Povežite se s nama

Život i društvo

Bednja proslavila Dan općine, planova i projekata ne nedostaje

Objavljeno:

- dana

Općina Bednja i ove je godine pripremila bogati program obilježavanja Dana općine, a najsvečaniji dio obilježavanja – svečana sjednica Općinskog vijeća, održana je u petak. Otvorio ju je predsjednik Općinskog vijeća Vladimir Kramarić, zahvalivši svima koji su do sada dali svoj doprinos u razvoju i napretku bednjanskoga kraja.

– Općinsko vijeće svojim odlukama vodi računa o ravnomjernom razvoju svih dijelova općine. Time omogućavamo našem načelniku Damiru Poljaku da provodi i projekte na dobrobit svih mještana općine Bednja. Kao što smo i prije navodili, kod nas se i radi i gradi – rekao je Kramarić te ujedno istaknuo i odličnu suradnju s Varaždinskom županijom koja im je stalna potpora u njihovome radu.

– Planova i projekata nam ne nedostaje, uporni smo, odgovorni smo i nastavljamo s našim radom – poručio je predsjednik Vijeća.

Uzvanicima se potom obratio općinski načelnik Damir Poljak koji je rekao kako njegovo poimanje politike ima semantičko značenje te da posao načelnika radi iz ljubavi, da zajedno s ljudima koji su dobili povjerenje stanovnika općine Bednja organizira i osmisli uvjete života koji će biti u u skladu s njihovim potrebama i potrebama čovjeka u modernom društvu.

Načelnik je pritom naglasio i najvažnije provedene projekte, među njima i izgradnju dječjeg vrtića u Bednji, izgradnju vatrogasnog doma u Vrbnu te adaptaciju vatrogasnog doma u Bednji. Izgrađeni su trgovi u Bednji, Vrbnu i Cvetlinu, modernizirane su nerazvrstane ceste, sanirana su klizišta, izgrađen je rotor u Bednji i izgrađene su biciklističke staze. Tu je i Polivalentni kulturni centar, kao i mnogi socijalni projekti poput projekta Zaželi.

Što se pak tiče projekata u narednom razdoblju, tu je žičara Trakošćan-Ravna gora, Autokamp Trakošćan, Etno selo Trakošćan, Interpretacijski centar u Pleši, sportski tereni, tržnica, stambene zone za mlade, a tu je i brza cesta Varaždin-Tužno-Ivanec-Lepoglava-Bednja-Đurmanec.

– U kontekstu potpore turističkim tokovima na području naše općine razgovarali smo i s našim OPG-ovima i obrtima koji se bave turističkom djelatnošću i ponudili im potpore za njihove inicijative. U Bednji se grade kuće s pričom, a moram svakako spomenuti da smo 2019. bili i u finalu za najdestinaciju kontinentalnog turizma u Hrvatskoj – rekao je načelnik Poljak te zahvalio svima koji su dali doprinos boljitku općine.

– Bednja vam to neće zaboraviti – poručio je načelnik te zahvalio premijeru Andreju Plenkoviću koji će i nadalje voditi Vladu RH-a, svim ministrima u prošlom ali i budućem sazivu Vlade kao  i župane te državnim i lokalnim javnim trgovačkim društvima i ustanovama na dosadašnjoj te budućoj suradnji.

Prigodnim riječima uzvanicima se obratio o župan Varaždinske županije Anđelko Stričak koji je ujedno bio i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora te predsjednika Vlade RH-a.

-Često naglašavam da želimo da svaki kutak naše županije raste i razvija se na zadovoljstvo svojih stanovnika, da postaje sve urbaniji, ugodniji za život, da i u ruralnim sredinama ljudi imaju sve što im je potrebno za što bolji standard. Da bismo ostvarili sve te ciljeve, potrebna su ulaganja u infrastrukturu, ali iznimno su nam važni i drugi segmenti života. Želimo da mladi ljudi ostanu u svojem kraju i na rodnoj grudi osnuju obitelji, a ne da odlaze nekud, pa i izvan Lijepe naše, „trbuhom za kruhom” – kazao je župan te podsjetio kako je obrazovanje jedan od prioriteta u radu županije a potvrda je se iz proračuna čak 60 posto sredstava izdvaja upravo za obrazovanje.

-Naravno, dio tog novca smo uložili i ovdje na području Bednje, pa je tako u Osnovnoj školi Franje Serta omogućen produženi boravak za 23-oje učenika, a pomažemo i na brojne druge načine. Spomenimo i dogradnju školske sportske dvorane područne škole Julijane E. Drašković Cvetlin za što je izdana građevinska dozvola – kazao je Stričak te nastavio:

-Obrazovanje nam je prioritet, ali vodi se briga i o drugim stvarima, pa je tako, primjerice, za infrastrukturne radove na području općine Bednja u ovoj godini planirano gotovo pola milijuna kuna za sanaciju klizišta u Prebukovju i Jamnom te za pojačano održavanje prometnica u Cvetlinu i Meljanu. Nadalje, u tijeku je izdavanje građevinske dozvole za izgradnju društvenog doma u Brezovoj Gori, kao i za novu prometnicu s pripadajućom infrastrukturom u Bednji, a izdana je građevinska dozvola za rekonstrukciju i prenamjenu stare škole u Pleši u Interpretacijski centar nematerijalne kulturne baštine bednjanskog govora – pobrojao je Stričak dodajući i kako je

prijavljen početak rekonstrukcije raskrižja državne ceste DC 74 i županijske ceste ŽC 2258, zatim 4. etapa uređenja južne pješačke staze oko jezera Trakošćan, kao i 4. faza rekonstrukcije kulturnog centra. Osim toga, izdani su uvjeti za dogradnju vatrogasnog doma te za energetsku obnovu Hotela Trakošćan.

-Mnogo sam toga nabrojio, ali to je tek dio onoga što se događa, ulaže i razvija ovdje u općini Bednja koja će, siguran sam, zahvaljujući odličnim projektima i odličnoj ekipi na čelu Općine i dalje napredovati i razvijati se, a u tome će uvijek imati moju osobnu, kao i podršku Varaždinske županije – zaključio je župan.

Uime gradonačelnica i načelnika obratio se Darko Marković, načelnik Općine Mali Bukovec koji je uputio čestitke i divljenje na svemu što su ostvarili.

– Na brojnim projektima koje ste realizirali, ne samo u protekloj godini, već u proteklom razdoblju koji su ovu Općinu stavili na sam vrh, ne samo Varaždinske županije, već mnogo šire kada je u pitanju uređenost općine, kada je u pitanju njen razvoj – rekao je načelnik Marković te dodao kako je Općina Bednja uzor i vodilja za druge sredine, posebice kada su u pitanju projekti za koje su sredstva osigurana iz EU fondova ili nacionalne razine.

– To je potvrda da vodstvo ove Općine, da ljudi ove općine, znaju što žele i znaju kuda žele doći – rekao je Marković dodavši kako općinu Mali Bukovec i Bednju, iako su dvije najudaljenije općine u Varaždinskoj županiji, povezuje jedna stvar.

– Najdulja hrvatska rijeka koja izvire i utječe u Hrvatskoj je vaša i naša rijeka Bednja. U Vašoj prekrasnoj općini ona se “rađa” a u našem Malom Bukovcu utječe i postaje dio Drave – rekao je Marković.

Ratni ministar unutarnjih poslova, Ivan Jarnjak, čestitao je svima sretan i uspješan Dan Općine te poželio svima dobrodošlicu u Bednju, mjesto gdje se i on rodio te polazi školu.

-Čelnicima Općine čestitam na zaista velikim rezultatima koje ste postigli. Čestitam na brojnim projektima koje ste realizirali zahvaljujući čemu naša Bednja sada izgleda  zaista sjajno. Ne mogu vam ništa više reći nego čestitati i dečki nastavite tako dalje – poručio je Jarnjak.

Dodajmo i da su prije početka svečane sjednice zapaljene svijeće i položeni vijenci kod Spomen parka u Bednji uz počasni plotun Prve kubure Višnjica.

Općinska priznanja

Kako to obično biva, svečana sjednica bila je prilika za tradicionalnu dodjelu priznanja osobama koje su svojom aktivnošću posebno doprinijele razvoju općine.

Tako je plaketa Općine Bednja dodijeljena Hrvatskim vodama za iznimni doprinos razvoja u području zaštite okoliša i ekologije, a preuzeo ju je direktor Milan Rezo.

Plaketa je dodijeljena i Hrvatskim cestama za iznimni doprinos razvoja  u području gospodarstva, a preuzeo ju je Alen Leverić.

Zahvalnice Općine Bednja dodijeljene su Dvoru Trakošćan za kulturu te Javnoj ustanovi za regionalni razvoj Varaždinske županije za pomoć kod prijave i provedbe projekata. Zahvalnica je dodijeljena i Nevenki Mravlinčić za tjelesnu kulturu i sport te Đurđici Krtanjek za odgoj i obrazovanje.

Uime nagrađenih obratio se direktor VGO za Muru i gornju Dravu Milan Rezo koji je naglasio  kako su dodijeljena priznanja poticaj laureatima da u tom smjeru nastave i dalje.

Život i društvo

Grad Novi Marof za programe i projekte 26 udruga u ovoj godini izdvojio više od 76.000 eura

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gradonačelnik Siniša Jenkač u četvrtak je, 11. srpnja, potpisao ugovore s predstavnicima udruga kojima su dodijeljena sredstva u sklopu Javnog natječaja za financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge na području Grada Novog Marofa u 2024.godini.

Riječ je o 26 udruga, odnosno 28 prijavljenih projekata čija je ukupna vrijednost 76.314 eura.

– To je doista mnogo novca, a u pitanju su samo udruge koje su izvan sustava, odnosno izvan Zajednice sportskih udruga i Vatrogasne zajednice, udruga u kulturi i sportskih društava. Kad bi još i to pribrojili, sredstava koja izdvajamo iz proračuna je mnogo, mnogo više – rekao je Jenkač.

Udruge će 60 posto sredstava dobiti unaprijed, a preostalih 40 posto kada realiziraju i opravdaju programe ili projekte, a gradonačelnik je istaknuo da nije riječ samo o udrugama iz Novog Marofa.

– Grad podržava i rad udruga koje nisu s našeg područja, ali djeluju ovdje ili pak imaju članove Novomarofčane. Kao lokalnoj samoupravi, cilj nam je da dobro funkcionira i taj sektor koji je  nevladin, odnosno nije javni sektor, stoga za njih svake godine izdvajamo značajne iznose – izjavio je Jenkač.

Naglasio je da će se na inicijativu udruge Mladi za Marof, koja je pokrenula projekt „Zajedno živimo, zajedno planiramo”, pokušati registrirati i Mreža udruga grada Novog Marofa te pozvao predstavnike udruga da se uključe. Kroz tu bi Mrežu udruge komunicirale i razmjenjivale informacije o aktivnostima koje provode i događanjima koja organiziraju.

– Nama je interesantno da vi međusobno komunicirate i da vam se važnije aktivnosti koje imate ne preklapaju jer smo imali priliku doživjeti da se dosta toga preklapa, pa ljudi ne stignu ići na dva, tri događanja istovremeno. Kroz Mrežu udruga svi će kroz godinu definirati svoje aktivnosti i znati kada i koja događanja, odnosno manifestacije organiziraju ostali. Vjerujemo da će to u konačnici rezultirati većim brojem posjetitelja na eventima – kazao je novomarofski gradonačelnik.

Sredstva osigurana u novomarofskom gradskom proračunu osnovna su sredstva za programe i projekte, a Jenkač je predstavnicima udruga savjetovao da naprave i iskorak i iskoriste ono što se dodatno nudi.

–  Pokušajte naći sredstva izvan lokalnih proračuna te raditi i provoditi takve projekte i programe koji mogu biti financirani iz drugih izvora, primjerice ministarstava, a i Europska unija nudi puno toga pa možete krenuti i u tom smjeru, osigurati si još više sredstava, a time i kvalitetniji rad – zaključio je.

Nastavite čitati

Život i društvo

“Ne vidim razlog zašto žene u Hrvatskoj ne bi služile vojni rok”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Hrvatsko Ministarstvo obrane radi na izmjenama Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama jer Hrvatska od iduće godine ponovno uvodi služenje vojnog roka.

O tome su u emisiji U mreži Prvog HRT-a govorili predsjednik saborskog Odbora za obranu, Arsen Bauk iz SDP-a, Ante Deur iz HDZ-a te vojni analitičar profesor Marinko Ogorec.

Bauk naglašava kako Hrvatska i dalje ostaje na konceptu profesionalne vojske. Kako kaže, nakon obuke, dio vojnika koji želi ostati u oružanim snagama će ostati, a ostali će nastaviti sa svojim civilnim životom s određenim znanjima koja će steći u dva ili tri mjeseca.

Na pitanje koliko bi mladih godišnje moglo ići na odsluženje vojnog roka i imamo li kapaciteta za njihovu izobrazbu, Deur je odgovorio da kapacitete imamo.

– Smatram da imamo kvalitetne časnike i dočasnike, imamo vojarne koje su dobre i tu nema bojazni. Vojska ima svoj sustav rada i tu nema bojazni da će to biti kvalitetno i u interesu oružanih snaga, ali i zainetesiranih mladih ljudi.

Ogorec smatra kako je sada vidljivo da vojni rok nije trebalo zamrzavati jer kada se neke sposobnosti dulje vrijeme ne primjenjuju, onda dolazi do problema.

– Dobro bi bilo da je vojni rok ostao kao takav. Pred OSRH je pet i pol mjeseci da započnu s novim aktivnim služenjem vojnog roka, a kako će se to realizirati, tek ćemo vidjeti, rekao je.

Naglašava kako je dva do tri mjeseca dovoljno za temeljnu obuku.

Bauk je rekao da je u dragovoljnom služenju vojnog roka izostao broj ročnika koji bi se pridružili OSRH.

– Uključivanjem većeg broja mladih muškaraca i žena povećala bi se prilika da postanu pripadnici OSRH – kazao je.

Predsjednik je rekao kako nam nedostaje 4000 vojnika, a taj podatak nitko nije demantirao.

Ogorec je kazao da civilni vojni rok ne postoji i da je to naša izmišljotina koja nam se, kako kaže, osvetila i banalizirala cijelu situaciju.

– Postoji slučaj da pojedinac zbog priziva savjesti ne želi uzeti oružje u ruke, ali to ga ne limitira ni po jednom drugom pitanju. Ne vidim zašto takav pojedinac ne bi obukao na sebe odoru i služio vojsku sa svojim kolegama, naglasio je.

Dodaje kako unutar vojske postoji cijeli niz aktivnosti koje ti ljudi mogu obnašati.

Što se tiče obveznog služenja vojnog roka i za žene i za muškarce, Ogorec smatra da bi to trebalo biti tako.

– Ne vidim razlog zašto žene ne bi služile vojni rok – naglasio je.

Deur dodaje da će se žene moći prijavljivati u sustav. Ističe kako je u Domovinskom ratu bilo mnogo žena koje su sudjelovale u borbenim aktivnostima.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje