Varaždinski folklorni ansambl odlazi na turneju u Portugal
Varaždinski folklorni ansambl gostovat će u Portugalu od 29. srpnja do 5. kolovoza. VFA će sudjelovati na međunarodnom festivalu folklora...
Prioritet:
Ponekad je dobro pričekati da se početna bura slegne, pa prozboriti suzdržanije: eto, smirile su se, odjednom, i kontraverze oko nove ministrice kulture i njezina prethodnika.
Jasno je sada da dr. Nina Obuljen nije nikakva ljevičarka (pa otac joj je Nikola Obuljen, a favorizirali su je Sanader i Biškupić). Nedvojbeno je sposobna osoba, stoga pozdravljam njezin izbor. A kakva će biti ministrica? Ima razloga za optimizam.
Zlatko Hasanbegović jest desničar, ali nije bio ni tako grozan ni tako sjajan ministar, kakvim ga, dijametralno suprotno, nazivaju ljevičari i desničari. Neki potezi nisu bili loši. Određeni segment uživatelja proračunskih sredstava mora (i morat će) se pomiriti s činjenicom da ne mogu biti pretplaćeni na novac a ne raditi ništa. Tu ih je „Hasan“ radikalno odrezao; šteta je samo što je pritom palo i dosta „kolateralnih žrtava“, pa je tako i Krleža iznenada postao „persona non grata“.
Iz vlastitog iskustva znam da svaki dobar projekt može dobiti potporu Ministarstva. Budući da nisu dnevnopolitički ideološki obojene, moje su knjige podupirali i dr. Vujić i mr. Biškupić i dr. Zlatar i dr. Hasanbegović. Zbog svega navedenoga, mislim da se žarište „kulturne borbe“ ne mora odvijati toliko na političkoj razini (u smislu Hasanbegovićeve „lustracije“), koliko na onoj primarnoj, umjetničkoj razini. Zašto? Zato jer iz godine u godinu, iz dana u dan, primjećujem da se u ovoj zemlji umjetnošću prečesto naziva ono što – umjetnost nije! I u književnosti, i u filmu, i u likovnim i svim ostalim umjetnostima.
A Hasanbegović? Pokazao je da je i nadalje jak političar. No, kao i mnogima drugima, i lijevima i desnima, budućnost mu ovisi samo o tome hoće li uvijek imati na umu da je tanka granica između – radikala i ridikula. Uostalom, s tom mišlju i ja sve češće ustajem i liježem.
Izvor:
Foto:
Posjetitelji ovogodišnjeg Međunarodnog festivala čipke, koji će u Lepoglavi biti održan od 13. do 15. rujna, imat će priliku vidjeti neke od najljepših primjeraka čipki iz čak 15 europskih zemalja.
Lepoglava – grad čipke i čipkarstva, tako će u vrijeme festivala ponovo biti čipkarsko središte Europe – istaknuto je na konferenciji za novinare koja je održana u Galeriji čipke u Lepoglavi u utorak, 10. rujna.
Međunarodni festival čipke je najstarija i najznačajnija manifestacija u Lepoglavi, gradu iznimno bogate povijesti i kulturne tradicije.
– Vrijedna kulturna baština koju su nam ostavili pavlini, čini nas ponosnima, no, ta bogata baština ujedno je i velika odgovornost. To vrijedno nasljeđe želimo očuvati i zaštititi i ugraditi u našu sadašnjost ali i budućnost. Univerzalnu ljepotu lepoglavske čipke prepoznao je i UNESCO, koji je još 2009. godine vještinu izrade lepoglavske čipke uvrstio na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva. Te fine niti naše čipke povezuju nas s cijelim svijetom, njenu ljepotu želimo podijeliti s drugima pa ćemo na našem festivalu ove godine izložiti najljepše primjerke lepoglavske čipke, čipke iz drugih čipkarskih središta u našoj zemlji, ali i najljepše čipke iz čak petnaest zemalja Europe, među kojima će po prvi puta biti i čipke iz Engleske i Španjolske. Ove ćemo godine, zahvaljujući zemlji – partneru, Republici Turskoj, moći doživjeti i čar i mistiku Orijenta te vidjeti izuzetne primjerke turske čipke. Ovogodišnja zemlja – partner na festivalu će se predstaviti i sa svojom bogatom gastrnomskom baštinom, stoga dođite u Lepoglavu i uživajte u bogatoj ponudi 28. Međunarodnog festivala čipke – istaknuo je Marijan Škvarić, gradonačelnik Lepoglave.
Posjetitelji ovog međunarodnog festivala čipke moći će vidjeti iznimne primjerke čipki iz – Slovenije, Slovačke, Poljske, Belgije, Italije, Malte, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Španjolske, Bugarske, Engleske, Francuske, Austrije i Turske.
Tkanje vremena
Uz bogate izložbe čipki i ove će godine na festivalu u Lepoglavi biti organizirane radionice te stručni i znanstveni susreti i skupovi u okviru Dana europske baštine u Lepoglavi.
– Ovogodišnji moto festivala je – Tkanje vremena, kako bismo istaknuli koliko je truda, ali i vremena potrebno za izradu čipke. Na posebnoj izložbi posvećenoj prošlosti i sadašnjosti lepoglavske čipke, predstavit ćemo povijesni put naše čipke, od najljepših primjeraka čipke do keramike, nakita i odjevnih predmeta koji su inspirirani lepoglavskom čipkom. Ona je nepresušno vrelo inscipracije, pa ćemo ove godine na modnoj reviji dizajnerice Zdenke Bunić, učenika Srednje strukovne škole, ali i djece iz dječjeg vrtića u Lepoglavi predstaviti i kreacije koje su inspirirane lepoglavskom čipkom. Svi sudionici ali i posjetitelji festivala moći će sudjelovati i u izradi haljine s prepoznatljivim, stiliziranim motivom lepoglavske čipke. Za posjetitelje festivala pripremili smo niz atraktivnih izložbi i događanja te bogati kulturni i zabavni program tijekom tri festivalska dana – naglasila je Ljubica Dubovečak, direktorica Turističke zajednice grada Lepoglave.
Program 28. Međunarodnog festivala čipke počet će u petak, 13. rujna, predavanjem, demonstracijskim radionicama i modnom revijom u sklopu Dana europske baštine, a bit će nastavljen izložbom – Lepoglavski festivali kroz filateliju 2 u pavlinskom samostanu, na kojoj će biti izložene prigodne dopisnice u izboru Milana Pavlekovića, te izložbom dječjih radova – Šareni festivali čipke.
Festival će biti i službeno otvoren u 19 sati, a u 20 sati i 30 minuta, nakon svečanog podizanja festivalske zastave bit će organiziran i tradicionalni vatromet.
U subotu će na terasi restorana Ivančica biti otvoren i 15. Tradicionalni sajam, a od 14 sati će posjetitelji imati priliku kušati specijalitete hrvatske i turske kuhinje na priredbi – Okusi Hrvatske i Turske.
U pavlinskom samostanu će od 16 sati biti održana i prezentacija izrade čipke svih sudionika ovogodišnjeg festivala, a u 19 sati će u župnoj crkvi u Lepoglavi nastupiti turska pijanistica Tutu Aydinoğlu. Bogati festivalski program u subotu će završiti koncertom hrvatskih zvijezda – Vanne i Martina Kosovca.
U nedjelju će od 14 sati i 30 minuta biti održan godišnji koncert Limene glazbe Lepoglava, koja će nastupiti s Big bandom iz Čakovca, a nakon već tradicionalne priredbe – Gradonačelnikov gulaš, za kraj ovogodišnjeg festivala, od 19 sati, u Lepoglavi će biti održan i izbor Miss Varaždinske županije za Miss Hrvatske.
– Na našem festivalu želimo predstaviti najljepše primjerke čipke, ali i istaknuti važnost njene zaštite te umijeće njene izrade. Zato me posebno veseli da ćemo na svečanosti otvaranja promovirati i pet novih majstorica čipkarstva. Čipkarice su zalog da će umijeće izrade lepogkavske čipke biti sačuvano i prenijeto na novi naraštaj čipkarica – poručila je na konferenciji za novinare Karmen Šoštarić, predsjednica udruge Ekomuzej Lepoglava.
Ovogodišnji, 28. Međunarodni festival čipke bit će održan pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića i pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija, Ministarstva turizma i sporta, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Hrvatskog povjerenstva za UNESCO, Hrvatske turističke zajednice i Turističke zajednice Varaždinske županije, Varaždinske županije i Grada Lepoglave te Veleposlanstva Republike Turske u Zagrebu, Turskog kulturnog centra Yunus Emre, Ministarstva obrazovanja Republike Turske i predstavnika turske nacionalne manjine Grada Zagreba.
Cijena ulaznice za sve izložbe 28. Međunarodnog festivala čipke u Lepoglavi je samo – 2 eura.
Varaždinski pisci, bračni par Denis Peričić i Anita Peričić, dobitnici su 1. Nagrade „Petar Miloš“ na istoimenom natječaju za kratku priču u organizaciji Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne sa sjedištem u Mostaru i Kulturno-informativnog centra Tomislavgrad.
Na natječaj je prijavljeno čak 109 priča autora iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih zemalja, a Prosudbeno povjerenstvo (Ivan Sivrić, Mirko Ćurić i Tomislav Majić) najboljom je ocijenilo upravo priču pristiglu iz Varaždina.
Priča „Imagine“ Denisa i Anite Peričić, naslovljena prema Lennonovoj pjesmi, je – kako stoji u obrazloženju Povjerenstva – „u biti duboko altruistična priča, pacifistička priča u ratnom ambijentu. Ne zauzima položaj u nacionalnom ili ideološkom rovu, nego nastoji u zahtjevnoj formi, kakve kratke priče već jesu, sagledati i bar djelomično objasniti pitanje kako relativno časni pojedinci postanu dio zločinačkoga stroja. (…) Problematizira se, više s moralnoga nego s pravnoga aspekta, obavljanje profesionalne dužnosti i nedjela počinjenih u tom okviru. U priči, vojnik je odgovoran pred zadnjim, zapravo jedinim pravim sudištem – pred vlastitom savješću i pred samim Bogom.“
Drugu nagradu dobila je Nada Galant, ugledna hrvatska književnica iz Žminja, a treću Ankica Šarčević iz Rame. Dodjela je održana 6. rujna u Tomislavgradu, u okviru III. Dana Petra Miloša, izvrsnog pisca kojeg su nazivali „hercegovački Smoje“, a koji je preminuo 2015. godine. Njemu u čast nazvana je i Nagrada „Petar Miloš“.
Zbog nemogućnosti dolaska, Denis i Anita Peričić nazočnima na dodjeli obratili su se videoporukom snimljenom pred prelijepom vizurom varaždinskoga Staroga grada.