Nositelj spomenutog projekta je bila Varaždinska županija, a popisivači su se s mukom i mačetama probijali šumom koja se prostire na 35 hektara.

– Ona i danas nalikuje na džunglu. Trebalo je prići svakom drvetu, izmjeriti ga, locirati GPS-om i determinirati, kako bismo znali čime raspolažemo. Bez toga je nemoguće gospodariti arboretumom, koji samo u perivojnom dijelu ima 2816 jedinki (stabala), odnosno 86 rodova i 44 porodice. Zastupljene su jele, duglazije, tulipanovci, sekvoje, močvarni taksodiji i druga vrijedna stabla. Mjerena je i njihova visina, te je utvrđeno da je u perivoju 1494 stabla visine do 10 metara, ali i 188 impozantnih stabala viših od 30 metara, što ukazuje na dobar klimat i tlo na kojem rastu – pojasnio je Benko, dodavši da arboretum treba pažljivo obnoviti.

Porazna anamneza

To ne znači da će netko rušiti stabla i saditi nova, već struka prije svega razmišlja o revitalizaciji.

– U šumarstvu, za razliku od medicine, ne postoji način da se propiše recept za lijek ili injekciju, već se različitim metodama njege, čišćenja i kontrole nadzire prisutnost različitih štetnika. Oni su uočeni kod inventarizacije jer se ujedno nadziralo i zdravstveno stanje svakoga kartiranog drveta i grma. Ono što nas posebno zabrinjava u perivojnom dijelu je prisutnost 64 potpuno osušenih stabla, a čak 117 stabala je još 2006. godine bilo znatno oštećeno i polusuho. Drastičan primjer su vrijedni Lawsonovi pačempresi, kod kojih je uočeno sušenje vrhova i pojedinih grana. Kakvo je danas stanje, nije mi poznato. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Varaždinske županije je trebala voditi brigu da se prijava evidentiranih osušenih stabala pošalje u Državnu agenciju za upravljanje državnom imovinom (DUDI). Tu zapravo nastaju problemi jer kada DUDI odobri sječu velikih stabala, to mogu obaviti jedino privatnici ili Šumarija s namjenskom opremom. Tu nastaje trošak koji netko mora podmiriti, a sustav gospodarenja šumom u arboretumu još uvijek nije definiran – zaključio je Benko.

Ekolozi a vole parazite – obožavaju imelu, bršljan, povijuše…

Kod inventarizacije šumskog dijela arboretuma iznad dvorca, u kojem ima oko 398 m³ drva po hektaru, šumari su 2015. godine uočili da više nema stabala Jeffreyjevog bora ni japanske pršljenke.

– Bilo je to svojevremeno jedino takvo stablo u Jugoistočnoj Europi. Danas ih možete nabaviti u boljim rasadnicima, ali to nije ono što je grof Bombelles donio i posadio u arboretumu. U šumi smo izmjerili 12.635 živih stabala (srednji promjer im je 35 cm) i procijenili da u njoj postoji 13.923 m³ drvne zalihe. Između ostaloga, izbrojano je 3161 stablo kestena, 884 stabla bukve, 1293 stabla graba, 803 komada duglazije, 600 ariša… Nažalost, izbrojano je 2751 potpuno suho stablo, od čega 880 kestena, 313 borova i drugih vrsta. U šumi su propala 2852 m³ drva, koja bi, da nisu propala, na tržištu po cjeniku Hrvatskih šuma vrijedila oko 770.000 kuna – ustvrdio je Benko.

Dodao je da nijedno od 1410 srušenih stabala nije uklonjeno iz šume, baš kao ni 1341 stojeće posušeno stablo. Potonja su u ovom slučaju odumrla isključivo zbog ljudske nebrige i nijemo joj svjedoče.

– Krajnje je vrijeme da spasimo ono što imamo, ali to neće biti jednostavno jer su problem i ekolozi, kojima se, za razliku od šumara, jako sviđa bršljan. No, nažalost, on nemilice uništava drveće na koje se penje. Uništavaju ga i različite povijuše, koje su leglo štetnika i bolesti. Napadnuto je i od imela, koje neukima lijepo izgledaju, ali to su poluparaziti koji uništavaju stabla i nisu dobrodošli u perivoju i šumi. Još gora situacija je na području „Kostanjevca“, gdje su gljive (Cryphonectria) uzrokovale rak stabla kestena i njegove kore – rekao je Benko.

U fokusu

˝Koliko je Međimurje dobilo od države? Ne dovoljno u usporedbi koliko daje˝

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na sjednici Županijske skupštine Međimurske županije donesena je odluka o dobitnicima Nagrade Zrinski, a međimurska popevka dobila je svoj dan.

Također, vijećnici su dali suglasnosti za sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za veliki projekt revitalizacije Feštetićeva kaštela u Pribilsavcu.

-Po uspješno kandidiranom projektu, odobreno nam je stopostotno financiranje te po ovoj odluci Skupštine, ulazimo u projekt vrijedan više od 6.630.000 eura kojim ćemo još jednom dragulju naše kulturno-povijesne baštine udahnuti novi život i potom ga obnovljenog predati Općini Pribislavec na upravljanje – naglasio je župan Matija Posavec.

Jednako važna bila je i odluka o prodaji devet nekretnina u vlasništvu Međimurske županije, ukupne površine 96.008 kvadratnih metara, s početnom procjenom vrijednosti od 3.177.865 eura, koja je također donesena jednoglasno. Riječ je o nekretninama u Poslovnoj zoni Međimurje, na k.o. Pribislavec, namijenjenima izgradnji proizvodnih pogona.  Župan naglašava da interesa investitora ima, te se donošenjem ove odluke otvara put ozbiljnog pregovaranja sa zainteresiranim poduzetnicima, kako bi se nova radna mjesta što prije otvorila.

Na aktualnom satu je pak bilo pitanja o prometnoj infrastrukturi, ali i o tome koliko je ova Vlada uložila sredstava u Međimurju.

Vijećnik Željko Kofjač upozorio je da je, uz Nedelišće i Mursko Središće, i Šenkovec sve opterećeniji po pitanju prometa. Župan Međimurske županije Matija Posavec odgovorio je da je pri kraju proces rješavanja imovinsko-pravnih odnosa te da bi uskoro izvođač radova mogao biti uveden u izgradnju obilaznice Čakovec-Varaždin, te da se vjeruje da će se u Međimurje više ulagati kada je riječ o prometnoj infrastrukturi.

Vijećnik Zvonimir Siladi upitao je kada se i za što u Međimurje od države slilo 700 milijuna eura za razvoj, koliko je HDZ isticao u predizbornoj kampanji. Župan Posavec je dodao da bi volio političare državnog vrha viđati u Međimurju sve četiri godine mandata, a ne samo u kampanji  te da se nada da će nakon ovih izbora i Međimurska županija osjetiti više naklonosti-

-Nije da nismo ništa dobili od države, ali bilo je nedovoljno u usporedbi koliko dajemo kao gospodarski najrazvijeniji kraj Hrvatske – rekao je župan.

Vijećnica Andreja Marić  pohvalila je rukovodstvo Županijske bolnice Čakovec na angažiranju osam onkologa iz zagrebačkih klinika i bolnica, čiji će rad smanjiti liste čekanja. Zanimalo ju je i hoće li se graditi godinama najavljivana geotermalna energana, nakon što se odustalo od lječilišnog kompleksa u Draškovcu.

-Riječ je o privatnoj investiciji na koju nemamo utjecaja, jedino mi je žao nisu povučena sredstva iz EU fondova za uređenje termalnog lječilišta jer bilo je takvih natječaja – smatra župan Posavec.

Međimurska popevka dobila svoj dan

Vijećnici su odlučili da će se 28. studenoga obilježavati Dan međimurske popevke.

-To je datum na koji je 2018. godine UNESCO uvrstio međimursku popevku na reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva, datum kada je naša popevka dobila mjesto u svijetu koje svojom vrijednošću zaslužuje. Proglašenjem Dana međimurske popevke obvezat ćemo i naše odgojno-obrazovne ustanove da na taj datum dio nastave posvete programima usmjerenima na usađivanje zavičajne i umjetničke vrijednosti popevke djeci i mladima. Želimo naše blago njegovati i sačuvati i ova inicijativa je naš novi korak k tome – naglasio je župan pojašnjavajući prijedlog.

Skupština potvrdila dobitnike Nagrade Zrinski

Vijećnici su županije jednoglasno donijeli odluku o dobitnicima Nagrade Zrinski. Na svečanoj sjednici Nagradu Zrinski Međimurske županije za 2023. godinu primit će: dr. sc. Krunoslav Mikulan, i to za izniman doprinos u promicanju kulturnih vrijednosti Međimurja kroz umjetnička ostvarenja na području književnosti. Također, nagrada ide Željku Medvedu za dugogodišnji doprinos razvitku i promicanju tehničke kulture i tehničkog stvaralaštva te osobite uspjehe u radu s mladima. Marija Trstenjak primit će nagradu za dugogodišnji rad i doprinos u promicanju i razvoju kulturno – umjetničkog amaterizma i čuvanje folklornog i tradicijskog izričaja. Nagrada se dodjeluje i Košarkaškom klubu Rudar Mursko Središće za naročita sportska dostignuća na natjecanjima te podizanje sportske kulture građana. Socijalna zadruga Humana Nova primit će nagradu za značajan doprinos u djelatnosti gospodarenja tekstilnim otpadom, podizanje ekološke i društvene svijesti građana te jedinstveni model radne integracije osoba s invalidnošću i društveno isključenih skupina.

Na svečanoj sjednici bit će dodijeljene i Povelje Međimurske županije koje ove godine dobivaju Andrija Tekeli za doprinos razvoju gospodarstva, Dino Vlahek za postignuća u znanosti i razvoju računarstva, Jelena Tuksar za doprinos u obrazovanju te promociji područja tehničke kulture, Ivan Sokač za postignuća u književnosti kojima njeguje svoje međimursko nasljeđe u inozemstvu, te Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – podružnica Međimurske županije, Ogranak Mihovljan za predan rad i zalaganje za prava branitelja.

Nastavite čitati

U fokusu

Zar baš nitko ne može stati na kraj nasilju nad psima u romskim naseljima?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Okrenuli su se još jedni izbori, a za životinje u romskim naseljima Međimurja ništa novog.

Naime, još 2015. godine počeo je projekt lobiranja za zbrinjavanje pasa iz romskih naselja. Projekt je podržalo Ministarstvo poljoprivrede uz veliku pomoć Međimurske Županije i od 2018. godine je Ministarstvo poljoprivrede dalo velika sredstva gradovima i općinama u čijem su sklopu romska naselja, za kastracije i liječenja romskih pasa.

Od 2018. velikim trudom Zaštitarsko ekološke udruge Prijatelji životinja i prirode, koja vodi najveće hrvatsko sklonište za životinje u Čakovcu, te uz ogroman rad svih stručnih službi s područja Međimurja, dosad je iz romskih naselja spašeno preko 2800 pasa, velikim dijelom štenaca, trudnih kuja, ranjenih, bolesnih, prepunih parazita, uništenih pasa…

Još 2018. godine „obrađena“ su sva naselja i svi su psi sređeni, a velik dio njih je ušao u sklonište te na udomljavanje.

– No, vrlo brzo, a uslijed nedostajuće kontrole od strane gradova i općina naselja se ponovo pune novim psima koje stanovnici ne cijepe, ne mikročipiraju i ne kastriraju. 2021. godine kreće drugi krug zbrinjavanja psa iz romskih naselja i tada se ponovo psi u nekoliko naselja zbrinjavaju, ovaj put velikim dijelom u sklonište. U naseljima ostaju tek oni za koje postoje koliko toliko adekvatni uvjeti držanja. Uključuje se i veterinarska inspekcija, komunalni redari. Pišu se prekršajni nalozi, optužni prijedlozi, sudovi donose presude, kazne idu na naplatu i tu uglavnom sve staje. Jer većina stanovnika ima zaštićena primanja te im se kazne ne mogu naplatiti. U međuvremenu oni dovlače nove pse i nove pse i nove pse. Tijekom 6 kontrola u 2023. godini u romskom naselju Kuršanec pronađeno je novih 135 pasa koji su svi oduzeti i smješteni u sklonište radi daljnjeg udomljavanja. Zadnja kontrola je bila u studenom 2023. godine i naselje je opet puno novih pasa – ukazuju zgroženi prijatelji životinja.

Štoviše, ovih dana su iz skloništa objavili fotografije psa iz Paraga kojeg je mještanin A.H. namjerno pregazio autom. Pas je imao višestruke prijelome kralježnice i nogu. I umjesto da mu pomogne on ili njegov vlasnik, pustili su ga da se danima vuče u ogromnim bolovima po blatu!

– Tek su u petak, 19. travnja, zvali da se pomogne psu što nije obaveza skloništa jer je pas imao vlasnika. No otišli su po njega, ali mu nije bilo pomoći jer su ozljede bile preteške. On je samo jedan od stotina koji trpe strašne bolove i zlostavljanja tamo. Dok stanovnici nabavljaju stalno nove i nove. Puni su ih oglasnici na društvenim mrežama gdje se javljaju za svako objavljeno štene za udomljavanje. U ovom trenutku u romskim je naseljima opet oko 500 pasa koji trebaju pomoć. Opet su prepuni krpelja, štenci se porađaju u kojekakvim rupama i ako ih ne zatuku autima, stradaju od krpelja, zaraznih bolesti. Nabavljaju se poput plišanaca iz dućana djeci za igru, a čim porastu, ulica i snalazi se sam.  Kad postanu agresivni u potrazi za hranom, zovu da ih riješimo pasa. Koje su sami dovukli u naselja, uglavnom za igračke djeci. Pitamo se dokle će trajati ovaj teror i koliko nedužnih života treba ostati na njihovim ulicama dok ne osvijeste da su to živa bića koja boli, koja se boje, koja gladuju, isto kao i mi ljudi? Ovo nije više problem Županije niti gradova i općina, ovo je problem države koja dopušta da neki ljudi budu više privilegirani od ostalih, da za njih Zakon ne vrijedi i da ga je nemoguće provesti – ističe se u priopćenju Skloništa za životinje Prijatelji Čakovec.

U isto vrijeme država u potpunosti ignorira ogromno crno tržište pasa za prodaju koje se samo na najvećem hrvatskom oglasniku kreće u iznosima od 900.000 eura za dva mjeseca za koliko je napravljeno istraživanje.

– Sve to bez registracije djelatnosti, bez plaćanja i eura poreza, bez izdavanja računa. Na godišnjoj razini govorimo o prometu od pola milijuna eura samo na jednom oglasniku. Obraćali smo se nekoliko puta Ministarstvu gospodarstva, Poreznoj upravi – bez rezultata. Mnogi od takvih neprodanih štenaca na kraju završe na ulici, u skloništima ili romskim naseljima. Zakoni postoje, nitko ih ne provodi. I s pravom se pitamo – pa dokle će to svojim životima plaćati ova nevina bića, najveći čovjekovi prijatelji – zaključuju.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje