NEKI SU JEDNAKIJI OD DRUGIH
– Bilo je strahovito, ja vam to kažem. Sve sam probala, na sve mile načine, nikom nisam bila jedne pare dužna i to se sve redovito plaćalo i ipak sam morala zbog jednog računa u zatvor! – prisjetila se baka Minka Maltarić, 76-godišnjakinja iz Cvetlina kraj Trakošćana za emisiju Provjereno Nove TV.
Reporter Nove TV s bakom Minkom je razgovarao četiri godine nakon što je zbog duga od 624 kune za odvoz smeća ivanečkom Ivkomu završila u varaždinskom zatvoru. Tamo je provela četiri dana.
– Kada te otključa i onda zaključa, to mi je bilo najteže, jedna velika bol – ispričala je baka, koja živi od 1.200 kuna socijalne pomoći, a zbog neplaćenih računa za smeće morala je u zatvor.
U Provjerenom su njezin slučaj usporedili s drugim slučajevima u Hrvatskoj, pa tako i onim poduzetnika Tome Horvatinčića koji je uzrokovao četiri nesreće u kojima je poginulo četvero ljudi. Za smrt bračnog para je presuđeno da je kriv, no presuda je srušena.
Zbog afere u kojoj je pronevjereno 30 milijuna kuna, bivši HDZ-ov ministar Petar Čobanković nije išao u zatvor, nego je, podsjetili su u Provjerenom, gulio krumpire.
Boravak bake Minke u zatvoru zbog duga za odvoz smeća aktualan je u Varaždinskoj županiji. Kao što je poznato, direktor Varkoma Vlado Vlašić nije platio devet računa za odvoz smeća, pa ga je varaždinska Čistoća ovršila.
Ispostavilo se da ne plaća ni druge obveze, pa ima i druge ovrhe. Međutim, gradonačelnik Goran Habuš smatra da je danas normalno da ljudi imaju nepodmirenih obveza te ne namjerava pokrenuti njegovu smjenu.
Izvor:
Foto: PROVJERENO / NOVA TV
Varaždin će u četvrtak, 7. prosinca, od jutarnjih sati biti domaćin obuke komunalnih redara.
Obuka komunalnih redara, namijenjena je i drugim službenicima i/ili pročelnicima u čijem je “opisu posla” problematika komunalnog gospodarstva.
Stoga će sudionici skupa u Park Boutique hotelu raspravljati između ostalog o zakonskoj regulativi za postupanje komunalnog redarstva s naglaskom na gospodarenje otpadom, o Odluci o komunalnom redu i drugim aktima JLS važnima za postupanje komunalnog redarstva.
Programom je prije pauze za kavu Predviđena još jedna zanimljiva točka. Riječ je o profesionalnoj komunikaciji s „teškim strankama“, što god to značilo.
Nedostatak radnika s potrebnim znanjima i vještinama sve više će postajati ključni ograničavajući razvojni problem hrvatskoga graditeljstva, ali i gospodarstva u cjelini. Hrvatska gospodarska komora provela je indikativno istraživanje o zapošljavanju strane radne snage među svojim članicama.
Istraživanjem su bile obuhvaćene veće građevinske tvrtke koje su imale zaposlene radnike iz drugih država, njih 12 ukupno. Broj stranih radnika u tim se tvrtkama kretao od 20 do 350 radnika.
Rezultate istraživanja kao i osvrt na aktualnu situaciju u građevini s obzirom na radnu snagu predstavila je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj na Hrvatskom graditeljskom forumu koji organizira Hrvatski savez građevinskih inženjera danas u Zagrebu.
Forum je zamišljen kao prilika za okupljanje i javnu diskusiju bitnih dionika u sektoru graditeljstva kako bi se raspravljalo o problemima u graditeljstvu i mogućim rješenjima tih problema.
Strani radnici zaposleni u građevini dolaze iz zemalja u okružju: BiH, Srbije, Kosova, Makedonije i Albanije, ali i iz nešto udaljenijih zemalja poput Ukrajine, Maroka, Egipta i Turske, a u posljednje vrijeme sve je više radnika koji stižu iz dalekih zemalja kao što su Uzbekistan, Nepal, Indija, Bangladeš i Filipini. Prema komentarima poslodavaca u građevini, najbolja iskustva imaju s radnicima iz Bosne i Hercegovine te dijelom iz Makedonije i Srbije – jezične barijere nema i radnici imaju potrebne vještine.
Što se zadržavanja u hrvatskim tvrtkama tiče, u najvećemu broju zadržavaju se radnici iz Bosne i Hercegovine, a zatim iz Makedonije, Srbije, Ukrajine i Bangladeša. Radnici iz dalekih zemalja zadržavaju se na radu u Hrvatskoj kraći period od radnika iz regije.
Čest je slučaj da određen broj tih radnika vrlo lako i brzo, bez objašnjenja, napušta posao u hrvatskim građevinskim tvrtkama.
– Iako je uvriježeno mišljenje da je strani radnik jeftiniji pa da zato domaći poduzetnici uvoze radnike, to ipak nije tako. Traženje radnika, trošak dozvola, prevoditelji, učenje i stručna obuka stvaraju određeni trošak koji nije zanemariv. Zbog svih tih dodatnih troškova strani radnik je oko 20 posto skuplji od domaćeg – ističe Čagalj.
Problem u privlačenju radnika građevinske struke u Hrvatsku su i neadekvatna primanja zaposlenih. Naime, prosječne mjesečne isplaćene neto plaće u građevinarstvu znatnije zaostaju za prosjekom.
Čagalj ističe da dugoročno rješenje problema stručne radne snage ipak ne leži u uvozu stranaca. S obzirom na to da nije izgledno kako će se u kratkome roku popraviti raspoloživost građevinskih stručnjaka na domaćemu tržištu, treba započeti s drugim mjerama radne politike.
Utjecaj stranih radnika može se promatrati i kroz produktivnost po zaposlenome koja se zadnjih godina povećava, ali je još uvijek dosta niža nego što je bila u 2008. Najslabija točka hrvatskoga građevinskog sektora svakako je produktivnost rada.
Broj zaposlenih u djelatnosti građevinarstva u drugome kvartalu 2023. iznosio je 115.000, što je više od sedam posto od ukupnog broja zaposlenih u RH.
U 2016. godini broj zaposlenih u graditeljstvu pao je na oko 86 tisuća, dok je na HZZ-ovu popisu bila oko 21 tisuća nezaposlenih građevinske struke. U građevinskome sektoru izgubljeno je više od 60 tisuća radnih mjesta. Nameće se zaključak da je upravo u tom periodu veliki broj domaćih radnika otišao raditi u inozemstvo.
Više o svemu pročitajte OVDJE
Na adresi Koprivnička ulica 12 A u Varaždinu, odmah iza zgrade benzinske Petrol, vrata je otvorio novi salon Lady Chic...
Općina Pribislavec raspisala je Javni natječaj za prijam u službu na neodređeno vrijeme u Jedinstveni upravni odjel Općine Pribislavec za...
Rezervirajte ovaj produženi vikend, od 23. do 26. studenog za FEST dobar shopping! Black Friday ove godine u Lumini centru...
