Povežite se s nama

U fokusu

Bili smo u Mađarskoj: jeftiniji su piletina, sokovi, gazirane vode, pivo, šećer, ali…

Objavljeno:

- dana

Cijene osnovnih namirnica u Hrvatskoj rastu već mjesecima, s uvođenjem eura taj se trend samo nastavio pa su mnogi u šoping krenuli put Slovenije, ali i Mađarske. Stoga smo se i mi prošlog vikenda ponovno zaputili u Mađarsku ne bi li provjerili isplatili se i dalje kupovati u toj susjednoj zemlji.

Nakon slobodnog prolaska granice stižemo do pograničnog gradića Letenye (Letinja) koji je devedesetih bio omiljena šoping destinacija naših sugrađana, a njihova tržnica vrvila je Hrvatima. Danas je taj gradić samo prolazna stanica do malo većeg grada Nagykanizse (Velika Kaniža), gdje su smješteni trgovački centri.

Na parkiralištu ispred trgovačkih centara u Nagykanizsi, gradu udaljenom dvadesetak kilometara od Goričana, naišli smo na varaždinske, međimurske, koprivničke, ali i zagrebačke tablice.

Veliki izbor

Ondje je zaista velik izbor trgovina, a hrvatskim kupcima najdraži su trgovački lanci Penny, Tesco i Lidl. Tu su i Spar, Aldi, kao i brojne trgovine s odjećom i bijelom tehnikom. Cijene u trgovinama istaknute su naravno u njihovoj valuti forintama, ali pogodnost je da se može plaćati karticom. Mi ćemo u nastavku za usporedbu pisati cijene u eurima, ali i kunama jer smo svjesni da još uvijek traje faza prilagodbe na novu valutu.

Inače, prema srednjem tečaju HNB-a, 400 mađarskih forinta je 1.005 eura ili 7.57 kuna.

Pa krenimo redom. Cijena ulja u tamošnjim trgovinama i dalje je 1.39 eura ili 10 kuna, šećer nešto manje od 0.65 eura ili nešto manje od 5 kuna, a za pileća prsa bez kosti treba izdvojiti 3.76 eura ili nešto manje od tridesetak kuna. Jeftinija su i pića, poput piva, sokova i voda, instant kave, tjestenine…

Puno niže cijene

Tako se može naći pola litre piva u limenci po cijeni od 0.50 do 0.70 eura, odnosno od 3.77 kuna do 5.27 kuna, mineralna voda košta manje od dvije kune za litru i pol. Što se pak sokova tiče, može se naći gaziranih od dvije i pol litre 0, za 49 eura, što bi iznosilo manje od 4 kune. Ako ste malo izbirljiviji, i Coca-Cola je jeftinija. Primjerice, pakiranje od 1.75 litre Coca Cole u mađarskim trgovinama platiti ćete oko 1.5 eura, ili oko 11 kuna.

Za pakiranje instant-kave Nescafé 3u1 u Hrvatskoj plaćamo između 2 i 2.50 eura, odnosno od 14 pa do čak 20 kuna, ovisno je li na akciji ili nije. U Mađarskoj ista ta instant-kava bez akcije stoji 1.80 eura, što je manje od 14 kuna. U primjerice Tescu ili Penyju ima i jeftinija verzija njihovih instant kava za 1.30 ili 1.50 eura ili manje, što je između 10 i 12 kuna.

Na policama mađarskih trgovina nalazimo i niže cijene hrvatskih proizvoda, poput paške soli, primjerice Vegete ili Podravkinih tuna. Za 200 grama Podravkine Vegete treba izdvojiti 1.35 eura (10 kuna), a za tunu Eva 2.48 eura.

Neki proizvodi su i skuplji pa se tamo nikako ne isplati kupovati potrepštine za kuhinju ili kupaonicu, poput deterdženata ili toaletnog papira, koji je u pojedinim trgovinama i duplo skuplji nego kod nas.

Spomenimo i da svi ti trgovački lanci imaju svoje online kataloge, pa cijene možete provjeriti i prije polaska.

Ograničenja kod kupovine

Kao mali problem, ali ne i nepremostiv, izdvojili bismo jezičnu barijeru. Većina ljudi ondje ne govori hrvatski ni engleski, a većina proizvoda ima natpise samo na mađarskom. Međutim, kalkulator na mobitelu će vam ionako trebati jer su cijene istaknute u forintama, pa usput možete uključiti i online prevoditelj. Spomenimo i da pojedine trgovine imaju ograničenja pa, primjerice, ne možete kupiti više od dvije litre ulja po osobi ili pak dva kilograma piletine. Obavijest o ograničavanju kupovine stoji iznad proizvoda, ali ako i stavite u košaricu koji proizvod viška, neće vam se ništa dogoditi već će vam ga blagajnica uzeti na blagajni. Također, možete otići u neku drugu trgovinu i kupiti isti proizvod.

Doduše, i kod njih je većina namirnica poskupjela u posljednjih nekoliko mjeseci, a na nekim proizvodima više nema ograničenja. Ipak, kad sve zbrojimo i oduzmemo, zaključak je da se zaista isplati u Mađarsku u šoping.

Mađari dolaze u Hrvatsku po gorivo

U Mađarskoj je daleko od idealne situacije, kao i cijelu Europu, i njih je nagrizla kriza. Osim onog što je golim okom vidljivo, a to su loša cestovna infrastruktura i rast cijena u trgovinama (ne kao kod nas, ali ipak su rasle), tom zemljom vlada i opće nezadovoljstvo, barem prema onom što pišu strani mediji.

Među ostalim, rastu im i cijene goriva, pa susjedi koji žive uz granicu sad po gorivo dolaze k nama. Podsjetimo, prije ukidanja državnih subvencija u prosincu, Mađari su plaćali 40, pa i 60 posto nižu cijenu goriva, dok su stranci u Mađarskoj plaćali tržišnu cijenu.

U fokusu

Poražavajući rezultati mature, na jednom predmetu palo je preko 90 posto učenika!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ukupno 38 posto maturanata (2052) strukovnih škola s pretenzijom upisa studija palo je državnu maturu na jesenskom roku zbog ocjene nedovoljan iz barem jednog obaveznog predmeta – matematike, hrvatskog i stranog jezika.

Kada je riječ o učenicima gimnazija koji postižu znatno bolji uspjeh na maturi od učenika strukovnih škola (zbog koncepta mature prilagođenog kurikulumu gimnazija), maturu je u drugom pokušaju palo njih 123, odnosno 12 posto. Za gimnazijalce to znači da nemaju ispunjen uvjet o završnosti obrazovanja pa će svoju šansu trebati potražiti na maturi 2025., piše Jutarnji list.

Nakon što je na ljetnom roku maturu pao svaki drugi učenik strukovne škole, na jesenskom roku ispite je pisalo njih čak 5387, odnosno zajedno s gimnazijalcima, tom su roku pristupila 7344 maturanta. Kada je riječ o strukovnjacima, hrvatski je palo njih 28 posto, matematiku na osnovnoj razini 15 posto, dok ih je 53 posto palo matematiku na prijavljenoj višoj razini. Iznenađuje podatak da osnovnu razinu engleskog jezika nije položilo 44 posto strukovnjaka (višu razinu 11 posto).

Katastrofalan rezultat zabilježen je na izbornom predmetu fizika, budući da je nedovoljan iz tog ispita dobilo čak 93 posto maturanata strukovnih škola. Loš prolaz su imali i iz kemije (59 posto negativnih ocjena), pak i informatike koju je palo 58 posto strukovnjaka. Porazno je bilo i s biologijom – 61 posto ih je palo taj ispit, a pristupnici se ne mogu pohvaliti niti s dobrim rezultatima iz predmeta politika i gospodarstvo – palo ih je 43 posto.

Fizika je bila najteži izborni predmet i za gimnazijalce, pa taj ispit nije uspjelo proći njih 57 posto. Informatiku je pao svaki treći gimnazijalac, slično kao i kemiju (32 posto), odnosno matematiku na višoj razini (31 posto). Iznenađuje i da je engleski jezik na osnovnoj razini bio eliminacijski za 25 posto gimnazijalaca, kao i to da je negativnu ocjenu iz politike i gospodarstva dobilo 30 posto gimnazijalaca.

Po podacima NCVVO-a, rezultati jesenske mature značajno su lošiji od lanjskih iz fizike kada je palo 78,5 strukovnjaka i 46 gimnazijalaca, a rezultati iz kemije su gotovo isti. U odnosu na lanjskih 20 posto gimnazijalaca koji su pali matematiku na osnovnoj razini, dva posto ovogodišnjih je značajan napredak. Druga je priča s matematikom na višoj razini koju je lani palo 18,6 posto gimnazijalaca, a sada 31 posto.

Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.

Nastavite čitati

U fokusu

Preminuo je Mirko Svetec, veliki varaždinski promotor vatrogastva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U 76. godini preminuo je dugogodišnji predsjednik DVD-a “Prvi hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor u Varaždinu” zaslužni vatrogasac i veliki promotor vatrogastva g. Mirko Svetec, Tužnu vijest potvrdili su iz DVD-a Varaždin.

Mirko Svetec rođen je 1949. godine, članom DVD-a Varaždin postao je 1989. godine. Od tada je obnašao brojne dužnosti u Društvu – 15 godina proveo je na dužnosti tajnika DVD-a te 18 godina na mjestu predsjednika najstarijeg DVD-a u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe. Uz to, svoj doprinos vatrogastvu dao je i u drugim vatrogasnim organizacijama  – Gradska vatrogasna zajednica Varaždin, Vatrogasna zajednica Varaždinske županije, Hrvatska vatrogasna zajednica gdje je godinama djelovao u cilju poboljšanja statusa vatrogasaca i razvoja vatrogastva općenito. Do posljednjih dana svog života Mirko Svetec je bio zamjenik predsjednika GVZ Varaždin, predsjednik Odbora za priznanja i odlikovanja Vatrogasne zajednice Varaždinske županije, član Odbora za istraživanje hrvatske vatrogasne povijesti Hrvatske vatrogasne zajednice. Za svoj rad i doprinos 2020. godine primio je najviše vatrogasno odlikovanje – povelju i plaketu s likom Gjure Stjepana Deželića.

Posljednji ispraćaj bit će u utorak 24. rujna 2024. godine na groblju u Varaždinu u 14 sati sa svim vatrogasnim počastima.

-Svi koji žele sudjelovati na posljednjem ispraćaju pozivaju se da dođu u svečanoj vatrogasnoj odori ili ako je nemaju u radnoj odori. Dodatne informacije oko mjesta okupljanja za formiranje ešalona, odavanja počasti, počasne straže dostavit ćemo Vam čim budu poznate – poručili su iz DVD-a Varaždin.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje