Povežite se s nama

Međimurje

Bez razmišljanja ili straha karikira političare, svećenike i sugrađane, ali nikad nije nacrtao karikaturu svoje žene

Objavljeno:

- dana

OTVORENO

Činjenicu da ga u 20 godina nikad nisu cenzurirali, Mladen Novak smatra svojim rijetkim “neuspjehom”.

Jer biti karikaturist a da cenzorima barem jednom ne dođeš “pod škare”, ne djeluje vjerodostojno zvanju. A Damiru Novaku je karikatura sve: posao, ljubav, hobi. I tako već 20 godina. Ovih je dana u Čakovcu organizirao 2. Međunarodni festival karikature Čakovec. Radove je na temu “Predgrađe” poslalo 745 karikaturista iz 54 zemlje sa svih kontinenata. Žiriranje je gotovo i najboljih 80 karikatura će biti izloženo sljedećeg tjedna u Centru za kulturu i tiskano u katalogu. Budući da je Damir Novak respektabilno ime u svijetu karikature, nema problem s natjecateljima. Rado se odazivaju nagrađivanom karikaturistu čiji su radovi često na naslovnicama svjetskih časopisa. Zadnja u češkome mjesečniku Tapir.

Katica i Novak

Festival je već dogurao do festivala s tri zvjezdice, a članovi žirija su poznati svjetski karikaturisti poput Makedonca Mire Georgijevskog.
Izložbu organizira sam samcat. On je “Katica za sve” – organizator, bediner žiriju, turistički vodič po okolici, gastro-stručnjak i enolog.
– Jedva se skupi tih 25 tisuća kuna koliko treba za troškove. Ali nema veze, nije mi to problem. To je vrijeme uživanja – kaže mrtav ozbiljan.

Smijeh iznutra

U sat vremena razgovora možda se nasmijao dva puta. I to ne baš nasmijao, nego prije dao neku naznaku osmijeha. Još da je depresivan, taman bi se uklopio u predrasudu o nesretnim komičarima koji sve druge nasmijavaju a sami žive u patnji.
– Nema šanse. Sretan sam čovjek. Smijem se ja, ali iznutra. Nisam ničim opterećen, osobito ne novcem.
 Zato se i mogu posvetiti karikaturi u kojoj baš i nema zarade. Ponekad plaćam putovanja na međunarodne festivale i uvijek imam za litru i vodu s dečkima. Honorarac sam u lokalnom tjedniku, a ponekad za pobjedu dobijem i novčanu nagradu – priča.
U životu je dobio više od 50 nagrada i da je za svaku dobio novac – barem prosječno 1.000 eura – danas je mogao biti dobrostojeći čovjek. Ali njega to baš briga.
Baš zbog putovanja na koja ide redovito zovu ga ambasadorom hrvatske karikature.
On smatra da ne treba biti talentiran za crtanje karikatura.

– Treba samo biti duhovit, ništa drugo. Raditi na tome da imaš ideje. To se uči. Ne vjerujem da je više od 10 posto talenta. Da je to takav talent, onda bi moje karikature odmah bile barem dobre. A one su takve da bih se danas sramio pokazati. Karikaturist uči i sam sebe razvija. Čak niti ne treba biti neki crtač – govori. Za njega je, kaže, karikatura samo smiješan prikaz aktualnih događanja u društvu.

Ljudi se – prelazi na drugu temu – smiju tuđim karikaturama, ali ne reagiraju baš dobro na svoje. Možda je to razlog što nikad nije nacrtao karikaturu svoje supruge: mir u kući.
– Dali ste mi misliti. E, sad ću je nacrtati. Ostaviti na stolu kad odem na put. Nadam se da će se ohladiti dok se vratim i pustiti me u kuću – prvi se put malo nasmije.

Trump i uvreda

Ljudi mu često vele neka nacrta ovo ili ono, a kad pita može li njih crtati, nađu tisuću razloga zašto radije ne bi. Ima karikatura na koje ljudi reagiraju tako što ga nazovu pa kažu da to i nije u redu. To se najčešće i gotovo redovito događa kad crta svećenike. Oni koje karikatura karikira nerijetko su ljuti i dožive to kao namjernu uvredu. Karikatura je donijela smrt njezinim tvorcima prije nekoliko godina u Parizu, kad su islamski ekstremisti zbog, kako su oni to protumačili, vrijeđanja Alaha, digli u zrak redakciju časopisa Charles Hebdou.
– Jako sam protiv namjernog vrijeđanja. Nikad, baš nikad mi nije palo na pamet nešto nacrtati da nekoga uvrijedim. I siguran sam da Francuzima to nije bio cilj. Karikaturisti to ne rade, a oni su bili vrhunski i sigurno su se držali tog “postulata”.

Iako, ima onih koji karikaturu koriste kao oružje za svoje ciljeve. Nimalo mi se ne sviđaju u zadnje vrijeme moderni festivali s temom “Trump”. To je, dakle, namjerno vrijeđanje i mislim da iza toga stoji netko drugi, a ne karikaturisti. Mene baš briga za Trumpa, niti ga hvalim niti mrzim, ali da čovjek nema baš ništa dobro, nego je sve loše, a za njega je glasalo toliko ljudi… – primjećuje.
Prije nekoliko godina je tema jedne izložbe bila “Bandić”.
– Bilo je zanimljivo i on je rijedak čovjek kojemu to nije bilo baš nimalo krivo. Štoviše, trebao je otvoriti izložbu. Ali u to je vrijeme podignuta optužnica protiv njega, pa bi to išlo na ruku njegovim protivnicima i iskorišteno u krive svrhe – veli.
On najviše voli raditi ljubavne karikature.
– Bez žene nema karikature – kaže.
– To bih trebala shvatiti kao kompliment? – pitam.
– O da. Žena je uvijek lijepo obdarena i uvijek je ona šefica, a muškarac u podređenom položaju – brani se.
Iako bi on, dakle, stalno crtao na temu ljubavi, situacija je takva da je glavna tema politika. Inspiracija je velika.

Karikarure i politika

– Nedavno sam ležao bolestan pa sam cijeli dan gledao prijenos Sabora. Cijeli dan. Meni je to bilo jako zabavno i baš sam se nasmijao. 
Bolje nego bilo koja humoristična emisija – prisjeti se i drugi i posljednji put se nasmije. Samo od prisjećanja na političku diskusiju u Saboru.
Kad ga pitamo može li se živjeti od karikature, pa odgovori “ne”, onda pitamo od čega zapravo živi? Mrtav hladan odgovori – od politike. I ne šali se.
Karikaturist Damir Novak, koji umire od smijeha kad gleda političare u Saboru i političari su često glavni likovi njegovih karikatura, zamjenik je načelnika Općine Sveti Juraj na Bregu. Političar.

humoristična emisija

Nedavno sam ležao bolestan pa sam cijeli dan gledao prijenos Sabora. Cijeli dan. Meni je to bilo jako zabavno i baš sam se nasmijao. Bolje nego bilo koja humoristična emisija.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Projektom „Želim posao!“ zaposleno 14 žena koje su se brinule o 78-ero korisnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Projekt „Želim posao!“, koji provodi Gradsko društvo Crvenoga križa Čakovec u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Čakovec i Područnim uredom Čakovec Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, završava 23. kolovoza 2022. godine.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 874.020 kuna, a financiran je iz državnog Proračuna i Europskoga socijalnog fonda.

Glavni cilj projekta bio je zaposliti dugotrajno nezaposlene žene i povećati socijalnu uključenost starijih i nemoćnih osoba u Međimurskoj županiji.

Putem projekta ukupno zaposleno 14 žena pripadnica ciljane skupine koje su se brinule o starijim i/ili nemoćnim osobama na području pet općina: Općina Gornji Mihaljevec, Strahoninec, Sv. Juraj na Bregu, Šenkovec i Štrigova. Zaposlene žene pružale su pomoć i podršku u obavljanju svakodnevnih poslova za ukupno 78-ero korisnika.

Višestruke dobrobiti

Gradskom društvu Crvenog križa Čakovec ovo je treći projekt koji je provelo u okviru poziva „Zaželi“ kao nositelj ili partner.

Projektne aktivnosti ovog i sličnih projekta uvelike doprinose smanjenju socijalne isključenosti, poboljšanju kvalitete života te dužem boravku starijih i nemoćnih osoba u vlastitom domu, ističu iz GDCK-a.

Osim toga, projektom je omogućen pristup zapošljavanju za ukupno 14 žena koje iz različitih razloga nisu pronalazile posao na otvorenom tržištu rada, a koje su u godinu dana stekle iskustvo i vještine koje će im pomoći u daljnjem radu.

– Provedbom ovog projekta u lokalnoj zajednici povećala se osjetljivost i istaknula važnost pružanja usluge pomoći i podrške za ranjive skupine i nužnost razvijanja takvih servisa pomoći u budućnosti. Koordinatorica projekta istaknula je zadovoljstvo kako zaposlenih žena, tako i samih korisnika koji uvijek ističu da od svih pruženih usluga, kao što su pomoć u održavanju čistoće stambenog prostora i okućnice, pomoć u zagrijavanju prostora, nabava namirnica i lijekova, priprema obroka te pomoć u ostvarivanju raznih prava, najviše cijene osmijeh, toplu riječ i druženja s djelatnicama koje im uljepšavaju dane – poručili su iz čakovečkog Crvenog križa.

Nastavite čitati

Međimurje

U Kotoribi i Prelogu sjednice Općinskog i Gradskog vijeća dosad samo uživo, na Belici još uvijek online

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Situacija s pandemijom koronavirusa je, kako smo u zadnje dvije i pol godine mogli svjedočiti, u najmanju ruku nepredvidiva. U tom nas je smislu zanimalo održavaju li se sjednice općinskih i gradskih vijeća, s obzirom na generalno nešto povoljnije brojke, uživo ili ima jedinica lokalne samouprave u kojima se iz bilo kojeg razloga organiziraju putem elektroničke pošte, videopoziva ili nekako drukčije.

Iz Gornjeg Mihaljevca dobili smo odgovor da se sjednice od travnja 2021. godine održavaju uživo, dok su se online putem Zooma organizirale od početka pandemije do ožujka 2021. godine. U Kotoribi se pak sjednice održavaju samo uživo te nikad nisu organizirane u online obliku, javili su iz te donjomeđimurske Općine. Isto vrijedi i za Grad Prelog.

Posebne okolnosti

Koliko je velika raznolikost u organizaciji diljem županije svjedoči i činjenica da se na Belici čak i relativno nedavna 10. sjednica OV-a od 19. srpnja održala elektronskim putem. Predsjednik OV-a Belice Petar Janušić kaže da je održana elektronski zato što su na Dnevnom redu bile samo dvije točke, a nekoliko je vijećnika bilo i na godišnjem pa ne bi postojao kvorum da je sjednica održana fizički.

Službenica za informiranje Mirjana Sečan iz JUO-a Općine Mala Subotica objasnila nam je da njihov Poslovnik predviđa da se u slučaju nastupanja posebnih okolnosti koje mogu ugroziti pravni poredak, život, zdravlje ili sigurnost stanovništva te imovine veće vrijednosti sjednica može održavati elektroničkim putem. To se u Maloj Subotici dogodilo šest puta te su tako održane 22. do 24. sjednice i 27. do 29. sjednice.

– Poziv za sjednicu koja se održava elektroničkim putem sa materijalima koji se odnose na prijedlog dnevnog reda te obrazac za glasovanje dostavljaju se članovima Općinskog vijeća pet dana prije održavanja sjednice. Samo iz osobito opravdanih razloga ovaj rok se može skratiti.

Upite, dopune i zahtjeve za pojašnjenja točaka dnevnog reda te pitanja za aktualni sat članovi Općinskog vijeća upućuju na e-mail adresu navedenu u pozivu na sjednicu zaključno do 12 sati dana koji prethodi danu za koji je određeno da će se održati glasovanje po točkama dnevnog reda. Svi upiti iz prethodnog stavka i odgovori na iste bez odlaganja će biti dostavljeni svim članovima Općinskog vijeća najkasnije do 12 sati dana za koji je određeno da će se održati glasovanje po točkama dnevnog reda.

Članovi Općinskog vijeća glasuju o predloženim odlukama (za, protiv ili suzdržan/-a) u dan koji je u pozivu za sjednicu određen za glasovanje u vremenu od 17 do 20 sati dostavom ispunjenog obrasca na e-mail adresu navedenu u pozivu na sjednicu. Članovi Općinskog vijeća upućuju svoj obrazac za glasovanje sa e-mail adrese koju su naveli u obrascu za kontakt koji ispunjavaju na početku mandata, ili koju su izmijenili u odnosu na početak mandata, a koju su službeno dostavili Jedinstvenom upravnom odjelu kao e-mail adresu za kontakt.

U slučaju da je član Općinskog vijeća u vremenu određenom za glasovanje dostavio više obrazaca za glasovanje, važeći je onaj obrazac koji je stigao posljednji. Ukoliko član Općinskog vijeća dostavi obrazac za glasovanje prije ili nakon isteka vremenu određenom za glasovanje smatra se da član Općinskog vijeća nije pristupio glasovanju.

Pri računanju kvoruma te pri izradi zapisnika sa sjednice koja je održana elektroničkim putem u prisutne članove broje se članovi koji su dostavili svoje očitovanje po predloženim odlukama.

Sjednice uživo počele su se održavati odmah nakon što su isto dopustile epidemiološke prilike, odnosno odluke Ravnateljstva civilne zaštite Republike Hrvatske, uz poštivanje svih propisanih mjera (distanca, maske, dezinfekcija ruku) – opisala nam je službenica za informiranje Mirjana Sečan iz Općine Mala Subotica postupak glasovanja.

Nepredvidive brojke

Sjednice se održavaju uživo i u Svetom Jurju na Bregu, a elektronske sjednice organizirane su tijekom zabrane većih okupljanja. Čim su odluke Stožera dopustile suprotno, prešli su na normalan modus, rekli su nam u Općini. Slično kažu i iz Općine Orehovica, u kojoj se sjednice također održavaju uživo, a tijekom 2020. su, sukladno uputama Stožera civilne zaštite, održavane elektronskim putem.

Radi veće transparentnosti, slobodnog prisustva medija i otvorenosti, svakako je u interesu javnosti da se sve sjednice što prije prebace na normalan i dosad većinski modus funkcioniranja. Budući da još uvijek dolazi do povremenog povećanja broja slučajeva oboljelih do COVID-a, valja pričekati i vidjeti kakva će nas situacija dočekati najesen.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje