Okolišne organizacije WWF Adria, Zelena akcija, Udruga BIOM i Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode podnijele su Upravnom sudu u Osijeku tužbu protiv Ministarstva zaštite okoliša i energetike zbog izdavanja rješenja Hrvatskim vodama za iskapanje 460.000 kubnih metara sedimenta iz Drave bez obveze izrade studije utjecaja na okoliš i utjecaja na ekološku mrežu.

S obzirom na manjkavost postupka izdavanja rješenja i činjenicu da su radovi iskapanja sedimenta već započeli, okolišne organizacije su uz poništenje rješenja Ministarstva zaštite okoliša i energetike zatražile od Upravnog suda u Osijeku da izda i privremenu mjeru prekida radova.

– U nekoliko navrata smo upozoravali na nedosljednost procedura i kršenje zakona, pogotovo što se tiče izrade studija utjecaja na okoliš i ekološku mrežu. Posljedice zahvata, koji se temelji na manjkavim i zastarjelim podacima elaborata, bit će jako velike i nepovratne, kako za prirodu, tako i za lokalno stanovništvo – rekla je Branka Španiček iz WWF Adrije.

Dogovori sklopljeni u jeku pandemije

Naime, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je 26. ožujka izdalo rješenje Hrvatskim vodama za iskapanje oko 460.000 kubnih metara sedimenta iz Drave kod Općine Petrijevci u blizini Osijeka, s ciljem „smanjenja rizika od poplava“ bez obveze izrade studije utjecaja na okoliš i utjecaja na ekološku mrežu. Samo par dana kasnije, u jeku pandemije koronavirusa, točnije 30. ožujka, Hrvatske vode već su podugovorile i izvođača radova te započele s iskapanjem pijeska.

– S obzirom na činjenicu da je u ovom predmetu ocjena prihvatljivosti u potpunosti zaobišla argumente struke te se pod okriljem politike odobrio zahvat štetan za okoliš, nije nam preostalo ništa drugo već tužiti Ministarstvo zaštite okoliša i energetike koje je odobrilo ovaj zahvat. Upravo sustav procjene utjecaja na okoliš osigurava da posljedice zahvata, kao što je iskapanje šljunka i pijeska, ne naprave više štete nego koristi te istovremeno doprinosi ravnomjernom razvoju gospodarstva uz očuvanje temeljnih prirodnih vrijednosti područja – dodala je Željka Leljak Gracin iz Zelene akcije.

Tibor Mikuška iz Hrvatskoga društva za zaštitu ptica i prirode ističe da će iskapanje sedimenta, osobito u ovoliko velikim količinama, rezultirati daljnjim ukapanjem korita rijeke i pogoršanjem ukupnog stanja nadzemnih i podzemnih voda te svih o vodi ovisnih biljaka i životinja.

– Priopćenje Osječko-baranjske županije u kojem se ističe da će se izvađeni pijesak „moći koristiti za potrebe gradnje autoceste na koridoru Vc“ potvrdilo je naše sumnje da je cilj ovog zahvata zapravo zadovoljavanje potrebe građevinskih radova, a ne obrana od poplava – dodao je Mikuška.

Višestruko zaštićeno područje

Drava je višestruko zaštićeno područje – kao Regionalni park Mura-Drava, UNESCO Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, te kao dio ekološke mreže NATURA 2000 – zbog čega je neophodno procijeniti mogući utjecaj zahvata na sve ciljne vrste, staništa i ciljeve očuvanja. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, koje bi trebalo dosljedno provoditi procedure i zakone, u ovom slučaju, prema mišljenju okolišnih organizacija, to nije napravilo.

– Ministarstvo je odobravanjem zahvata iskapanja sedimenta na Dravi prekršilo tri EU direktive – Direktivu o staništima, Direktivu o pticama i Direktivu o vodama – zbog čega im je Europska komisija već slala službene pritužbe. Reakciju Europske komisije očekujemo i u ovom slučaju, pogotovo kada uzmemo u obzir da istovremeno Komisija ulaže višemilijunska sredstva u obnovu rijeke Drave – zaključila je Dunja Delić iz Udruge BIOM.

Komentari

Komentara