Povežite se s nama

U fokusu

Bez 10 milijuna eura kredita stečaj neizbježan

Objavljeno:

- dana

VARTEKS

Ako ne dobije kredit u iznosu od 10 milijuna eura, varaždinski Varteks morat će zatražiti stečaj. Niti pokretanje predstečajne nagodbe u lipnju, kao ni njezina potvrda u srijedu na ročištu pri varaždinskom Trgovačkom sudu, neće značiti ništa, ako banke odbiju kreditirati Varteks.

O nužno potrebnom kreditu govori se mjesecima, ali realizacija se neprestano odgađa. Na sastanku u Varteksu u petak je, prema riječima izvršne direktorice područja Trgovina Nikoline Dežmanić Krofak, zaključeno: Varteks i Zagrebačka banka u ponedjeljak će pripremiti Sporazum o međusobnim odnosima za razlučne vjerovnike. Riječ je o sastanku koji je prema najavama nakon sudskog ročišta trebao biti održan u petak.

Sastanku su trebali prisustvovati predstavnik Ministarstva financija, članovi HBOR-a i ZABA-e te Uprava Varteksa, ali do zaključenja ovoga broja nismo dobili podatak o njegovom ishodu. Predviđeno je da ZABA i Varteks pripreme tekst Sporazuma o međusobnim odnosima za sve razlučne vjerovnike i dogovore dinamiku realizacije kredita.

Župan Štromar: Ako dogovor s bankama ne uspije, tvrtka Varteks će morati zatražiti stečaj

Tim bi se novcem isplatile zaostale plaće i otpremnine radnicima koji će biti proglašeni viškom – njih 400-tinjak prema planu predstečajne nagodbe – te nabavio potreban repromaterijal za nastavak proizvodnje.

U Varteksu očekuju pozitivan ishod, dok je varaždinski župan Predrag Štromar, unatoč optimizmu, ipak spomenuo najgoru soluciju – stečaj. Aktualni sat druge Županijske skupštine započeo je upravo pitanjem o Varteksu. Osim što je, dakle, naglasio kako bi na račun Varteksa ovih dana trebao stići potreban novac, Štromar je prvi put naglasio: “Ne uspije li taj plan, Uprava Varteksa morat će pokrenuti stečaj.”

Sjednici je prisustvovao i povjerenik predstečajne nagodbe tvrtke Antun Mišanović. – Ne vidim razloga da se nešto izjalovi. Ovom se nagodbom rješava Varteksova prošlost dok se budućnost tek treba osigurati – rekao je.

Pri izlasku s ročišta na Trgovačkom sudu kojim se formalizirala odluka o prihvaćanju plana financijskog restrukturiranja, donesena u Zagrebu, predsjednik Uprave Varteksa, pak, Zoran Košćec riječ “stečaj” nije niti spomenuo. Poslije ročišta na kojem je 77 posto vjerovnika, čija potraživanja prelaze više od dvije trećine ukupnog duga, potvrdilo prijašnju odluku o prihvaćanju predstečajne nagodbe, predsjednik Uprave Varteksa je rekao da je zaokružena kompletna slika. – Mogle bi se početi provoditi aktivnosti definirane danas izglasanim programom. Očekujem da ćemo s bankama sve riješiti kao što smo riješili i sve ovo do sada. Ovo je ujedno još jedan korak ka tome da stabiliziramo i dinamiku isplate plaća – naveo je.

Podsjetimo, Varteks nagodbom prolazi neočekivano dobro budući da će tvrtki sveukupno biti otpisano oko 70 posto dugovanja. Prema planu Ministarstva, država će nagodbom Varteksu otpisivati gotovo 200 milijuna kuna. Ostatak Varteksovog duga od 65 milijuna kuna namirit će nekretninama te dokapitalizacijom od 15 milijuna kuna. Zauzvrat će se zadovoljiti s 13,5 vlasništva nad tvrtkom čime će postati najveći pojedinačni dioničar poduzeća. Varteks je svojim planom, koji je odbijen, bio spreman ustupiti državi 25 posto.

Dakle, iako se problemi polako rješavaju, ništa nije gotovo. Sad sve ovisi o bankama koje su ujedno i najveći vjerovnici. Premda se predsjednik Uprave Zoran Košćec oslanja na banke kao na “gotovu stvar”, banke se do ponedjeljka nisu niti  jednom oglasile. Na pitanje Regionalnog tjednika ZABA-i o njihovu stavu, odgovor smo dobili isti dan. “Zaprimili smo vaš upit i u vezi s odgovorom bit ćete naknadno kontaktirani”, kratko su nam odgovorili iz Zagrebačke banke.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Vladimir Topolnjak: “Nakon 32 godine u Međimurskim vodama ponosno sam otišao u mirovinu!”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Mnoge Međimurke i Međimurce nedavno je iznenadila vijest da je dosadašnji direktor Međimurskih voda Vladimir Topolnjak podnio ostavku na funkciju koju je obavljao zadnjih osam godina, osobito s obzirom na činjenicu da je prije nekoliko mjeseci dobio novi četverogodišnji mandat.

U medijima se čak pojavila i tvrdnja da je tada najavio kako će mandat odraditi do kraja, no Topolnjak kaže da ta informacija nije točna. Prije nešto više od osam godina, kad je na direktorskom mjestu zamijenio dotadašnjega dugogodišnjeg direktora Josipa Zorčeca, u novinama su se pojavili napisi da se radi o političkoj smjeni. Tadašnji je direktor, naime, u to vrijeme bio članom HDZ-a, dok je Topolnjak član SDP-a.

– Ispunjavam sve uvjete za starosnu mirovinu, a ovaj naporan posao prepuštam nekomu mlađem i odlazim iz osobnih razloga. Tvrtka je u odličnom stanju u svakom pogledu, kako s ljudskim resursima, tako i s materijalnima i likvidnošću.

Imali smo prilike izabrati najbolje kadrove na natječajima, bez utjecaja politike, na što sam posebno ponosan, jer smo sve radili u interesu društva. U zadnjih nekoliko godina bilo je problema s manjkom vodoinstalatera: na tržištu rada u zadnje vrijeme praktički nije ni bilo školovanoga kadra tog tipa. Situacija se, doduše, pomalo popravlja – ljudi prepoznaju činjenicu da zanatima itekako predstoji svijetla budućnost. Naša tvrtka možda ne nudi najveće plaće, ali nudi sigurnost, poštovanje prema radnicima i odlične međuljudske odnose.

Naši radnici znaju da trebaju poštovati korisnike i vlasnike – jedinice lokalne samouprave. Na to nas obvezuju i ustanovljeni standardi unutar tvrtke, jer smo bili prva tvrtka u Hrvatskoj unutar naše branše koja je uvela ISO standarde kvalitete, i koja je svih ovih godina unapređivala te standarde i uvodila nove, sukladno svjetskim trendovima – objašnjava Topolnjak. Dodaje i da su u zadnjih osam godina “preporođeni” materijalni resursi tvrtke.

Korištenje sredstava EU

– Pritom mislim na radne prostore, s obzirom na činjenicu da smo radili u vrlo skromnim uvjetima u upravnoj zgradi koju smo dijelom dobili iz hipoteke posrnulog diva MTČ-a, a dijelom kasnije kupovali od banaka. Tu zgradu smo u potpunosti obnovili, ponajviše iz europskih sredstava. Tako su radnici dobili adekvatne radne uvjete, ali i naši korisnici usluga, počevši od samog ulaza, gdje su, osim info centra za potrošače i blagajne, služba odnosa s korisnicima i dva platomata koja su odlično poslužila svrsi u vrijeme pandemije. Naši korisnici još uvijek mogu na blagajni i na platomatima plaćati bez naknade.

Vodovod i skladište preselili su se u građevinu kupljenu iz stečaja uz južnu obilaznicu Čakovca na strateški vrlo dobrome mjestu za ekipe koje moraju što brže doći u bilo koji dio Međimurja. Radilo se o skoro novoj građevini kupljenoj u skladu s našim potrebama za te odjele trgovačkog društva. Odjel odvodnje i Odjel pročišćavanja smješteni su na rekonstruiranom Pročistaču otpadnih voda Čakovec te su uz pomoć EU projekta prošireni. Nude dobre uvjete; kako za radnike, tako i za sva vozila i strojeve koji su neophodni za funkcioniranje tih dvaju sustava.

Na istoj lokaciji je i interni laboratorij Međimurskih voda, također moderniziran u skladu s najnovijim propisima, koji provodi analizu vode za piće na cijelom javnom sustavu vodoopskrbe Međimurja, ali i na sustavu odvodnje i pročišćavanja vode u Međimurju – kaže sada već bivši direktor Međimurskih voda.

Voda izvrsne kvalitete

Sadašnje stanje vodoopskrbe najbolje je dosad u pogledu gubitaka vode na mreži i općeg stanja sustava, ističe. Gubitci vode na mreži trenutačno iznose oko 22 posto, dok ILI indikator uspješnosti vodoopskrbe prema kriterijima Svjetske banke za razvijene zemlje iznosi 1,3.

– U Međimurju je vodovodna mreža u potpunosti izgrađena u svakom od 131 naselja, a svih godina znatna sredstva ulagana su i u rekonstrukcije. Mnogi vodovodi muku muče kako zadržati gubitke na istoj razini, jer kilometri cjevovoda stare, a to je velik problem. Obnova ide iz amortizacije, iz vlastitih sredstava. To je samo dio upravljanja kvalitetom.

Međimurske vode su u velikoj mjeri digitalizirale svoje sustave, sve s ciljem upravljanja sustavima u realnom vremenu. Odvodnja ima specijalna vozila za čišćenje kanalizacije i opremu za ispitivanje vodonepropusnosti i TV inspekcijsko snimanje sustava, najvećim dijelom nabavljenu iz EU sredstava.

Odjel vodoopskrbe i skladište

Oformili smo i vlastiti laboratorij za provođenje ispitivanja vodonepropusnosti i TV inspekcijskog snimanja koji je akreditirala Hrvatska akreditacijska agencija pa može provoditi službena ispitivanja i snimanja svojih sustava za vlastite potrebe s vlastitim kadrom. Na poligonu Međimurskih voda svi preostali laboratoriji polažu i obnavljaju svoje akreditacije, njih četrdesetak u Hrvatskoj, od čega su samo dva iz javnog sektora – Međimurske vode i VARKOM.

Cilj opremanja laboratorija bila je optimizacija troškova, koje na kraju plaćaju naši korisnici. Svojim laboratorijem provjeravamo kvalitetu novozavršenih cjevovoda kako bismo ih preuzeli u ispravnom stanju, mogli nedostatke reklamirati u jamstvenom razdoblju i otkloniti ih na teret izvođača – naglašava “friški” umirovljenik iz Nedelišća.

Ovih dana u Vodama završava državna revizija, koja se provodi u svim vodoprivrednim poduzećima. Topolnjak je zadovoljan što je do nadzora došlo upravo u trenutku kad odlazi u mirovinu, jer će se verificirati u kakvom je stanju bila tvrtka prilikom njegova odlaska.

Kanalizacijska mreža

Za sam kraj dodaje da su za vrijeme njegova upravljanja Vodama dovršene dvije velike aglomeracije – Čakovec i Novo Selo na Dravi, kao i da su u tijeku poslovi oko dviju velikih aglomeracija – Donje Dubrave i Murskoga Središća – a sve je pripremljeno i za druge velike aglomeracije koje još čekaju Međimurje: Podturen, Podbrest i Donji Kraljevec. Njih će se aplicirati čim državne institucije završe pregovaranje za buduće razdoblje EU fondova i objave poziv i pravila za prijavu.

Detalj s radova na kanalizacijskoj mreži u Donjem Vidovcu (Aglomeracija Donja Dubrava)

– Dosad smo izbjegnuli sve moguće penalizacije koje prijete ovoliko velikim projektima, što je izrazito teško. Želim napomenuti da je cijena vodnih usluga – vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja – ista već 11 godina, iako su svi troškovi rasli. Na kraju novomu vodstvu Društva i radnicima želim puno uspjeha u daljnjem radu! – zaključuje i poručuje Topolnjak, koji će odsad više vremena posvetiti obitelji – supruzi Mariji i sinovima Dini i Filipu – i zanemarenim hobijima.

Nastavite čitati

U fokusu

Istrijani u Varaždin izvoze skoro sav svoj biootpad i ne misle stati!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Istarska građanska inicijativa “Čist zrak duga ljubav“ ovih dana dobro se zabavlja na račun Varaždina, grada koji je kao stvoren da „guta“ sve, čak iz 350 kilometara udaljenih kanti za smeće.

Naime, sa Facebook stranice spomenute građanske inicijative može se iščitati da su u Istri nesposobni urediti kompostane, pa između ostalog voze u Varaždin biootpad koji zbrinjava jedno bioplinsko postrojenje.

I dok varaždinskoj platformi Budimo grad i vladajućoj koaliciji SDP / Reformisti „nešto smrdi u zraku“, pa nabavljaju stacionarne stanice za mjerenje kvalitete zraka, drugima zapuše mala burica i odmah im smrdi.

Stoga su se pametni Istrijani dosjetili jadu i zaobišli ŽCGO Kaštijun. Primjerice, nedavno su napokon nabavili kante za biootpad za svoje tržnice, pa i onu u Gradu Pula koji je većinski vlasnik tamošnjeg MBO-a, a sve što prikupe tovare i voze u Varaždin.

Za taj posao angažirana je tvrtka “Metis“ u vlasništvu hrvatskog „kralja otpada“ s kojim varaždinska gradska vlast na čelu s Nevenom Bosiljom pregovara o kupnji tvornice za MBO otpada u Brezju. S ovim poslovnim aranžmanom pohvalila se Koviljka Aškić, direktorica tvrtke „Eko Pula“ i gradska vijećnica u Puli iz redova “Možemo“…

Istrijani očigledno ne žele širenja smrada i eventualne zaraze u svom dvorištu. Stoga su idealno rješenje za zbrinjavanje svog biootpada pronašli u Varaždinu, jer tu se nema tko buniti.

I dok Varaždin svoj MKO ne može voziti u Jerovec, nitko od nadležnih se ne sekira što se sa zbrinjavanjem istarskog biootpada na području Varaždinske županije narušava „načelo blizine“.

Štoviše, Varaždinci nemaju pojma je li taj istarski otpad dobro razvrstan. Ako nije, može se ponoviti afera iz Svetog Petra Orehovec. Naime, tzv. „digestat“ se obićno prosipa po poljima, a ako nije produkt „čistog“ biootpada, nastaje ekološki problem.

Više o svemu pročitajte OVDJE  

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje