Njihov životni poziv su – crtići
USPJEH Prije mnogo godina dvije su djevojčice više od svega voljele crtati. Dok su se njihovi vršnjaci igrali ili dremuckali...
NEVJEROJATNA PRIČA
Bernarda Tompoš iz Savske Vesi kraj Čakovca ima čak petnaest tisuća razloga za sreću.
Otkad joj je suprug umro prije devet godina, počela je skupljati djeteline s četiri lista, a svojim je hobijem zainteresirala i prijatelja Dragutina Antonovića iz Preloga, koji ih je dosad našao oko sedam tisuća.
– Dosad sam skupila oko petnaest tisuća djetelina s četiri lista. Suprug i ja imali smo auto i uvijek smo se njime vozili. Kada je preminuo, morala sam svugdje ići pješice jer nemam položeni vozački ispit. Puno sam hodala i tako ih pronalazila – ispričala je 78-ogodišnja Bernarda Tompoš. Djeteline, kaže, pronalazi čak i u mraku, a poklanja ih svima koje to zanima i veseli. Aktivna je u Udruzi umirovljenika Čakovec Jug, gdje je angažirana u vatrogasnoj postrojbi veterana. – Vrijeme kratim i kuglanjem – govori Bernarda pokazujući osvojenu nagradu u kuglanju. Kada traži djeteline naočale ne nosi, a otkriva da ih u proljeće i jesen nema. Prije tri mjeseca postala je prabaka te će svog praunuka, kada malo naraste, naučiti kako pronalaziti djeteline s četiri lista.
– U devet sati navečer pri rasvjetnom stupu pronašla sam sedamnaest djetelina s četiri lista. Ali najljepše mi je bilo kada sam ih zajedno s Dragutinom našla u snijegu u okolici čakovečke bolnice. Odgrnula sam snijeg i tamo su bile toliko lijepe i svježe, kao u ljeto – objašnjava Bernarda, koju traženje djetelina posebno veseli.
– Jedna me žena pitala može li dobiti djetelinu za bolesnog muža – prisjeća se Bernarda. Na dan je znala pronaći i sto djetelina s četiri lista, a na pitanje donose li sreću, Bernarda kaže da je najveća sreća biti zdrav.
– To je narodna uzrečica da djetelina s četiri lista donosi sreću. Možda nekome da, ali meni je najveća sreća kad na maloj površini tražim i ugledam djetelinu s četiri lista. To je ta sreća – objašnjava pedesetpetogodišnji Dragutin Antonović, koji ih skuplja oko pet godina, koliko i traje prijateljstvo s Bernardom.
– I prije sam ih skupljao, ali nisam previše pozornosti obraćao na to. Jednom sam, u društvu s Bernardom, vidio da ih traži, pa sam pomislio zašto ne bih i ja. U to sam se uključio s velikim uspjehom – rekao je Dragutin, koji ih je dosad skupio sedam tisuća. Kaže da ih ima svugdje, samo ih treba tražiti.
Kada pronađe djeteline s četiri lista, Dragutin ih stavlja na prešanje, gdje stoje jedan do dva tjedna. S vremenom ih slaže i lijepi na papir.
Na pitanje zašto u Međimurju ima toliko djetelina s četiri lista, Dragutin u šali odgovara da ih u tom kraju ima toliko jer su Međimurci vrijedni ljudi, a poštene ljude Bog uvijek nagradi.
– Sjećam se da je jedanput rominjala kiša, a Bernarda i ja smo ih tražili s otvorenim kišobranima. Ljudi koji su prolazili pitali su nas što radimo po toj kiši, a mi smo odgovorili – Tražimo sreću! – kazao je Dragutin, koji će i dalje, zajedno s Bernardom, tražiti djeteline s četiri lista.
Izvor:
Foto:
Mještani Selnice, u Međimurju, godinama se žale na ilegalni kafić koji radi u njihovu mjestu.
Cijeli slučaj završio je s pravomoćnom sudskom presudom, no ilegalni kafić radi i dalje, barem tako tvrdi načelnik Selnice Ervin Vičević, a piše dnevnik.hr.
Kafić koji i inače radi ilegalno nastavio je raditi i za vrijeme zabrane tijekom epidemije koronavirusa.
– Već više od dvije godine vodimo bitku protiv ilegalnog kafića koji u mjestu vodi Marijan Krajačić. Kafić ne samo da radi ilegalno, bez ikakvih papira i dozvola, već radi unatoč koroni i odlukama Stožera o zabrani rada kafića – ispričao je načelnik Selnice Ervin Vičević.
– Brojni mještani prijavljivali su taj problem policiji, no vlasnik kafića rekao bi da se ljudi kod njega privatno okupljaju i policija tu nije mogla ništa”, rekao je mještanin Selnice koji je želio ostati anoniman.
Lokal se nalazi u prizemlju obiteljske kuće, radi na crno bez kase i bez dozvola, a tamo se okupljaju i lokalni moćnici te policajci.
Načelnik Selnice sve je fotografirao te slučaj prijavio policiji i međimurskome Stožeru. Policija je uz inspektore u svibnju obavila nadzor te utvrdila kako je vlasnik počinio prekršaj iz Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti.
Temeljem prijave Državnog inspektorata, prekršajni odjel Općinskog suda u Čakovcu donio je krajem listopada presudu kojom je vlasnik proglašen krivim za obavljanje neregistrirane ugostiteljske djelatnosti te je kažnjen s 10.000 kuna.
Unatoč pravomoćnoj sudskoj presudi, ilegalni kafić i dalje radi.
– Nek’ načelnik priča što god hoće – rekao je prozvani vlasnik novinarima kad su ga nazvali.
Protekle nedjelje, 17. siječnja, održana je akcija zimskog prebrojavanja ptica vodarica. Već 23 godine zaredom u akciju je uključena i Zaštitarsko ekološka udruga Senjar iz Donje Dubrave.
– I upravo je sjeverna regija prepoznata kao lokalitet s najviše ptica. Posljednjih godina imamo odličnu suradnju s Javnom ustanovom za zaštitu prirode Međimurske županije „Međimurska priroda“, Javom ustanovom za zaštitu prirode Varaždinske županije i Gimnazijom Varaždin, uz sve veći interes volontera i studenata PMF-a iz naše regije – otkriva Goran Čižmešija, koordinator akcije za sjevernu Hrvatsku i aktivist ZEU “Senjar”.
A da se za održavanje ove međunarodne akcije u Hrvatskoj ne treba brinuti u budućnosti, najbolje potvrđuje primjer sudjelovanja sedmogodišnjeg Jaše Bušića iz Varaždina koji se spremno dohvatio dalekozora i tako pripomogao u prebrojavanju ptica na terenu.
Siječanj je pogodan za prebrojavanje vodarica jer je najhladniji mjesec u godini, kada su sve ptice vodarice na svojim zimovalištima pa je samim time i njihova koncentracija najveća. Ptice tijekom siječnja još nisu započele s proljetnom seobom te se tako izbjegava mogućnost eventualnoga dvostrukog prebrojavanja.
U iščekivanju ovogodišnjih rezultata podsjetimo na prošlogodišnje. Prebrojavanje ptica 2020. godine u Hrvatskoj održano je na 329 lokaliteta. Sudjelovalo je više od 120 volontera, a prebrojane su ukupno 179.723 ptice, od čega 173.656 vodarica. Najbrojnije vrste bile su divlja patka, liska i lisasta guska, dok su lokaliteti s najviše ptica bili područja Donje Dubrave, Pakre i Stobreča.