Dario Pocedulić iz Gornjeg Kućana najbolji je hrvatski mladi poljoprivrednik u 2024. godini
U svečanoj atmosferi i predivnoj kulisi dvorane Grand Dalmatia u hotelu Le Meridien Lav, svečano je 10. travnja otvoren 6....
BOŽIĆNA PORUKA
Varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak uputio je tradicionalnu božićnu poruku svim vjernicima Varaždinske biskupije.
– Svi mi imamo ovozemaljskih obveza i briga koje nas često pritišću: siromašni smo, možda nemamo najosnovnijih sredstava za život, nemamo za kruh naš svagdašnji, možda gladujemo, nezaposleni smo, beskućnici smo, doživljavamo nerazumijevanje, možda i nasilje od svojih najbližih. Kako nas to ne bi mučilo i opterećivalo?! Moramo pomoći jedni drugima da toga bude što manje, ali osjećamo i svoju ljudsku nemoć usprkos velikim naporima i zalaganju koje čine mnogi ljudi i mnoge društvene strukture u cijelom svijetu i u našoj domovini Hrvatskoj. U svojoj ljudskoj nemoći zato vapijemo: „Ne dopusti da klonemo od umora i bolesti dok čekamo dolazak tvoga Sina koji nam vraća snagu i zdravlje“ – istaknuo je mons. Mrzljak.
– Želim svima i molim da nam novorođeni Knez Mira učvrsti nadu i neka nas svojim svjetlom iz Betlehema vodi kroz tmine ovozemaljskog života prema sigurnoj budućnosti. To Vam od srca želim uz ovogodišnji Božić i nastupajuću novu 2017. godinu – poručio je.
Biskupovu božićnu poruku u nastavku donosimo u cijelosti.
„Draga braćo svećenici, redovnici i redovnice, braćo i sestre!
Božić je blagdan koji nas ispunja radošću, jer nas podsjeća da nas Bog pohađa. Bog dolazi čovjeku. Advent ili došašće je vrijeme priprave da bismo prepoznali Boga koji ulazi u naš svijet i želi se susresti sa svakim čovjekom. Stoga i sam uzima ljudsko tijelo i ostaje čovjek. Središnji je to događaj ljudske povijesti koji povijest ljudskoga roda dijeli na staro i novo, stari i novi vijek, stari i novi Zavjet.
U adventu se na neki način vraćamo u Stari zavjet u vrijeme kada je izabrani narod stoljećima očekivao Božji dolazak. Mnogi su izgubili i vjeru i nadu da će Bog ispuniti svoje obećanje i stoga je Bog podizao i pozivao proroke koji su ljude opominjali da ne gube nadu. Među njima bio je i prorok Jeremija, koji je živio šest stoljeća prije Krista. On ovako govori:
Ja znam svoje naume koje s vama namjeravam – riječ je Gospodnja – naume mira, a ne nesreće i da vam dadnem budućnost i nadu. Tražit ćete me i naći me jer ćete me tražiti svim srcem svojim. (Jr 29, 11.13)
Prorok prenosi Božju riječ u kojoj potiče svoje suvremenike da ne izgube nadu i da ulože napor tražeći Boga u svojem životu i u svojem vremenu. Mnogi su i u Starom zavjetu našli Boga i s dubokom i čvrstom vjerom očekivali njegov dolazak. Nije li to poruka i za svakoga od nas koji živimo već 2016 godina nakon radosnog događaja u Betlehemu kojeg raspjevano i svečano slavimo svake godine 25. prosinca? Tražimo li zaista Boga u našem svijetu kao što nas sam Bog poziva preko proroka Jeremije?:
Tražit ćete me i naći me jer ćete me tražiti svim srcem svojim. (Jr 29, 13)
Potrebno je tražiti svim srcem, a to znači uložiti puno ljubavi u traženje Boga. Sv. Ivan zapisuje u svojem evanđelju jednu žalosnu rečenicu:
K svojima dođe, a njegovi ga ne primiše. (Iv 1,11).
Može li biti veće tragedije za čovjeka nego ne prihvatiti Boga koji je sama dobrota, sama ljubav i samo milosrđe. A to bi nam se moglo dogoditi i osjećamo kako se to često događa, i zato u adventu molimo:
Svemogući i milosrdni Bože, dok hitimo ususret tvome Sinu, daj da nas zemaljske obveze i brige ne smetu; nebeska mudrost tvoje riječi nek nas uvede u zajedništvo njegove sudbine. (Zborna molitva Druge nedjelje došašća).
Svi mi imamo ovozemaljskih obveza i briga koje nas često pritišću: siromašni smo, možda nemamo najosnovnijih sredstava za život, nemamo za kruh naš svagdašnji, možda gladujemo, nezaposleni smo, beskućnici smo, doživljavamo nerazumijevanje, možda i nasilje od svojih najbližih. Kako nas to ne bi mučilo i opterećivalo?! Moramo pomoći jedni drugima da toga bude što manje, ali osjećamo i svoju ljudsku nemoć usprkos velikim naporima i zalaganju koje čine mnogi ljudi i mnoge društvene strukture u cijelom svijetu i u našoj domovini Hrvatskoj. U svojoj ljudskoj nemoći zato vapijemo:
Ne dopusti da klonemo od umora i bolesti dok čekamo dolazak tvoga Sina koji nam vraća snagu i zdravlje. (Iz zborne molitve srijede Drugog tjedna došašća)
Želim svima i molim da nam novorođeni Knez Mira učvrsti nadu i neka nas svojim svjetlom iz Betlehema vodi kroz tmine ovozemaljskog života prema sigurnoj budućnosti.
To Vam od srca želim uz ovogodišnji Božić i nastupajuću novu 2017. godinu.“
Mons. Josip Mrzljak
biskup varaždinski
Izvor:
Foto:
Pad temperature proteklih nekoliko dana opet je pogodio poljoprivrednike.
Naime, tijekom 21. i 22. travnja na nekim je mjestima temperatura otišla u minus, a povrće i voće oštetio je mraz.
– Šteta od mraza je 100 % i to drugu godinu zaredom. U ponedjeljak, 22. travnja, ujutro u voćnjaku je bilo – 3 stupnja – rekao nam je proizvođač jabuka, krušaka i šljiva te vinogradar Josip Žmegač iz Donje Voće.
Ove fotografije su s njegovog imanja u Donjoj Voći, ali kako saznajemo štete od mraza je bilo na području susjednih općina kao i diljem Hrvatske.
Revizori su u Međimurskoj županiji utvrdili poduži popis onoga što je napravljeno krivo, a Matija Posavec, u službenom očitovanju kaže da je dio nepravilnosti u međuvremenu već ispravljen.
Sada je objavljeno i službeno izvješće Ureda državne revizije u kojem mu se nalaže što sve mora promijeniti u poslovanju županije. Zbog utvrđenih nepravilnosti Međimurska županija je za 2022. dobila uvjetno mišljenje, piše n1info.hr.
Među ostalim, revizori su otkrili da u poslovnim knjigama Međimurske županije rashodi u iznosu od 2.837.430 kuna odnosno nešto više od 378 tisuća eura nisu evidentirani na propisanim računima Računskog plana. Osim toga, pogrešno su iskazani i u financijskim izvještajima.
Također, tijekom 2022. Međimurska županija naručila je razne usluge od tvrtki u svom vlasništvu. Računi su im plaćeni, no revizori su utvrdili da za gotovo 1,6 milijuna kuna odnosno oko 212 tisuća eura nije bilo priloženih specifikacija.
Otkriveni su i ozbiljni propusti u ugovoru o financiranju Županijske bolnice. U pitanju je ugovor za sufinanciranje dijela troškova projekta “Rekonstrukcija i opremanje bolnice za potrebe dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije”. Županija je, prema revizorskom izvješću, u prijašnjim razdobljima Županijskoj bolnici doznačila 8.343.804 kuna odnosno oko 1,1 milijun eura, a od 2021. prestala je plaćati preuzetu obvezu sufinanciranja. Krajem 2022. ostao je dug od 6,4 milijuna kuna odnosno oko 855 tisuća eura, ali on nije evidentiran u poslovnim knjigama niti je iskazan u financijskim izvještajima. Županijska bolnica je iz vlastitih sredstava podmirila ovaj iznos, umjesto Međimurske županije.
Više čitajte OVDJE.