Povežite se s nama

U fokusu

Vrtići u Hrašćici i Gornjem Kućanu gradit će se po uzoru na samoborski – bez cigle i betona

Objavljeno:

- dana

Gradonačelnik Habuš u posjetu Samoboru

Vrtići u Hrašćici i Gornjem Kućanu najvjerojatnije će biti montažni kontejnerski poput onih u Samoboru. Tako se barem može zaključiti prema priopćenju gradonačelnika Varaždina, Gorana Habuša, nakon posjeta Samoboru.

Vrtić u Samoboru – koji su uz gradonačelnika razgledali i pročelnici gradskih upravnih odjela, dječjeg vrtića, upravnog vijeća dječjeg vrtića i drugi djelatnici gradske uprave – nema cigle niti betona, može se smanjiti ili povećati, a izgradnja je dvostruko jeftinija i brža. Takvi se vrtići nalaze u najrazvijenijim zemljama Europske unije, a u Županiji će se baš takav vrtić ovih dana početi graditi u Sračincu. Hrvatska vlada za to je odobrila kredit HBOR-a.

Radnici u samoborskom vrtiću, piše u priopćenju iz Grada Varaždina, imaju odlične radne uvjete. Svaka soba ima svoju kupaonicu, a vrtić ima i veliku dvoranu za vježbanje.   

Iako se teško da zaključiti po vanjskim zidovima, sve je zapravo napravljeno od 90 komada čeličnih konstrukcija koje su spojene u vrtić veličine 1.600 četvornih metara. Iznimno je siguran u slučaju potresa, podovi amortiziraju dječje padove. Može se lako i brzo premjestiti na drugo mjesto te smanjiti ili povećati u skladu s brojem djece.

Gradonačelnik Goran Habuš bio je zadovoljan onim što je vidio u Samoboru. – Ovo je kvalitetno rješenje koje može biti ostvareno u najkraćem roku. Cijena izgradnje također ne bi smjela predstavljati problem. Nadam se da će u dva prigradska naselja u Varaždinu vrlo skoro biti vrtići poput ovog u Samoboru – rekao je gradonačelnik.

Budući da Grad Varaždin  priprema izgradnju dječjeg vrtića u Hrašćici i u Gornjem Kućanu bilo je izuzetno važno da se i na terenu vidi sva funkcionalnost ovakve izgradnje. Stoga će se na predstojećem Gradskom vijeću naći odluka o financiranju projektne dokumentacije za oba vrtića,  ukupne vrijednosti 400.000 kn.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Lepoglavska tvrtka ponudila 29 milijuna kuna za kupnju Hotela Trakošćan

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što je u petak, 8. siječnja, okončana druga javna e-dražba za ostvarivanje prava prvokupa Hotela Trakošćan, ispostavilo se da je od tri ponuditelja najvišu cijenu za objekt bivše Čačićeve tvrtke u stečaju ponudilo trgovačko društvo WE-KR d.o.o.

Spomenuta tvrtka iz Lepoglave ponudila je 29.055.000,00 kuna, no akviziciju će realizirati ukoliko prethodno pribavi očitovanje zagrebačke tvrtke ATR d.o.o., kojim ona povlači ili odustaje od  zahtjeva za oslobođenjem od plaćanja kupovnine.

Naime,  stvar se zakomplicirala jer u ATR-u tvrde da na  nekretninama imaju uknjiženo pravo prvokupa.

Nastavite čitati

U fokusu

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje učenika: nacionalnim ispitima do realnijeg praćenja napretka

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Plan je Ministarstva obrazovanja da od iduće školske godine peti i osmi razredi osnovne škole rješavaju univerzalne nacionalne ispite iz matematike i hrvatskog jezika te kompetencije rješavanja problema kako bi se utvrdila objektivna kvaliteta njihova znanja.

Nagađalo se i da bi ispit za osmi razred mogao bi u idućim godinama prerasti u malu maturu i igrati ključnu ulogu pri upisima u srednju školu, što su prenijeli neki mediji. No, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs ubrzo je demantirao spominjanje male mature.

Fuchs je dao nalog Nacionalnomu centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO-u), što je središnja ustanova za provedbu državne mature, da pokrene “projekt uvođenja i sustavnog provođenja nacionalnih ispita u osnovnim školama”. Kako je ravnateljica Nacionalnoga centra Ivana Katavić spomenula za Index, ispiti se, barem u početku, ne bi vrednovali klasičnim brojčanim ocjenama, niti pak bi imali utjecaja na konačnu ocjenu iz određenog predmeta, ali bi se dijelovi rezultata mogli upotrijebiti u kontekstu selekcije učenika za upise u srednje škole.

FOTO: Screenshot/N1

Samim time ispiti bi mogli imati funkciju sličnu onoj državne mature pri upisu na fakultete, no razlika između male mature i nacionalnih testova je u tome što mala matura završava nekom ocjenom i nekim certifikatom, dok nacionalni ispiti ne bi ocjenjivali učenike, pojasnila je Katavić. Ispiti bi se uveli najranije na proljeće 2022. godine.

Ciljevi uvođenja

– U svijetu postoje različiti modeli nacionalnih ispita. Negdje im pristupaju čitave generacije, a negdje uzorci. Hoće li se nacionalni ispit provoditi na uzorku ili na čitavoj populaciji, ovisi o cilju. Ako se kao cilj odredi određivanje postignuća samo na nacionalnoj razini (kao što je to slučaj u međunarodnim istraživanjima PISA, PIRLS i TIMSS), nacionalne je ispite dovoljno provesti samo na uzorku. Ako je cilj nacionalnih ispita dati povratnu informaciju svim učenicima (i njihovim roditeljima i skrbnicima), nastavnicima, školama i osnivačima na lokalnoj razini, tada se nacionalni ispiti provede na čitavoj populaciji.

Nacionalni ispit čine dio sustava vanjskoga vrednovanja škola, koji također razvija NCVVO. Kako bi se ispiti povezali s vanjskom vrednovanjem škola, važno je da se provedu na populaciji, a na samo na uzorku. Time svaka škola može dobiti rezultate na razini škole i napraviti plan poboljšanja u tom području kvalitete rada škole. Nacionalni ispit mogu vrlo objektivno pokazati koliko učenika (na nacionalnoj razini) i koji učenici (na pojedinačnoj razini) nisu dosegli osnovnu razinu postignuća. Odgojno-obrazovni sustava i sama škola treba. takvim učenicima osigurati potporu da dosegnu tu minimalnu razinu postignuća.

Odgojno-obrazovni sustav treba razraditi mjere kojima će se smanjiti broj učenika koji ne dosežu minimalnu razinu postignuća u Hrvatskome jeziku i Matematici, a time i u ostalim nastavnim predmetima i područjima. Nacionalni izvještaji međunarodnoga istraživanja PISA upućuju jasno na taj problem od 2006. godine – dobili smo objašnjenje iz NCVVO-a.

Napominju i da nacionalni ispiti ne mogu biti zamjena za školska ispitivanja znanja.

– Školska ocjena i dalje ostaje iznimno važna. Rezultati nacionalnih ispita iskazuju se kao udio učenika na pojedinoj razini postignuća (za rezultate na nacionalnoj razini). Primarni je cilj nacionalnih ispita da učenik te njegovi roditelji i učitelji dobiju informacije o učenikovu napretku, a nositelji obrazovne politike informacije o kvaliteti sustava. U svijetu, međutim, postoje različiti modeli i iskustva u primjeni rezultata nacionalnih ispita. Tako, primjerice, neki sustavi na osnovu rezultata nacionalnih ispita donose odluke o davanju ili ukidanju novčanih potpora školama ili pak stipendiranju pojedinih učenika. Postoje i primjeri u kojima se nacionalni ispiti koriste za prelazak u više stupnjeve obrazovanja. Ideja da se rezultati nacionalnih ispita u nekom omjeru koriste za upis u srednje škole, prema prvim reakcijama stručne javnosti, naišla je na dobar odjek.

Osnovne i srednje škole u Hrvatskoj već dugo priželjkuju takav model. Stoga je cilj NCVVO-a te Ministarstva znanosti i obrazovanja upravo razviti kvalitetan model koji bi s jedne strane, zadovoljavao specifične potrebe hrvatskog obrazovnog sustava, a s druge bi strane išao ukorak sa suvremenim pristupima u vrednovanju učeničkih znanja i kompetencija. Nacionalni ispiti u većini obrazovnih sustava imaju višestruke uloge jer su prevrijedni da bi se ih koristilo u samo jednu svrhu. Dakle, posve je legitimno i stručno opravdano koristiti nacionalne ispite i kao jedan od kriterija upisa u srednje škole. Pritom MZO određuje u kojoj se mjeri mogu koristiti nacionalni ispiti u svrhu upisa. Istovremeno, srednje škole i dalje samostalno određuju koju razinu postignuća i školskih ocjena očekuju od učenika koje primaju.

Dugoročni gospodarski rast i razvitak, socijalna uključenost i zapošljivost stanovništva neki su od prioritetnih ciljeva EU-a, a osiguranje kvalitete obrazovanja ističe se kao jedan od ključnih čimbenika za postizanje tih ciljeva. Unapređenje kvalitete i učinkovitosti obrazovanja i osposobljavanja navedeni su kao ključni ciljevi EU-a u Strateškom okviru za obrazovanje i osposobljavanje 2020 – dodaju iz Centra.

Promicanje kvalitete

U većini se obrazovnih sustava u Europskoj uniji, ali i šire, sustavno promiče kultura kvalitete obrazovanja te se razvijaju mehanizmi koji omogućavaju nastavnicima, obrazovnim institucijama i obrazovnoj politici da preuzmu odgovornost za svoj rad i da trajno rade na unapređenju kvalitete svih aspekata obrazovnog sustava, smatraju.

– U Hrvatskoj se dosad nisu provodili nacionalni ispiti kao jedan od temeljnih mehanizama za uspostavu i praćenje kvalitete u obrazovanju. Prema podacima iz jednog izvještaja Europske komisije, Hrvatska je jedna od europskih zemalja (uz Grčku, područje Belgije u kojem se govori njemački jezik te BiH) koja nema standardizirane ispite u obvezatnome obrazovanju kojima se sustavno prate postignuća u ključnim sadržajnim područjima. Jedan od temeljnih mehanizama za uspostavu cjelovitog sustava za praćenje kvalitete obrazovanja jesu nacionalni ispiti, odnosno standardizirani vanjski ispiti kojima je cilj utvrditi postignuća učenika u temeljnim znanjima i kompetencijama u ključnim dijelovima obrazovnih ciklusa.

Na taj je način definiran pojam nacionalnih ispita u dokumentima EU-a, ali i u zakonodavstvu RH.
Nepostojanje nacionalnih ispita kao jednog od temeljnih mehanizama za uspostavu i praćenje kvalitete u obrazovanju ima negativan učinak na čitav obrazovni sustav jer učenici, nastavnici te obrazovna politika nemaju nikakav objektivni i pouzdani uvid u postignuća učenika u temeljnim znanjima i kompetencijama. Obrazovna politika bez smjernica utemeljenih u empirijskim rezultatima ne može donositi relevantne odluke koje omogućavaju prije svega jednake obrazovne mogućnosti za sve učenike – zaključuju iz Centra.

Konkretni rezultati

Za mišljenje o potencijalnom uvođenju male mature u nedefiniranoj budućnosti, kao jednoj od mogućih posljedica postojanja nacionalnih ispita, pitali smo i Davora Žerjava, učitelja hrvatskoga jezika u zvanju učitelja savjetnika iz OŠ Strahoninec, s kojim smo nedavno razgovarali i o problemima online nastave.

– Mala matura bila bi potpuni promašaj. Kao praktičar s dosta iskustva mogu reći da ne vjerujem da bi se ona uvodila jer nema stručnog opravdanja za nju. Možda će se u budućnosti vanjsko vrednovanje početi provoditi dublje, češće i redovito – naravno, s nekim konkretnim i javnim rezultatima u obliku obvezujuće ocjene. To bi moglo pomoći u suzbijanju poplave “superodlikaša” i previsokih ocjena. Jedino, u tom slučaju potrebna je i politička hrabrost i dosta ulaganja jer to je velik projekt. A u političku hrabrost i velika ulaganja nemam baš povjerenja – svoje je zaključke sažeo Žerjav.

Kao i s drugim elementima hrvatskoga školstva koji su uvedeni kao noviteti, prosudba o uspješnosti vjerojatno će se moći donijeti tek nakon što budu vidljivi rezultati prvih nekoliko generacija.

Nastavite čitati