POSLOVNA ZONA BREZJE – kulturno dobro

Milijun četvornih metara varaždinske Poslovne zone Brezje, sukladno odluci Ministarstva kulture od 19. veljače, postalo je kulturnim dobrom. To znači da će svaki vlasnik neke od 250 parcela prije intervencije u prostor ubuduće prvo morati obaviti arheološka istraživanja, a o rezultatima ovisi hoće li uopće smjeti graditi, kopati ili bilo što drugo raditi na parceli.

Premda bi bilo logično da se grad baroka pohvalio još jednom kulturnom svojinom, rješenje o proglašenju Brezja kulturnim dobrom prošlo je nezapaženo. Vjerojatno bi tako i bilo da nas na njega nije upozorio jedan od 250 vlasnika parcela u 30 godina staroj poslovnoj zoni.

– Ovo je kao diverzija. Nađite mi investitora koji će, kad mu se nude gotove i komunalno uređene poslovne zone, ići sada ovdje graditi, ljutit je naš sugovornik.
Gotovo nezapaženo i preko noći tako su umjesto vrijednog zemljišta privlačnog investitorima vlasnici zemljišta u zoni Brezje postali „čuvarima kulturnog blaga“.Cijena parcela se strmoglavila i kupac može postavljati uvjete.Pitanje je kako će se to odraziti na Brezje kao na status poslovne zone. Na investitore se može zaboraviti, a tko zna je li i koliko Grad, koji ima pravo prvokupa, spreman ponuditi za otkup.

Spekulacije

Komunalna nadoknada u Poslovnoj zoni Brezje iznosi čak 70 kuna po četvornome metru. Za razliku od, niti nekoliko kilometara udaljenih zona, gdje je naknada ili simbolična ili se uopće ne naplaćuje. Raritetan način privlačenja investitora u jedinu poslovnu zonu u gradu Varaždinu.

– Imamo poslovno mrtvi Varaždin. Na banalnim su stvarima ubili grad. Grad drži visoku cijenu i odbija investitore. Idealna prilika da sami otkupe zemljišta jer vlasnicima se ona ionako više ne isplati. Možda u tome leži tajna gradske šutnje, smatra naš sugovornik.

Arheološki lokalitet Brezje još je 2005. stavljen pod preventivnu zaštitu

Uza sve ove nelogičnosti komotno se može spekulirati i određenim sumnjama – dovoljno je reći da je niti mjesec dana prije donošenja Rješenja završena i otvorena brza cesta s dvije trake u okviru zone. Sada za to, uz preskupo istraživanje, ne bi bilo šanse. Još jedan razlog za za sumnju našeg sugovornika kako je Grad raspolagao potrebnim informacijama, ali nije ih podijelio s građanima.

Arheološko nalazište Brezje nalazi se tri kilometra jugoistočno od centra grada. Na prostoru čiju zapadnu granicu formira željeznička pruga Varaždin – Zagreb, istočnu naselje Kučan, južnu rijeka Plitvica, a sjevernu linija Cehovske ulice.

Nalazište se spominje još 1966. godine, ali tada nije bilo novca za arheološka iskapanja. Smatra se da je riječ o nalazištu koje je nastalo i trajalo u vrijeme prapovijesti, antike i srednjeg vijeka. „Arheološko nalazište Brezje u Varaždinu ima kulturno, znanstveno i odgojno-obrazovno značenje jer su očuvani arheološki ostaci…“, piše u obrazloženju Rješenja zašto se područje Brezja može ubuduće dičiti epitetom kulturnog dobra.Postavlja se pitanje zašto je onda uopće Grad odlučio baš na tome mjestu graditi zonu, jer su iskapanja kad tad bila izgledna.Iako je u međuvremenu proglašena proizvodno-poslovna zona, i dalje se sporadično istraživalo. Zadnje takvo istraživanje rađeno je prije gradnje tvornice za MBO, što je utjecalo na rokove i troškove.

Grad i Ministarstvo

Zatražili smo Grad da nam prokomentira slučaj.

– Već je ranije, 2005. godine, Grad Varaždin zaprimio Rješenje Ministarstva kulture kojim se Arheološki lokalitet Brezje, stavlja pod preventivnu zaštitu do donošenja rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra, objašnjavaju iz Grada.

Sukladno Zakonu na takvo se dobro primjenjuju isti propisi koji se odnose i na kulturna dobra.

Iz Ministarstva kulture govore jednako: “Za početak je potrebno upozoriti na činjenicu da je arheološko nalazište Brezje otkriveno još 60-ih godina 20. stoljeća te da je Poslovna zona grada Varaždina planirana upravo na ovoj lokaciji, unatoč ranijim spoznajama o njegovom postojanju i rasprostranjenosti.”

Kao što se vidi iz dokumentacije, arheološki artefakti pronađeni su šezdesetih, osamdesetih je proglašena poslovna zona pa je potom opet sredinom 2000. godine područje stavljeno pod preventivnu zaštitu da bi prije mjesec dana dobilo status kulturnog dobra.

Jedino što su vlasnici parcela mogli i napravili bilo je unajmljivanje zajedničkog odvjetnika koji će pokušati osporiti ovo rješenje. Na to pravo upozorilo je i Ministarstvo kulture.

Sukladno granicama zaštićene zone, i bale smeća u Brezju već mjesec se dana nalaze na kulturnom dobru.

50 milijuna kuna bačeno u vjetar?

Jedna od tvrtki koje su kupile veliki komad zemljišta u Poslovnoj zoni Brezje je i engleska tvrtka Mancando. Na zemljištu na kojem je vlasnik potvrdio izgradnju robnoga centra (osnovna djelatnost tvrtke je upravljanje vlastitim nekretninama ili nekretninama uzetim u zakup ili leasing) Englezi su parcelu platitili čak 104 eura po kvadratu – sveukupno 50 milijuna kuna. Tvrtka do sada nije gradila ništa, a što će biti sada… U sudskom registru kao jedina zaposlena osoba firme registrirane na Djevičanskim Otocima je David Simon Levine.

“Nisu dopušteni radovi”

Na pitanje što će to konkretno značiti za vlasnike parcela i buduće, potencijalne investitore, iz Ministarstva odgovaraju: “Bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela (Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Varaždinu), nisu dozvoljeni radovi koji bi mogli narušiti integritet arheološkog nalazišta te su sve intervencije u prostoru uvjetovane prethodnim arheološkim istraživanjima u skladu s uvjetima, a svaki je mogući zahvat podređen rezultatima provedenih istraživanja. Ako se prilikom dopuštenih radova na području arheološkog nalazišta (obrada poljoprivrednog zemljišta) nađu arheološki predmeti, nalaznik je dužan o tome obavijestiti nadležno tijelo i nadležni muzej, a predmete predati na čuvanje nadležnom muzeju…”

Izvor:
Foto: