Povežite se s nama

U fokusu

Avar: Do kraja godine rješavamo tehničke preduvjete, u siječnju prve bale odlaze iz Brezja!

Objavljeno:

- dana

Iza nas je sjednica Gradskog vijeća na kojoj su donesene važne odluke za daljnje funkcioniranje Grada Varaždina, posebno vezane uz brojne otvorene sudske sporove koje Grad vodi i u kojima, prema svim odvjetničkim procjenama, ne stoji baš najbolje.

Što nas očekuje u idućem razdoblju i kako će se rješavati sve što je tijekom tri godine pregovarano u sklopu Integralne nagodbe objasnio nam je na početku zamjenik varaždinskoga gradonačelnika.

Integralna nagodba

– Od početka našeg mandata zapravo smo težili rješavanju svih sporova koji se vode protiv Grada Varaždina ili Grad vodi protiv nekog, na tom tragu su bili i naši koalicijski partneri iz HDZ-a. Integralnom nagodbom se rješavaju odnosi s T&H Investom, odnosi vezani uz koncesiju za balirani otpad, uz rješavanje problema baliranog otpada, odnosno onaj prvi Ugovor o interventnom zbrinjavanju otpada. Možda malo odvojeno od toga, rješava se sudski proces s Ekosom, koji je Grad izgubio, bez obzira na to što neki tvrde da smo se trebali žaliti, žalba bi samo uzrokovala veći trošak kamate. Integralnim rješenjem se definiraju financiranje i odnos između svih strana, što smo nakon ovih dugotrajnih trogodišnjih pregovora i uspjeli ispregovarati sa svim stranama, a to su T&H Invest, CE-ZA-R, odnosno CIOS i Grad Varaždin. Dogovorom su riješeni nekretninski sporovi s T&H Investom, koji su slični kao oni s Ekosom, gdje je rizik od gubitka spora iznosio oko 100 milijuna kuna. Raskidaju se ugovori koji se tiču Banfice I. i II., i jedino što se plaća je zemljište u Ulici Vilka Novaka, da se zaokruži tamo ta cjelina gdje smo već izgubili spor s Ekosom, i da imamo jedno područje koje bi bilo pogodno za izgradnju POS stanova ili nešto drugo, da vratimo sav taj izgubljeni novac – uvodno je rekao zamjenik Avar, napominjući da je upravo prijašnji gradonačelnik Habuš, inzistirajući na bjesomučnom parničenju, doveo do toga da su nama trenutno kamate u tim sporovima prerasle glavnicu. Kada bismo usporedili, sporovi su „teški“ oko 100 milijuna kuna, a mi smo ovim pregovorima i Integralnom nagodbom došli do 22,5 milijuna kuna, koje ćemo platiti i riješiti sve sporove oko zemljišta.

– Drugi dio je rješavanje koncesije za balirani otpad. Svi znamo da je još u vrijeme gradonačelnika Habuša koncesija proglašena nezakonitom od strane Fonda za energetsku učinkovitost te da su ministar Čorić i ostali iz Ministarstva zaštite okoliša rekli da tu koncesiju treba raskinuti, što smo mi i učinili na jednoj od sjednica Gradskog vijeća, gdje smo se također našli u sporu na Upravnom sudu i taj postupak je još uvijek aktivan. Tu je još jedan spor u visini od skoro 97 milijuna kuna za štetu koja je počinjena jer se ta koncesija nije provela. Pregovorima smo došli do iznosa od 7,5 milijuna kuna odštete CIOS-u s kojim izlazimo iz koncesije, odnosno svi povlače sve tužbe – objasnio je Avar.

– Zadnji dio odnosi se na Aneks II., koji sad više ne može biti u onoj formi u kojoj je bio jer se više ne radi o zbrinjavanju baliranog i tekućeg otpada, nego samo o zbrinjavanju baliranog otpada, koji je temeljen na procjeni da se na odlagalištu u Brezju nalazi 105.000 tona otpada +/- 5 %, a u pregovorima je dogovoreno da cijena bude ista kao što je bila i 2008. godine, znači 1000 kuna + PDV, uz dinamiku od tri godine, koliko je potrebno da se sav otpad odveze u MBO postrojenje u Brezju i da se dalje s njim postupa sukladno zakonskim normama, dok bi se dinamika plaćanja protegnula na 12 godina – rekao je zamjenik varaždinskoga gradonačelnika. Dodao je na kraju i da ga čudi kada, recimo, nezavisni vijećnik Strahonja ili vijećnici SDP-a ili Reformista kažu da ne znaju tko je autor Integralne nagodbe, a ona je zapravo nastala kao zaključak dogovora strana koje su pregovarale, nakon čega pravnici to uobliče u jedan dokument koji se zove ugovor ili aneks, odnosno sporazum koji se naziva Integralna nagodba, u kojoj su navedeni uvjeti koji su svim stranama prihvatljivi. To je rješenje koje se dosad još nije uspjelo dogoditi, da se svi formalno slažu i na taj način omoguće rješavanje sporova koji su nagomilani, a mogli bi uz spor s balama doći i do 400 milijuna kuna, što ne treba podcjenjivati, što, recimo, rade neki oporbeni vijećnici koji su odbili sudjelovati u radu Vijeća i u pregovorima, niti su dali kakvu ideju ili prijedlog, nego je jedina ideja bila ona vijećnika Bosilja da se bale otpreme na deponij. Takav se model ne sufinancira jer time nije zbrinut otpad, već je preseljen iz jednog područja na drugo, a to se jednostavno tako civilizacijski ne radi jer imamo zakonske norme i čitavi koncept odvajanja otpada ide u tom smjeru – napomenuo je Avar.

Izvori financiranja

Građane zanimaju izvori financiranja, pa je zamjenik Avar i taj dio opsežno objasnio, uz grafički prikaz koji također objavljujemo.

– Izvor financiranja su, naravno, tekući prihodi proračuna Grada, zatim depozit koji je kod Čistoće, izvor financiranja su i obveze koje imaju ostale jedinice lokalne samouprave, četiri općine koje imaju dio tih novaca te potpora Ministarstva, koju ćemo svakako tražiti. Nakon što nam Ministarstvo financija da suglasnost za izdavanje municipalnih obveznica, nadzorni odbori Varkoma i Čistoće donesu svoje odluke na nadzornim odborima i skupštinama, i kada se steknu svi uvjeti, može se krenuti u realizaciju na način da Grad da Čistoći jamstvo, s obzirom na to da će oni biti ti koji će rješavati problem bala i kojima će Grad davati godišnji iznos sukladno otplatnom planu na 12 godina. Mi ćemo uputiti dopis i prema Fondu za zaštitu okoliša, koji bi se trebao držati Ugovora o sufinanciranju iz 2008. godine i uključiti se u sufinanciranje ovog projekta. Paralelno se prijavljujemo i na Fond, kojim se financira sanacija zatvorenih odlagališta otpada, a s obzirom na to da smo mi na popisu kao jedno od zatvorenih odlagališta otpada, mi smo svakako prihvatljivi kandidati, dok je maksimalni iznos sufinanciranja 60 milijuna kuna – rekao je Avar.

Dinamika

Na kraju smo doznali i u kojem vremenskom razdoblju možemo očekivati početak zbrinjavanja baliranog otpada i oslobađanje zone u Brezju.

– Samo izdavanje municipalnih obveznica traje tri do četiri mjeseca, dakle do kraja godine ako se dobiju sve ove potrebne suglasnosti o kojima smo govorili, od Ministarstva financija za municipalne obveznice, za jamstvo, nadzorni odbori donesu sve svoje odluke i kad bi se krenulo s povlačenjem svih sudskih sporova, za što isto tako postoji procedura koja traje, ali mi računamo, i to smo u našem planu stavili, da bi se početkom 2021. godine moglo očekivati da prve bale krenu, ali tu je još niz predradnji koje treba uzeti u obzir. Bale se tada predaju, sukladno zakonu, pravnoj osobi koja ima dozvolu za gospodarenje otpadom, to znači da Čistoća utovaruje bale u prijevozno sredstvo i vozi ih u MBO, gdje se sukladno zakonskim normama otpad obrađuje u određene frakcije. Nama je jedino bitno da se svaka kila izvaže i onoliko koliko je uzeto u Brezju, mora doći u MBO postrojenje i tamo se predaje. U slučaju da bi količina predanog otpada bila manja od 99.750 tona, izvršitelj ima pravo naplatiti naknadu za razliku između stvarno predane količine otpada i ovdje definiranih 99.750 tona, ali po dvostruko nižoj cijeni. Naša je procjena, s obzirom na kapacitet MBO-a, da će dinamika odvoza bala biti oko 36 mjeseci, a može se dogoditi da će to biti i prije, no tada nas očekuje velik posao u zadnjoj fazi, a to je sanacija samog terena, za što je već napravljen projekt, što je dio prijave na Fond uz projektne zadatke. Nakon što maknemo bale, vidjet ćemo kakva je kvaliteta tla i onda sukladno tomu je li došlo do nekakve kontaminacije, jer postoje načini kako će se to zbrinuti, ovisno o dubini do koje treba sanirati tlo i vratiti ga u početno stanje – zaključio je zamjenik gradonačelnika Zlatan Avar.

 

U fokusu

U Općini Sračinec moraju se ponoviti parlamentarni izbori

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

DIP je 18. travnja održao konferenciju za medije na kojem su govorili i o nepravilnostima na koje su birači naišli tijekom samih izbora.

Otkrili su kako će se u dvije izborne jedinice izbori ponoviti, piše 24sata.hr.

Riječ je o III. i V. izbornoj jedinici, gdje se utvrđene nepravilnosti.

– Što se tiče III. izborne jedinice, riječ je o Općini Sračinec, a odnosi se na listu kandidata u 12 izbornoj jedinici. Što se tiče V. izborne jedinice, radi se o općini Markušica, tamo je pronađeno više glasačkih listića nego što ih je trebalo biti – komentirao je potpredsjednik Povjerenstva Josip Salapić.

Na tim će se biračkim mjestima izbori ponoviti i to ove nedjelje za predstavnika manjina.

Nastavite čitati

U fokusu

Hajdaš Dončić nedodirljiv po broju preferencijalnih glasova, drugi je Matija Posavec, a treći Stričak

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U našoj III. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima 17. travnja glasalo je 218.591 birača, odnosno 62,63 %.

Zanimljivo je pogledati raspored preferencijalnih glasova birača. Da bi kandidati preferencijalno ušli u Sabor morali su skupiti više od 10 posto od ukupnih glasova liste. To ovaj put nije uspjelo nikome iz III. izborne jedinice. Najbliže prolazu bio je Siniša Jenkač, kandidat na listi HDZ-a i partnera koji je s 10 mjesta pokušao ˝uloviti˝ mandat.

Na listi koju predvodi SDP u III. izbornoj jedini najviše preferencijalinih glasova dobio je prvi na listi Siniša Hajdaš Dončić. Cijela lista je dobila 77.793 glasova. Hajdaš Dončić prikupio je 21.765 glasova. Drugi je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar s 5760 glasova, a treći predsjednik Reformista Radimir Čačić s 4960 glasova.

U III. izbornoj jedinici lista koju predvodi HDZ dobila je 58.346 glasova. Varaždinski župan Anđelko Stričak dobio je 9599 glasova, na drugom mjestu je gradonačelnik Novoga Marofa Siniša Jenkač s 4934 glasa, a treći je predsjednik HDZ-a Krapinsko – zagorske županije Zoran Gregurović s 4649 glasova.

Nezavisna platforma Sjever (NPS) dobila je ukupno 25.829 glasova. Najviše njih, čak 16.241, pripalo je Matiji Posavcu. Drugi po broju glasova je gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić s 1502 glasa, a treći gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić s 832 glasa.

U Sabor iz III. izborne jednice prvi put ide i “Možemo”, čija je lista dobila 13.229 glasova. Najviše glasova dobio je nositelj Luka Korlaet, odnosno 1773. Varaždinka Dubravka Novak je druga s 1028 glasova, a treća je Varaždinka Dorotea Strelec s 373 glasa.

Razina države

Nakon prebrojanih 99,43 posto glasova, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković osvojio je, kao nositelj liste u I. izbornoj jedinici, 32.874 preferencijalna glasa, a više od njega dobio je Ivan Anušić, prvi na listi u IV. jedinici, osvojivši 37.520 glasova.

U koaliciji Rijeke pravde najviše preferencijalnih glasova osvojio je Siniša Hajdaš Dončić (21.755), Peđa Grbin (19.844), Arsen Bauk (16.733), Boris Lalovac (13.161) i Mišel Jakšić (12.683).

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje