Povežite se s nama

U fokusu

POS zgrade u Hrašćici na prodaju za 4,5 milijun kuna, Avar dao ostavku: Neću JUGS-u svjesno stvarati minuse!

Objavljeno:

- dana

JAVNA USTANOVA GRADSKI STANOVI

Nezavisni vijećnik Zlatan Avar podnio je ostavku na funkciju predsjednika Upravnog vijeća Javne ustanove Gradski stanovi (JUGS).

Ostavku je podnio predsjedniku Gradskog vijeća Josipu Hehetu s 20. srpnjem i to zbog načina na koji se žele prodati nedovršene POS zgrade na lokaciji Rajčul u Hrašćici. Podsjećamo, za kupnju tri nedovršene zgrade i tri gradilišta interes je iskazao varaždinski poduzetnik Kišiček, koji na toj lokaciji planira izgraditi Dom umirovljenika.

„Čisto pogodovanje“

– Upravno vijeće JUGS-a je 8. srpnja većinom glasova donijelo odluku o prodaji nekretnina B1 – B6 Rajčul po početnoj cijeni od 4,5 milijuna kuna. Stvarna vrijednost nekretnina je 6,9 milijuna kuna, no Upravno vijeće nije obrazložilo kako će Ustanovi biti nadoknađeno 2,5 milijuna kuna. Nisam protiv gradnje Doma umirovljenika, ali ne mogu podržati odluku kojom će se Gradskim stanovima svjesno stvoriti novi minusi. Čim se prodaju nekretnine, Ustanova će u državni proračun, sukladno Zakonu o POS-u, morati uplatiti 5,3 milijuna kuna. To je iznos poticaja koje je država dala za izgradnju POS zgrada u Rajčulu. Ako se zgrada proda za 4,5 milijuna kuna, tko će JUGS-u osigurati razliku? – pita se Avar, koji je na taj problem već javno upozorio.

– Ukupni dugovi JUGS-a iznose čak 193 milijuna kuna, a sad će se stvoriti novi minusi – kaže Avar

On jedini nije glasovao za prodaju ispod knjigovodstvene vrijednosti, dok su preostali članovi Upravnog vijeća – Josip Košutić (HSLS), Bruno Ister (SDP), Božica Čićek-Mutavdžić (Laburisti), Zvonko Vugrinec (HNS) i Katica Darabuš (HSU) – podržali prijedlog gradonačelnika Gorana Habuša (HNS).

Ukupni dugovi JUGS-a iznose čak 193 milijuna kuna, a sad će se stvoriti novi minusi, upozorava Avar. Navodi da je u nekoliko navrata s aktualnom gradskom vlašću pokušao „dogovoriti“ da se krene s vraćanjem duga, ali nije naišao na podršku. Štoviše, kad je krajem svibnja postalo jasno da većina gradskih vijećnika neće podržati prodaju POS nekretnina po cijeni nižoj od knjigovodstvene, Habuš i njegovi suradnici su, navodi nezavisni vijećnik, iz donošenja odluke isključili Gradsko vijeće.

– Upravno vijeće je odluku o prodaji donijelo temeljem mišljenja Odbora za statutarno-pravna pitanja, prema kojem je Gradsko vijeće proglašeno nenadležno za odlučivanje o prodaji imovine Grada Varaždina, čija vrijednost prelazi milijun kuna. To je protivno Statutu Grada i zdravom razumu! Nije se vodila briga o hijerahiji zakona, već je očito da se samo pogodovalo vladajućima. Za mene, koji sam bio na čelu Upravnog vijeća, to je potpuno neprihvatljivo. Ako odluke ne temeljimo na zakonu, ako nemam podršku Upravnog vijeća, onda je bolje da odstupim – objasnio je Avar.

Bunić: U domeni kaznene odgovornosti

Time je postao već treći predsjednik Upravnog vijeća JUGS-a koji je u razmaku od nešto više od godine i pol podnio ostavku. To već postaje alarmantno: sva trojica sad već bivših predsjednika su kao glavni razlog ostavke naveli loš odnos Grada Varaždina prema JUGS-u, odnosno loše odluke gradonačelnika Habuša i njegovih suradnika. U prosincu 2014. godine ostavku je dao Marijan Mesek (SDP), koji je tad naveo da je glavni razlog to što „Grad Varaždin u svojem postupanju ne vodi računa o dobrobiti JUGS-a“, a svojim je odlukama uzrokovao „lošu situaciju u Ustanovi“.

Sva trojica predsjednika UV-a odstupili su zbog vlasnika, Grada Varaždina. Podolnjaku je na potpis čak dana odluka koju Vijeće nije donijelo.

Naslijedio ga je nezavisni vijećnik Robert Podolnjak, koji je na toj funkciji bio svega pet mjeseci. Glavni razlog njegovog odlaska bio je još dramatičniji: naveo je da mu je na potpis dana i odluka koju Upravno vijeće nije donijelo! U srpnju ove godine ostavku pak ponosi Avar.

Za HSLS-ovog Željka Bunića, koji je bio na čelu Povjerenstva za utvrđivanje poslovnog i financijskog stanja JUGS-a, ali je maknut odlukom gradonačelnika, Avarova odluka da odstupi je časna i jedino što je mogao napraviti nakon svega.

– Ne znam zašto gradonačelniku smeta cijena od 6,9 milijuna kuna, zašto gradonačelniku smeta da ravnatelj novac dobiven prodajom utroši prema zakonu i zašto gradonačelniku smeta da o ovome odlučuje Gradsko vijeće? To je enigma koju vjerojatno bolje znaju gradonačelnikovi savjetnici, mentori i donatori koje sluša bolje nego što sluša glas razuma. Prodavanje gradske imovine ispod njezine knjigovodstvene vrijednosti je u domeni kaznene odgovornosti. Ekipa iz Upravnog vijeća mora biti svjesna da JUGS nije biznis. Nije mi jasno zašto članovi Upravnog vijeća JUGS-a svojim odlukama pogoduju privatnicima umjesto da štite javni interes – pita se Bunić.

Avarovu ostavku moraju prihvatiti još članovi Gradskog vijeća, nakon čega će se donijeti odluka o novom predsjedniku Upravnog vijeća JUGS-a.

Zar su svi pobjegli od odgovornosti?

Je li aktualna gradska vlast odgovorna za to što su čak trojica predsjednika Upravnog vijeća JUGS-a podnijeli ostavku? U Gradu ističu da su ostavke „rezultat kompleksnosti situacije u kojoj se nalazi ta Ustanova“.

– Tom kompleksnom situacijom prijašnji i dosadašnji predsjednik Upravnog vijeća nisu se znali nositi. Kada bi svi članovi Vijeća postupali kao Avar, dali ostavku zbog neslaganja sa zakonskim utvrđenjima, postavlja se pitanje tko bi upravljao i nadzirao pravne osobe. Ovo je neznanje i bijeg od odgovornosti – poručuju iz Grada Varaždina.

Ističu da još nije poznato tko će biti novi predsjednik s obzirom da odluku o tome donosi Gradsko vijeće na prijedlog Odbora za izbor i imenovanje. No, neslužbeno se u javnosti već spominje Avarov nasljednik. Navodno se radi od SDP-ovu Bruni Isteru, dosadašnjem članu Upravnog vijeća Gradskih stanova. Očekuje se da će novi predsjednik Upravnog vijeća biti imenovan na prvoj sjednici Gradskog vijeća u rujnu.
 

Izvor:
Foto: ILUSTRACIJA

U fokusu

Hajdaš Dončić nedodirljiv po broju preferencijalnih glasova, drugi je Matija Posavec, a treći Stričak

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U našoj III. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima 17. travnja glasalo je 218.591 birača, odnosno 62,63 %.

Zanimljivo je pogledati raspored preferencijalnih glasova birača. Da bi kandidati preferencijalno ušli u Sabor morali su skupiti više od 10 posto od ukupnih glasova liste. To ovaj put nije uspjelo nikome iz III. izborne jedinice. Najbliže prolazu bio je Siniša Jenkač, kandidat na listi HDZ-a i partnera koji je s 10 mjesta pokušao ˝uloviti˝ mandat.

Na listi koju predvodi SDP u III. izbornoj jedini najviše preferencijalinih glasova dobio je prvi na listi Siniša Hajdaš Dončić. Cijela lista je dobila 77.793 glasova. Hajdaš Dončić prikupio je 21.765 glasova. Drugi je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar s 5760 glasova, a treći predsjednik Reformista Radimir Čačić s 4960 glasova.

U III. izbornoj jedinici lista koju predvodi HDZ dobila je 58.346 glasova. Varaždinski župan Anđelko Stričak dobio je 9599 glasova, na drugom mjestu je gradonačelnik Novoga Marofa Siniša Jenkač s 4934 glasa, a treći je predsjednik HDZ-a Krapinsko – zagorske županije Zoran Gregurović s 4649 glasova.

Nezavisna platforma Sjever (NPS) dobila je ukupno 25.829 glasova. Najviše njih, čak 16.241, pripalo je Matiji Posavcu. Drugi po broju glasova je gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić s 1502 glasa, a treći gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić s 832 glasa.

U Sabor iz III. izborne jednice prvi put ide i “Možemo”, čija je lista dobila 13.229 glasova. Najviše glasova dobio je nositelj Luka Korlaet, odnosno 1773. Varaždinka Dubravka Novak je druga s 1028 glasova, a treća je Varaždinka Dorotea Strelec s 373 glasa.

Razina države

Nakon prebrojanih 99,43 posto glasova, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković osvojio je, kao nositelj liste u I. izbornoj jedinici, 32.874 preferencijalna glasa, a više od njega dobio je Ivan Anušić, prvi na listi u IV. jedinici, osvojivši 37.520 glasova.

U koaliciji Rijeke pravde najviše preferencijalnih glasova osvojio je Siniša Hajdaš Dončić (21.755), Peđa Grbin (19.844), Arsen Bauk (16.733), Boris Lalovac (13.161) i Mišel Jakšić (12.683).

Nastavite čitati

U fokusu

Marković: Bez Čačića na listi SDP bi dobio sedmi mandat u III. izbornoj jedinici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U III. izbornoj jedinici SDP je dobio šest mandata odnosno 36,75 % glasova, slijedi HDZ s pet mandata, pa NPS s dva mandata i Možemo s jednim zastupnikom.

S liste Rijeke pravde iz naše izborne jedinice u Hrvatski sabor ulaze Siniša Hajdaš Dončić, Barbara Antolić Vupora, Željko Kolar, Boška Ban Vlahek, Miroslav Marković i Jasenka Auguštan-Pentek.

– Zahvalila bih biračima. SDP Varaždinske županije sada ima dva mandata više. Mladi kandidati odradili su odličnu kampanju i dobili zavidan broj preferencijalnih glasova. Izražavam osobnu, ali i stranačku podršku mladima, a i dalje ćemo raditi na tome da postanemo faktor koji će upravljati ovom županijom. Nadam se i da će vladu sastaviti SDP i da se više neće crvene sredine zaobilaziti prilikom dodjele sredstava sa nacionalne razine – istaknula je Barbara Antolić Vupora, predsjednica Županijskog SDP-a.

U Sabor je prvi put ušao varaždinski dogradonačenik Miroslav Marković.

– Žao mi je što smo kao Županijska organizacija morali prihvatiti trule kompromise s nacionalne razine i da se pokazalo da su ti kompromisi loši za ukupan rezultat stranke na što smo i upozoravali središnjicu – rekao je Marković.

Taj kompromis odnosio se na Reformiste koji se našli na listi Rijeka pravde.

– SDP bi bez Radimira Čačića na listi, odnosno da je na listi bio varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj, dobio i sedmi mandat – naglasio je Marković.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje