Povežite se s nama

U fokusu

Bosilj i Marković iznijeli čvrste argumente za prihvaćanje nagodbe i rebalans proračuna

Objavljeno:

- dana

Uoči sjednice Gradskog vijeća na kojoj bi se između ostalog trebalo raspravljati o nagodbi koja će imati dalekosežne posljedice na Grad govorili su u sjedištu varaždinskog SDP-a gradonačelnik Neven Bosilj i njegov zamjenik i predsjednik gradske organizacije SDP-a Miroslav Marković.

Sama nagodba ima povijesnu, političku, etičku, ekonomsku i financijsku dimenzija, a svaka od njih sa sobom vuče niz problema. Povijesno, odnosno vremenski gledajući ti problemi traju predugo i opterećuje građane, a što se tiče političke dimenzije ona je ovisila o pobjedama i porazima na izborima, odnosno sklapanjem i razvrgavanjem političkih savezništva na Brezju i oko Brezja.

O nagodbi, kako naglašava Bosilj, postoje i moralne dileme, jer u svakoj pravednoj nagodbi obje strane s jedne strane dobivaju, a  druge gube, a u interesu građana trebalo bi biti u pravi plan gurnuti one argumente na dobrobit budućnosti i razvoja.

Kao ono što ga je osobno i kao gradonačelnika potaknulo u smjeru dogovora ističe ekonomski potencijal razvoja, te proširenje poduzetničkih potencijala u gospodarskoj zoni Brezje. Osvrćući se na financijsku dimenziju ističe kako zbog dugotrajnih sudskih procesa i sudske prakse nitko ne može sigurnošću odgovoriti na pitanje koliko će još dugo trajati ova sudska trakavica.

– Svjedoci smo nekih slučajeva koji u našoj zemlji traju i po pola stoljeća. Drugo pitanje je kolika je vjerojatnost za pozitivni ishod sudskog procesa za grad i naš proračun? Imate s jedne strane mač nad glavom težak 140 milijuna kuna i brojne zemljišne prijepore, rascjepkanost zemljišnih parcela koji i dalje ostaju takvima ili nagodbu koja je višestruko manjeg financijskog opterećenja u iznosu od 16,8 milijuna kuna i razriješene gordijske čvorove sa zemljištima. I kad na vagu odgovornosti i moralnih dilema postavite ova dva utega, ne treba biti dileme u tome da će svatko od nas, svatko odgovoran u Gradskom vijeću donijeti ispravniju odluku od dvije koje obje nose svoju težinu argumenta i protuargumenta, a ta je prihvatiti nagodbu – objasnio je.

– Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u pronalaženju puta prema nagodbi, a to nije bilo nimalo lak niti jednostavan posao. Zahvaljujem se i svojoj stranci koja je prepoznala važnost ove nagodbe za daljnji razvoj našeg grada. Zahvaljujem već danas svim gradskim vijećnicima koji će, prilično sam uvjeren, stati iza ove odluke o nagodbi i uz sve ove dileme koje i sam imam ipak na kraju prihvatiti odluku i podržati razvoj našeg grada, i biti na strani budućnosti – zaključio je Bosilj.

Njegov zamjenik i predsjednik Gradske organizacije SDP-a Miroslav Marković naglasio je kako je ovo prekretnica za grad Varaždin i prvi od tri koraka koji su temelj budućnosti razvoja grada.

– Ovaj sporazum s kojim u pravilu, nikad nijedna strana nije zadovoljna, ali je ipak nešto što se nužno mora napraviti da bi zatvorili jedan kostur iz ormara i da bi krenuli dalje. Drugi korak je rješavanje problema bala kojem smo isto kao Uprava, i gradonačelnik i ja, daleko odmakli i napravljen je sanacijski program. Sad smo u postupku ishođenja građevinske dozvole i ta priča bi mogla imati svoj epilog početkom jeseni, krajem godine kada bi se trebao raspisati novi natječaj za zbrinjavanje bala. Treća, ne i manje bitna stvar je integracija samog grada i nije toliko vezana direktno za samu nagodbu, ali opet je i to iz razloga što taj novi podvožnjak Supilova – Wissertova gdje se idejni projekt završava i do kraja svibnja bi trebao biti gotov, nakon čega se ide na ishođenje građevinske dozvole koja bi također morala biti gotova do nove godine. To su tri ključne stvari koje smo si zadali kao nova uprava i možda je to i prevelik teret s obzirom na to da nema ni većine u Gradskom vijeću, no možda nam je to i bolje jer nas tjera da budemo što bolji – rekao je Marković.

Rješavaju se svi dugovi prošlosti

Nakon ove nagodbe pokreće se kompletna zona u Vilka Novaka, iza Koblenzove, gdje bi se mogao napraviti novi vrtić ili potpuno novi projekt integralne škole s vrtićem. Također bi se gospodarska zona u Jalkovcu prometno spojila na obilaznicu i rasteretio promet u Jalkovcu i Poljani.

– Sredstva iz obveznica koja ne budu iskorištena do kraja oslobađaju se za polupodzemne spremnike. Na ovaj način se i kompletno objedinjava poduzetnička zona Brezje. Konačno se rješavaju svi dugovi prošlosti i preostaju samo bale, riješiti jedan na jedan s grupacijom CIOS. Grad počinje ponovo disati. Ovo je u ovom trenutku najbolje za grad – naglasio je Marković te dodao kako ukoliko nagodba ne prođe nastavljaju se sudski sporovi, a izglednost njihovog dobivanja je mala.

– Ukoliko ne dođe do rebalansa, nastavljamo dalje jer proračun imamo i nema razloga za ostavke, za splitski scenarij. Bit će otežano funkcioniranje grada i ostvarit ćemo što možemo, a na kraju godine vidjeti treba li pitati građane da se ponovo bira Vijeće pa čak i mi. Iskreno se nadam da se to neće dogoditi – zaključio je Marković.

U fokusu

Ako Vlada ne intervenira, u utorak opet drastično poskupljuje gorivo

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gorivo će od utorka ponovno drastično poskupjeti, neslužbeno doznaje Dnevnik Nove TV.

Naime, 5. srpnja istječe moratorij na cijene goriva pa je pred Vladom novi izazov – u sve manjem prostoru intervenirati i ponovno stopirati spiralu inflacije.

Ako Vlada ne intervenira, dizel od utorka skače s 13 na 14 kuna i 31 lipu.

Benzin će poskupjeti nešto manje – s 13,50 na 13,91 kunu, a plavi dizel na 10,67.

– Kao i proteklih tjedana – pričekajmo. Puno puta ste me pitali je li ovo na stolu ili ono, u kriznim vremenima sve je na stolu – rekao je ministar financija Zdravko Marić za Novu TV i kratko komentirao mjeru vaučera za gorivo koja je također moguća:

– Velika većina ljudi ima jedno vozilo, ali postoje ljudi koji imaju nekoliko vozila, pa se onda povlače socijalni kriteriji, koji bi značili je li oportuno takvu mjeru dati svima jednako ili uvesti jednu vrstu razlikovnosti – dodao je Marić.

>>Od rujna će socijalno ugroženi dobivati vaučere za gorivo?

Nastavite čitati

U fokusu

Živimo skučeno, cijene rastu, a radnici sve siromašniji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Da su gorivo, energenti i hrana sve skuplji, nije nikakva novost, kao ni činjenica da sve više građana u Hrvatskoj živi na rubu siromaštva. I ne govorimo o slučajevima pod socijalnom skrbi, već o ljudima koji svaki dan idu na posao, ali su im troškovi života sve veći.

Oni koji su imali sreće pa su im poslodavci povećali plaće, nisu ništa bogatiji. Prema svim dostupnim podacima, hrvatska radna klasa je siromašnija jer je inflacija ˝pojela˝ plaće.

Prema podacima Eurostata, kod nas su i dalje pojedini artikli, poput, primjerice, odjeće, jeftiniji nego u drugim europskim zemljama. Kad izuzmemo činjenicu da se isplati prijeći mađarsku ili slovensku granicu radi ulja, mlijeka, sokova ili drugih namirnica, podaci Eurostata govore da je u Hrvatskoj hrana 5,9 % jeftinija od prosjeka EU-a. Međutim, i dalje smo na samom europskom dnu po standardu. Krivac su isključivo niske plaće. Prosječni Hrvat zarađuje oko 900 eura mjesečno, dok prosječni stanovnik EU-a zarađuje oko 1916 eura.

Na rubu siromaštva

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak iznosila 7607 kuna, što je nominalno više za 6,6 %, a realno niže za 0,7 % u odnosu na isti lanjski mjesec.

U odnosu na plaću za veljaču ove godine, prosječna neto-plaća za ožujak bila je nominalno viša za 2,1 %, a realno je ostala ista.

Medijalna neto-plaća za ožujak 2022. iznosila je 6352 kune, što znači da je polovica zaposlenih imala manju, a polovica veću plaću od tog iznosa.

Zabrinjavajuće je da polovica građana zaposlenih u Hrvatskoj dobiva plaću manju od one koju Državni zavod za statistiku navodi kao prosječnu. Čak 30 % zaposlenih, naime, ne dosegne ni plaću od 5000 kuna.

Podaci Eurostata pak govore da su kod nas 13 % jeftiniji alkoholna pića i duhan, odjeća i obuća 8 %, namještaj plaćamo 19,3 % manje od prosječnog Europljanina, automobile 6,9 %, javni prijevoz 13,1 %, a restorane i hotele 19,9 %. Kazališta, zabavne i rekreativne sadržaje plaćamo po 21,4 % nižim cijenama od prosječnih u EU-u, hrana nam je 5,9 % jeftinija, a stan i režije čak 56,7 %.

No, ako se usporedi, primjerice, Zagreb s drugim europskim gradovima, razlika u plaći je gotovo 7600 kuna.

Spomenimo i da je u Zagrebu prosječna neto-plaća znatno veća nego na sjeveru Hrvatske, gdje, nažalost, velik broj radnika preživljava od minimalca.

Živimo skučeno

Podaci Eurostata pokazuju još jedan zabrinjavajući podatak: ljudi u Hrvatskoj žive skučeno. Konkretno, slabiji standard građana utječe na to da si ne mogu priuštiti stanove pristojne veličine. Primjerice, stan se smatra prenapučenim ako svako od djece u dobi od 12 do 17 godina, kao i, naravno, ona punoljetna, nemaju svoju sobu.

U Hrvatskoj čak 36,2 % građana živi u prenapučenim domovima, s nedovoljnim brojem soba za sve osobe u kućanstvu, što je dvostruko više od prosjeka EU-a, u kojem 17,5 % stanovnika živi u prenapučenim kućanstvima.

Spomenuti podaci pokazuju da je najlošije stanje u Rumunjskoj, u kojoj u prenapučenim kućanstvima živi 45,1 % stanovnika, u Latviji 42,5 %, u Bugarskoj 39,5 %, a u Poljskoj 36,9 %. Hrvatska je na petome mjestu s dna ljestvice.

Predviđanja

Predviđanja za jesen nisu nimalo optimistična, cijene energenata i hrane i dalje rastu, a najavljuje se i recesija. Premijer Andrej Plenković pak misli drugačije, prošlog se tjedna pohvalio turističkom sezonom, rastom prosječne plaće i smanjenjem broja nezaposlenih.

Rekao je pritom da je broj zaposlenih porastao za više od 400.000. Također je rekao kako je dobio podatak da će uskoro biti manje od 100.000 nezaposlenih.

– To je jako dobar podatak, jer ja takvih sjećanja nemam – rekao je premijer. Spomenimo i da se nekoliko stotina tisuća ljudi odselilo iz Hrvatske i da se većina poslodavaca već duže vrijeme bori s nedostatkom radne snage.

Podsjetimo da je Vlada mjerama nastojala ublažiti posljedice krize. Posljednja intervencija vrha države odnosi se na ograničavanje cijena goriva. Prethodno je Vlada donijela paket mjera koje su se odnosile na ublažavanje rasta cijena energenata. Hoće li sve to biti dovoljno za ublažavanje krize? Ostaje za vidjeti. I dok se radnici bore s preživljavanjem, poslodavci upozoravaju državu da smanji vlastitu potrošnju, odnosno da ukine nepotrebne namete te smanji trošarine i poreze.

Jedno je sigurno: recesija nam je pred vratima.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje