U Dravi kod Varaždina plivaju 74 vrste riba, od toga čak pet endema
Rijeka Drava je ribljim fondom najbogatija u Hrvatskoj jer u njoj živi čak 74 vrsta. Međutim, ono što zabrinjava stručnjake...
Cijene osnovnih namirnica u Hrvatskoj rastu već mjesecima, s uvođenjem eura taj se trend samo nastavio pa su mnogi u šoping krenuli put Slovenije, ali i Mađarske. Stoga smo se i mi prošlog vikenda ponovno zaputili u Mađarsku ne bi li provjerili isplatili se i dalje kupovati u toj susjednoj zemlji.
Nakon slobodnog prolaska granice stižemo do pograničnog gradića Letenye (Letinja) koji je devedesetih bio omiljena šoping destinacija naših sugrađana, a njihova tržnica vrvila je Hrvatima. Danas je taj gradić samo prolazna stanica do malo većeg grada Nagykanizse (Velika Kaniža), gdje su smješteni trgovački centri.
Na parkiralištu ispred trgovačkih centara u Nagykanizsi, gradu udaljenom dvadesetak kilometara od Goričana, naišli smo na varaždinske, međimurske, koprivničke, ali i zagrebačke tablice.
Ondje je zaista velik izbor trgovina, a hrvatskim kupcima najdraži su trgovački lanci Penny, Tesco i Lidl. Tu su i Spar, Aldi, kao i brojne trgovine s odjećom i bijelom tehnikom. Cijene u trgovinama istaknute su naravno u njihovoj valuti forintama, ali pogodnost je da se može plaćati karticom. Mi ćemo u nastavku za usporedbu pisati cijene u eurima, ali i kunama jer smo svjesni da još uvijek traje faza prilagodbe na novu valutu.
Inače, prema srednjem tečaju HNB-a, 400 mađarskih forinta je 1.005 eura ili 7.57 kuna.
Pa krenimo redom. Cijena ulja u tamošnjim trgovinama i dalje je 1.39 eura ili 10 kuna, šećer nešto manje od 0.65 eura ili nešto manje od 5 kuna, a za pileća prsa bez kosti treba izdvojiti 3.76 eura ili nešto manje od tridesetak kuna. Jeftinija su i pića, poput piva, sokova i voda, instant kave, tjestenine…
Tako se može naći pola litre piva u limenci po cijeni od 0.50 do 0.70 eura, odnosno od 3.77 kuna do 5.27 kuna, mineralna voda košta manje od dvije kune za litru i pol. Što se pak sokova tiče, može se naći gaziranih od dvije i pol litre 0, za 49 eura, što bi iznosilo manje od 4 kune. Ako ste malo izbirljiviji, i Coca-Cola je jeftinija. Primjerice, pakiranje od 1.75 litre Coca Cole u mađarskim trgovinama platiti ćete oko 1.5 eura, ili oko 11 kuna.
Za pakiranje instant-kave Nescafé 3u1 u Hrvatskoj plaćamo između 2 i 2.50 eura, odnosno od 14 pa do čak 20 kuna, ovisno je li na akciji ili nije. U Mađarskoj ista ta instant-kava bez akcije stoji 1.80 eura, što je manje od 14 kuna. U primjerice Tescu ili Penyju ima i jeftinija verzija njihovih instant kava za 1.30 ili 1.50 eura ili manje, što je između 10 i 12 kuna.
Na policama mađarskih trgovina nalazimo i niže cijene hrvatskih proizvoda, poput paške soli, primjerice Vegete ili Podravkinih tuna. Za 200 grama Podravkine Vegete treba izdvojiti 1.35 eura (10 kuna), a za tunu Eva 2.48 eura.
Neki proizvodi su i skuplji pa se tamo nikako ne isplati kupovati potrepštine za kuhinju ili kupaonicu, poput deterdženata ili toaletnog papira, koji je u pojedinim trgovinama i duplo skuplji nego kod nas.
Spomenimo i da svi ti trgovački lanci imaju svoje online kataloge, pa cijene možete provjeriti i prije polaska.
Kao mali problem, ali ne i nepremostiv, izdvojili bismo jezičnu barijeru. Većina ljudi ondje ne govori hrvatski ni engleski, a većina proizvoda ima natpise samo na mađarskom. Međutim, kalkulator na mobitelu će vam ionako trebati jer su cijene istaknute u forintama, pa usput možete uključiti i online prevoditelj. Spomenimo i da pojedine trgovine imaju ograničenja pa, primjerice, ne možete kupiti više od dvije litre ulja po osobi ili pak dva kilograma piletine. Obavijest o ograničavanju kupovine stoji iznad proizvoda, ali ako i stavite u košaricu koji proizvod viška, neće vam se ništa dogoditi već će vam ga blagajnica uzeti na blagajni. Također, možete otići u neku drugu trgovinu i kupiti isti proizvod.
Doduše, i kod njih je većina namirnica poskupjela u posljednjih nekoliko mjeseci, a na nekim proizvodima više nema ograničenja. Ipak, kad sve zbrojimo i oduzmemo, zaključak je da se zaista isplati u Mađarsku u šoping.
U Mađarskoj je daleko od idealne situacije, kao i cijelu Europu, i njih je nagrizla kriza. Osim onog što je golim okom vidljivo, a to su loša cestovna infrastruktura i rast cijena u trgovinama (ne kao kod nas, ali ipak su rasle), tom zemljom vlada i opće nezadovoljstvo, barem prema onom što pišu strani mediji.
Među ostalim, rastu im i cijene goriva, pa susjedi koji žive uz granicu sad po gorivo dolaze k nama. Podsjetimo, prije ukidanja državnih subvencija u prosincu, Mađari su plaćali 40, pa i 60 posto nižu cijenu goriva, dok su stranci u Mađarskoj plaćali tržišnu cijenu.
Redakcija Telegrama tvrdi da je razotkrila veliki skandal s EU potporama – braća Pivac dobila su milijune eura, a na nekim prijavljenim farmama navodno uopće nemaju stoku!
Prema tvrdnjama Telegramovih izvora riječ je o međimurskoj Vajdi, tvrtki iz Grupe Pivac koji su najveći korisnici potpore za Mjeru 14 iz europske blagajne. Prošle im je godine za tu mjeru isplaćeno 3,8 milijuna eura.
Prihodi Vajde prošle su godine iznosili 89 milijuna eura, dobit je 3,46 milijuna eura, upravo nešto manje od iznosa potpora za Mjeru14.
– Na nekim se lokacijama svinje nikad nisu ni nalazile, niti su, prema izjavama zatečenih vlasnika, imali ugovore s podnositeljem zahtjeva o usluzi uzgoja svinja. Dakle, novac za Mjeru 14 je isplaćen, a da životinje nisu niti bile uzgajane na farmama niti je postajao ugovor s kooperantima – ističe se u članku kojeg u cijelosti možete pročitati OVDJE.
Filip Mihalić bio je nedavno na razgovoru u policiji, a u istragu se uključio i USKOK, neslužbeno doznaju 24 sata.
Također, Filip Mihalić u nedjelju je prvi put izravno pokušao komunicirati s novinarima 24sata.
Podsjetimo da je prošlo više od mjesec dana od kad je afera o krivotvorenim covid testovima izašla u javnost.
On je navodno u početku uvozio originalne kineske testove, ali se u drugoj polovici prošle godine prebacio na drugu vrstu biznisa. Sumnja se da je uvozio krivotvorine iz jedne turske tvornice, a zatim ih raspačavao po Hrvatskoj i Europskoj uniji. U slučaj je uključen i Interpol.
Prošlog tjedna i mi smo pitali policiju u kojoj je fazi istraga. Kratko su nam odgovorili da je istraga u tijeku.
Pitali smo policiju što je sa slučajem Mihalićevih krivotvorenih covid tekstova. Evo odgovora
-Nastavno na vaš upit obavještavamo vas kako se u sklopu istraživanja poduzimaju potrebne mjere i radnje iz nadležnosti policije, a o kojim detaljima, s obzirom na tajnost izvida, u ovom trenutku ne možemo javno iznositi podatke. Po dovršetku kriminalističkog istraživanja o rezultatima istog, kao i svim poduzetnim mjerama i radnjama, policija će izvijestiti nadležno državno odvjetništvo, a kada se steknu uvjeti u koordinaciji s državnim odvjetništvom izvijestit će se javnost – odgovorili su nam iz policije.
Novinari 24 sata pak javljaju da je u međuvremenu prijava za silovanje i prijetnje odbačena na Odvjetništvu u Velikoj Gorici s obrazloženjem na dvadesetak stranica, uz uputu oštećenoj da u određenom roku može poduzeti progon nad Filipom.
Filip je pak kontaktirao 24 sata nakon što je saznao da novinari pokušavaju komunicirati s ljudima povezanim s njim. Nazvao je u nedjelju navečer, i pokušao dogovoriti sastanak s novinarima 24 sata s prijedlogom da će on odgovoriti na pitanja umjesto ljudi do kojih su pokušali doći. Međutim, odbio je prijedlog da se sastanu u redakciji.
Nadalje, prije objave prvog u seriji istraživačkih tekstova o Mihaliću, redakciji 24 sata javio se Anđelko Mihalić, Filipov otac, i otvoreno zatražio sastanak. Anđelko je prokurist u Filipovoj firmi. Sastali su se u jednom zagrebačkom hotelu, a on je nešto više od sat vremena pokušavao objasniti čime se točno bavi njegov sin. Filipa nije bilo, baš tog dana morao je otputovati u inozemstvo. Tada je obećao dogovoriti zajednički sastanak s Filipom i odgovore na sva pitanja. Sastanak s Filipom nikad se nije dogodio. Odgovori na poslana pitanja nikad nisu stigli.
Više o samom slučaju pročitajte u tekstu: Kako su Mihalići iz Kneginca stekli bogatstvo: Anđelko zarađivao na zemljištima, sin Filip krivotvorio novac, a potom i covid testove