Povežite se s nama

Kultura

Bolje grob nego rob!

Objavljeno:

- dana

DENIS PERIČIĆ

Kada čelnik HNB-a prizna da ogroman dio građana živi u dužničkom ropstvu, onda napokon postaje jasno da termin „dužničko ropstvo“ više nije nikakva metafora, nego gola činjenica.

No, kada čelnik tako važnog državnog tijela ustvrdi da je u Hrvatskoj dužničko ropstvo legalizirano, onda država mora nešto i učiniti. Posljednja zemlja koja je ukinula ropstvo bila je Mauritanija 1981. godine, ali evo ropstva opet, i to u Hrvatskoj. Dužničko ropstvo u Ateni ukinuo je mudri Solon još u 6. stoljeću prije Krista, ali evo i dužničkog ropstva opet, i to u Hrvatskoj.

Znanstvenik Siddhart Kara izračunao je da u modernom svijetu u nekom obliku dužničkog ropstva živi oko 18 milijuna ljudi. Ako uzmemo samo broj blokiranih građana (jer ne radi se pritom samo o „robovima franka“), možemo izračunati da u Hrvatskoj živi oko 2 posto svih svjetskih dužničkih robova. Što je čudno, jer u Hrvatskoj živi samo 0,05 posto svjetskog stanovništva.
Ujedinjene nacije definiraju dužničko ropstvo kao zločin protiv čovječnosti i zabranjuju ga međunarodnim pravom. Hrvatska je članica UN-a i subjekt međunarodnog prava. Pa kako onda u Hrvatskoj može postojati ropstvo?

Povijest je odavno pokazala na koje se načine može ukinuti ropstvo. Prvi način je nenasilan i iziskuje snažnu intervenciju države i njezinog zakonodavstva. Drugi način je revolucionaran i pretpostavlja građanski rat i/ili pobunu robova. Iako nasilan, revolucionarni način je posve opravdan jer predstavlja legitimnu borbu za osnovna ljudska prava.
Izbor, dakle, nije velik. Ishod ovom trenutku još uvijek ne ovisi toliko o nezadovoljstvu robova koliko o mudrosti i učinkovitosti države i njezinog vodstva. Ali naglasak je na riječima „u ovom trenutku još uvijek“…  
Solon je još prije 2500 godina rekao: „Nemoj čekati da ti starost donese mudrost“.  

Izvor:
Foto:

Kultura

Kristali kao simbolika neravnopravnosti žena: Kristalne predmete možete donirati u palači Herzer

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Iz Umjetničkog paviljona u Zagrebu stigla je nesvakidašnja pozivnica. Građani su pozvani da donacijama kristalnih predmeta sudjeluju u projektu “Svečanost” vizualne umjetnice Tanje Dabo. Autorica simbolikom kristala želi upozoriti na neravnopravni društveni status žena u Hrvatskoj. Kristalne predmete možete donijeti u galerijske i muzejske prostore diljem Hrvatske. Tako se kristalni predmeti mogu donirati i Gradskom muzeju Varaždin, javlja HRT.

– Referenca je samo simbolična jer žene su u svim društvenim područjima zapravo neravnopravne i nejednake. Ali ovo je nešto što je mjerljivo i brojivo – izjavila je Tanja Dabo, autorica projekta ”Svečanost” i redovna profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti.

Kristal, koji je domaćicama prije bio gotovo jedina nagrada pa i stvar prestiža, skuplja se i u varaždinskoj palači Herzer.

– Mi smo objavili na stranicama Gradskog muzeja Varaždin i na facebook stranici pa molimo sve građane da se tom prilikom uključe u donaciju, izjavila je Elizabeta Igrec, kustosica u Gradskom muzeju Varaždin.

Od Osijeka, Dubrovnika do Samobora i Varaždina, kristalni predmeti se skupljaju do 30. rujna.

Cijeli tekst možete pročitati OVDJE

Nastavite čitati

Kultura

Muzej nematerijalne baštine Riznica Međimurja povodom 3. obljetnice otvorenja predstavio svoj Vodič stalnim postavom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Muzej nematerijalne baštine Riznica Međimurja proslavio je svoju treću obljetnicu otkako je dana 09. srpnja 2021. godine svečano otvoren za javnost kao najveći projekt ulaganja u kulturnu baštinu na području Međimurske županije.

Upravo je tim povodom u srijedu, 17. srpnja, u Multimedijalnoj dvorani Riznice upriličena promocija Vodiča stalnim postavom autorica Janje Kovač, više kustosice i voditeljice etnografskih zbirki te Ane Šestak, više kustosice i voditeljice povijesnih zbirki.

U ime Muzeja Međimurja Čakovec u uvodnom dijelu promocije sve prisutne pozdravila je dr.sc. Ines Virč, kustosica i voditeljica Pedagoškog odjela Muzeja naglasivši pritom koncept Riznice Međimurja kao spoja zaštićene kulturne baštine i suvremene muzejske jedinice, društveno odgovornog, orijentiranog prema svim dobnim skupinama a posebno prilagođenog osobama s invaliditetom, što predstavlja vrh hrvatske muzejske stvarnosti.

Vodič stalnim postavom vodi nas kroz dva stalna postava Riznice Međimurja. Prvi kat muzeja Riznice Međimurja čini stalni postav Minijature koji predstavlja zaštićena nematerijalna kulturna dobra Međimurja, vjerovanja i predaje o čemu je detaljnije ispričala autorica Kovač. U nastavku promocije o stalnom postavu Stoljeća utvrde smještenom u prizemlju izlaganje je imala autorica Šestak. U završnoj riječi istaknute su zahvale svim suradnicima na izdavanju ovog Vodiča.

Muzej nematerijalne baštine Riznica Međimurja proizašao je iz projekta Rekonstrukcija i revitalizacija fortifikacije Starog grada Čakovec u Muzej nematerijalne baštine te je kao najnovija muzejska jedinica Muzeja Međimurja Čakovec otvorivši svoja vrata ostvario iznimnu posjećenost građana, ujedno pritom postavši iznimno cijenjen od strane muzejske zajednice. Podsjetimo, Riznica Međimurja nagrađena je Godišnjim nagradom Hrvatskog muzejskog društva za realizirane stalne postave u 2021. godini, a postav Minijature godišnjim nagradom društva Milovan Gavazzi za 2021. godinu u kategoriji muzejskog rada.

Stoga je Muzej ovim Vodičem uputio i posebnu zahvalu svim suradnicima ovog projekta: Međimurskoj županiji i županu Matiji Posavcu sa suradnicima, Javnoj ustanovi za razvoj Međimurske županije REDEA-i te Turističkoj zajednici Međimurske županije.

Promociji Vodiča stalnim postavom nazočili su gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje kulturu i sport Međimurske županije Nives Kolarić Strah, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam Međimurske županije Darko Radanović, načelnik Općine Belica Zvonimir Taradi, ravnateljica Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA Sandra Polanec Marinović, ravnatelj Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode mr.sc. Siniša Golub, te mnogobrojni gosti i suradnici Muzeja Međimurja Čakovec.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje