Povežite se s nama

Međimurje

Otkako joj je preminuo suprug, Bernarda skupila 15 tisuća djetelina s četiri lista!

Objavljeno:

- dana

NEVJEROJATNA PRIČA

Bernarda Tompoš iz Savske Vesi kraj Čakovca ima čak petnaest tisuća razloga za sreću.

Otkad joj je suprug umro prije devet godina, počela je skupljati djeteline s četiri lista, a svojim je hobijem zainteresirala i prijatelja Dragutina Antonovića iz Preloga, koji ih je dosad našao oko sedam tisuća.

Daruje djeteline

– Dosad sam skupila oko petnaest tisuća djetelina s četiri lista. Suprug i ja imali smo auto i uvijek smo se njime vozili. Kada je preminuo, morala sam svugdje ići pješice jer nemam položeni vozački ispit. Puno sam hodala i tako ih pronalazila – ispričala je 78-ogodišnja Bernarda Tompoš. Djeteline, kaže, pronalazi čak i u mraku, a poklanja ih svima koje to zanima i veseli. Aktivna je u Udruzi umirovljenika Čakovec Jug, gdje je angažirana u vatrogasnoj postrojbi veterana. – Vrijeme kratim i kuglanjem – govori Bernarda pokazujući osvojenu nagradu u kuglanju. Kada traži djeteline naočale ne nosi, a otkriva da ih u proljeće i jesen nema. Prije tri mjeseca postala je prabaka te će svog praunuka, kada malo naraste, naučiti kako pronalaziti djeteline s četiri lista.

– U devet sati navečer pri rasvjetnom stupu pronašla sam sedamnaest djetelina s četiri lista. Ali najljepše mi je bilo kada sam ih zajedno s Dragutinom našla u snijegu u okolici čakovečke bolnice. Odgrnula sam snijeg i tamo su bile toliko lijepe i svježe, kao u ljeto – objašnjava Bernarda, koju traženje djetelina posebno veseli.

– Jedna me žena pitala može li dobiti djetelinu za bolesnog muža – prisjeća se Bernarda. Na dan je znala pronaći i sto djetelina s četiri lista, a na pitanje donose li sreću, Bernarda kaže da je najveća sreća biti zdrav.

– To je narodna uzrečica da djetelina s četiri lista donosi sreću. Možda nekome da, ali meni je najveća sreća kad na maloj površini tražim i ugledam djetelinu s četiri lista. To je ta sreća – objašnjava pedesetpetogodišnji Dragutin Antonović, koji ih skuplja oko pet godina, koliko i traje prijateljstvo s Bernardom.

– I prije sam ih skupljao, ali nisam previše pozornosti obraćao na to. Jednom sam, u društvu s Bernardom, vidio da ih traži, pa sam pomislio zašto ne bih i ja. U to sam se uključio s velikim uspjehom – rekao je Dragutin, koji ih je dosad skupio sedam tisuća. Kaže da ih ima svugdje, samo ih treba tražiti. 

Kada pronađe djeteline s četiri lista, Dragutin ih stavlja na prešanje, gdje stoje jedan do dva tjedna. S vremenom ih slaže i lijepi na papir.

I dalje ih traže

Na pitanje zašto u Međimurju ima toliko djetelina s četiri lista, Dragutin u šali odgovara da ih u tom kraju ima toliko jer su Međimurci vrijedni ljudi, a poštene ljude Bog uvijek nagradi.

– Sjećam se da je jedanput rominjala kiša, a Bernarda i ja smo ih tražili s otvorenim kišobranima. Ljudi koji su prolazili pitali su nas što radimo po toj kiši, a mi smo odgovorili – Tražimo sreću! – kazao je Dragutin, koji će i dalje, zajedno s Bernardom, tražiti djeteline s četiri lista.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Autohtoni doživljaji kod Spomen doma rudarstva Cimper

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu turističko – volonterskog programa Turističke zajednice Međimurske županije „Z cugom v zeleno Međimurje“, turistima – volonterima predstavilo se i Mursko Središće i Spomen dom rudarstva „Cimper“.

Grad Mursko Središće, Centar za kulturu „Rudar“ i Turistička zajednica područja „Mura i gorice“ uz podršku Društva žena Mursko Središće i Udruge međimurska žganica „Tepka“ turistima – volonterima su približeni autohtoni sadržaji koje mogu upoznati samo ovdje.

Po razgledu interpretacijskog centra Spomen dom rudarstva „Cimper“, krenulo se u radionicu izrade tradicijske maske cimeri, maske koja svoje korijene ima upravo u rudarskoj mitologiji. Radionicu su držale članice „Društva žena Mursko Središće“, koje i baštine tradiciju izrade maske. Nekoliko metara dalje pekla se prava međimurska žganica, što su prezentirali članovi Udruge međimurska žganica „Tepka“, a u drugom kraju parkića ispred Spomen doma kuhao se pravi međimurski grah, za što je na području Murskog Središća već tradicionalno zadužen Rudi Mesarić.

Ovaj oblik volonterskog turizma jedinstvena je prilika da se uz razgledavanje povijesnih vrijednosti osjeti i sudjeluje u pravim autohtonim aktivnostima ovog kraja.

Nastavite čitati

Međimurje

Općina Mala Subotica organizira predstavu “Legenda o Pozoju” 24. travnja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Općina Mala Subotica organizira predstavu “Legenda o Pozoju” u Društvenom domu u Palovcu.

Predstava će se odigrati u srijedu, 24. travnja, s početkom u 17:30 sati.

Predaja o zmaju Pozoju zaintrigirala je i članove teatra.002 i tako je, u suradnji s Muzejom Međimurja Čakovec, nastala predstava o strašnom biću koje spava, ali se povremeno i budi, ispod Staroga grada. Međutim, to nije samo priča o Pozoju. To je i priča o hrabrom učeniku, Đaku, Grabancijašu koji se usudio suprotstaviti strašnoj zvijeri. Bi li uopće grad, naše Međimurje, postojalo i danas da nije bilo Matije? Spava li Pozoj još uvijek ispod Staroga grada? Pitanje je to koje si postavljamo još i dan danas, a jedan od odgovora svakako ćete saznati pogledate li ovu zanimljivu i neobičnu predstavu.

Legenda o Pozoju teatra002. ispričana je kao pričopredstava s pop-up scenografijom. Predstava kombinira igrano-lutkarsko-glazbenu tehniku i vjerovali ili ne, u njoj se može naći i nešto kemije. Tekst i režiju potpisuje Bruno Kontrec, glazbu Stjepan Horvat i 2cooleles, autor pop-up knjige je Bruno Kontrec, za vizualni identitet zaslužni su Bruno Kontrec i Mario Jakšić koji također i glume u predstavi.

Ulaz je besplatan, a predstava traje 30 minuta i namijenjena je za djecu od 5 godina na dalje.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje