Prioritet:
Ponekad je dobro pričekati da se početna bura slegne, pa prozboriti suzdržanije: eto, smirile su se, odjednom, i kontraverze oko nove ministrice kulture i njezina prethodnika.
Jasno je sada da dr. Nina Obuljen nije nikakva ljevičarka (pa otac joj je Nikola Obuljen, a favorizirali su je Sanader i Biškupić). Nedvojbeno je sposobna osoba, stoga pozdravljam njezin izbor. A kakva će biti ministrica? Ima razloga za optimizam.
Zlatko Hasanbegović jest desničar, ali nije bio ni tako grozan ni tako sjajan ministar, kakvim ga, dijametralno suprotno, nazivaju ljevičari i desničari. Neki potezi nisu bili loši. Određeni segment uživatelja proračunskih sredstava mora (i morat će) se pomiriti s činjenicom da ne mogu biti pretplaćeni na novac a ne raditi ništa. Tu ih je „Hasan“ radikalno odrezao; šteta je samo što je pritom palo i dosta „kolateralnih žrtava“, pa je tako i Krleža iznenada postao „persona non grata“.
Iz vlastitog iskustva znam da svaki dobar projekt može dobiti potporu Ministarstva. Budući da nisu dnevnopolitički ideološki obojene, moje su knjige podupirali i dr. Vujić i mr. Biškupić i dr. Zlatar i dr. Hasanbegović. Zbog svega navedenoga, mislim da se žarište „kulturne borbe“ ne mora odvijati toliko na političkoj razini (u smislu Hasanbegovićeve „lustracije“), koliko na onoj primarnoj, umjetničkoj razini. Zašto? Zato jer iz godine u godinu, iz dana u dan, primjećujem da se u ovoj zemlji umjetnošću prečesto naziva ono što – umjetnost nije! I u književnosti, i u filmu, i u likovnim i svim ostalim umjetnostima.
A Hasanbegović? Pokazao je da je i nadalje jak političar. No, kao i mnogima drugima, i lijevima i desnima, budućnost mu ovisi samo o tome hoće li uvijek imati na umu da je tanka granica između – radikala i ridikula. Uostalom, s tom mišlju i ja sve češće ustajem i liježem.
Izvor:
Foto:
U sklopu „Srijede u Muzeju“ 4. listopada u palači Herzer GMV-a održat će se predavanje pod nazivom „Tajna svetog Ivana Nepomuka“, na kojem će se otkriti neke pojedinosti vezane uz kameni spomenik postavljen ispred varaždinske utvrde Stari grad.
Hrvatski ban Franjo Nádasdy i njegova supruga Suzana rođ. Malatinski na svom su imanju u Zelendvoru oko 1767. godine dali postaviti baroknu skulpturu svetog Ivana Nepomuka, a iste takve podignuli su i u Klenovniku i Velikom Bukovcu.
Zašto su odabrali tog sveca, i to nakon što se udovica preudala šest mjeseci nakon smrti supruga Josipa Kazimira Draškovića? Kameni prikaz češkog svećenika danas krasi perivoj s južne strane Staroga grada u Varaždinu.
Ondje ga je postavilo Muzealno društvo Varaždin, no odvjetnik Nikola Pečornik žalio se gradskoj vlasti što ga nije premjestilo u unutarnje dvorište dvorca.
Zašto je tako mislio? Koga tadašnje Gradsko poglavarstvo poziva na očevid kako bi riješilo žalbu? Gradonačelnik u svecu vidi lik sv. Donata. Što su izjavile suprotstavljene strane, a što stručnjaci? Koju su ulogu u raspetljavanju zavrzlame imali kustos Krešimir Filić i predsjednik Muzealnog društva Adolf Wissert, a koju konzervator Gjuro Szabo, Filićev „požrtvovni prijatelj i zagovornik muzeja“?
Odgovore na ova pitanja i još poneke detalje kroz vremeplov predmetne žalbe otkrit će u predavanju povjesničarka umjetnosti mr. sc. Ana Kaniški.
Program počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.
O predavačici
Ana Kaniški je povjesničarka umjetnosti, luzitanistica i muzejska kustosica. Magistrirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Surađivala je na projektu Enciklopedije Hrvatskoga zagorja Leksikografskoga zavoda „Miroslav Krleža“ u Zagrebu.
Surađuje sa Zavodom za znanstveni rad HAZU Varaždin. Autorica je izložbe Blago Japana i Kine (Gradski muzej Varaždin, 2012.). Stručna je suradnica u nekoliko izložbenih postava u Varaždinu, Lepoglavi i Zagrebu. Izlaže na znanstvenim i stručnim skupovima, te piše znanstvene i stručne radove, likovne kritike i priloge za kataloge izložaba.
Drži javna predavanja. Istražuje likovnu umjetnost varaždinskoga kraja i sjeverozapadne Hrvatske od XVII. stoljeća nadalje. Radila je u Gradskom muzeju Varaždin i Muzeju grada Zagreba.
Gradska tržnica, u suradnji s članovima Hrvatske udruge kolekcionara predmeta kulturne baštine, današnje je subote organizirala treći ovogodišnji prodajni Sajam antikviteta Varaždin.
Stiglo je oko 30 izlagača iz različitih gradova, uključujući Varaždin, Osijek, Rijeku, Zadar, Zagreb, te susjednih zemalja, Slovenije i Mađarske koji su svoje štandove postavili u Ulici Augusta Šenoe.
Brojni posjetitelji došli su pogledati što se nudi, ponešto naučiti te kupiti ono što im je privuklo pažnju. Dobro je poznato da su Varaždinci kroz povijest bili poznati kolekcionari.
Među posjetiteljima sajma bio je i gradonačenik Varaždina Neven Bosilj, koji je istaknuo kako je zadovoljan s brojem izlagača na jesenskom izdanju Sajma antikviteta, ali i interesom Varaždinaca: „Posebno me veseli sudjelovanje izlagača iz Mađarske, Austrije i Slovenije, što ovome sajmu daje međunarodni karakter, a isto tako i mogućnost da dio ovog ugođaja podijelim sa svojim kolegom, gradonačelnikom prijateljskog grada Schaffhausena iz Švicarske, Peterom Neukommom, kojem smo veoma zahvalni i na pomoći u organizaciji Varaždinskih baroknih večeri.“
Sajam je otvoren do 14 sati.
Tvrtka VIS vodeća je tvrtka u regiji u svojoj djelatnosti s tradicijom dužom od 90 godina. VISposluje u djelatnostima profesionalnih...
“Ovaj Hyundai Tucson treba mi, treba mi… “ – oduševljeno zbori mlada pjevačica Zsa Zsa koja je ovih dana preuzela ...
Uspješnost i kontinuiran rast poduzeća ISEMA d.o.o. garancija su nastavka daljnjeg poslovnog uspjeha. Direktor poduzeća ISEMA d.o.o., Anton Ivšić navodi...
