Povežite se s nama

U fokusu

Darovi Caritasa za 150 obitelji sa najmanje 750-ero djece

Objavljeno:

- dana

Tradicionalno darivanje u Caritasu

Više od 150 odraslih i djece okupilo se danas, 7. siječnja, u dvorani Patoralnog centra Varaždinske biskupije.

To je bio samo mali dio onih kojima je Caritas Varaždinske biskupije tradicionalno podijelio blagdanske pakete. Jer bio je to susret roditelja s petero i više djece, a kako je na području Biskupije prema popisu 150 takvih familija, to znači da su u pitanju darovi  za najmanje 750-ero djece

U paketima je, rekao nam je Ante Šola, ravnatelj varaždinskog Caritasa, svega pomalo. – Ima odjeće, obuće, hrane, higijenskih potrepština, igračaka – nabrajao je.

Ali prije podjele paketa,  punoj se dvorani obratio generalni vikar i predsjednik biskupijskog Caritasa, mons. Ivan Godina. – Kad je srce toplo, zima ne smeta – rekao je, aludirajući na niske temperature. On im je čestitao na velikim obiteljima i predstavio im bračni par Mirjanu i Ivana Fabića, koji su iznijeli svoj iskustva o roditeljstvu devetero djece.

Među roditeljima je bila i 42- ovogodišnja Međimurka (42), majka osmero djece. Sitna i mladolika veli kako je maštala o velikoj obitelji i da nemaju nikakvih posebnih problema. – Ja sam jedinica, susjedi su imali više djece i uvijek sam i ja željela imati braću i sestre. Zato sam svojoj djeci to priuštila – vesela je.

Desetogodišnja Antonija Jurag ima pet sestara i dva brata. Kad pitamo poželi li nekad zbog bilo čega da ih je manje, začuđeno nas gleda. – Zašto? – zbunjeno pita. Od prednosti pune kuće izdvaja uvijek veliki broj društva za igranje.

Samohrana majka petero djece iz Kotoribe, Nevenka, uputila nas je u tajnu odgoja brojne obitelji. – Djeca moraju znati gdje je granica. To je sva mudrost. Roditelj mora imati autoritet – veli.

Od ovog veselog skupa saznajemo da velika obitelj  za njih ima puno više prednosti nego mana. Također, razbijaju predrasude o većem broju „zalutale“ djece, zbog nedostatka veće brige. Njihova su djeca gotovo u pravili dobri učenici i završavaju na fakultetima. – Oni uče jedni od drugih. Nije im teško učiti jer  sve to ide spontano, kroz svakodnevnicu – pričaju nam roditelji. Jednako tako vele da njihova djeca ne mogu biti razmažena, moraju znati dijeliti, biti snalažljiva i praktična. Sve osobine potrebne za odrastanje u sretne i zdrave ljude.  

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

U Varaždinskoj županiji i Međimurju lani zabilježene najveće stope oporabe otpada

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije  Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto. 

– U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku – istaknula je ministrica Vučković.   

Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto. 

Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.

Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda. 

Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada. 

Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022. 

Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj. 

U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta. Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda. 

Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.

U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja. 

Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati. 

Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.  

Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike. 

Nastavite čitati

U fokusu

Bivši zapovjednik Hrvatske vojske Robert Hranj ima novi posao

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni admiral Robert Hranj, novi je predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a

Ovo prvo kadrovsko pojačanje izglasalo je u četvrtak popodne Predsjedništvo SDP-a, piše Jutarnji list.

Medij dalje piše da je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić među svoje prioritete u vođenju stranke stavio upravo obrambenu politiku i ulogu Hrvatske unutar NATO-a, pa će mu Hranj, kao dugogodišnji iskusni časnik koji je, među ostalim, bio i zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu, te koji je i kao načelnik stožera također sudjelovao na mnogim sastancima na vrhu NATO-a, dobro doći kao savjetnik.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje