Povežite se s nama

Međimurje

Branko Maretić Dečina oduševljen ljepotama najsjevernije točke Hrvatske – Sv. Martina na Muri

Objavljeno:

- dana

Branko Maretić Dečina prije tri tjedna dovršio je pothvat svog života. Propješačio je „Hrvatsku dugu stazu“ od 2149 kilometara koja spaja najistočniju, najsjeverniju, najzapadniju i najjužniju točku Hrvatske.

Put je započeo 30. travnja u Iloku, zatim je kroz Slavoniju i Podravinu stigao do Svetog Martina na Muri te se Zagorjem, Žumberačkim gorjem i Gorskim Kotarom uputio prema Istri i Savudriji, da bi se zatim preko Velebita i kroz Dalmatinsku zagoru spustio prema Dubrovniku i Prevlaci. Putovanje je trajalo tri mjeseca i završio ga je 29. srpnja te tako, kako ističe, prvi prohodao uzduž i poprijeko Lijepe Naše spojivši istok, sjever, zapad i jug Hrvatske.

Svrha njegova putovanja je popularizacija „Hrvatske duge staze“ (Croatian Long Distance Traila) kao svojevrsnoga turističko-planinarsko-avanturističkoga pješačkog projekta koji razvija i promovira skupina entuzijasta, zaljubljenika u prirodu. Projekt je nastao po uzoru na popularnu španjolsku stazu „Put svetog Jakova“, dugu oko 850 kilometara, i američku stazu Pacific Crest Trail (PCT), koja vodi Zapadnom obalom Sjedinjenih Država od granice s Meksikom pa sve do granice s Kanadom.

Tom je stazom prošle godine prohodao i Hrvat Nikola Horvat te je tako nastala ideja i o ucrtavanju „Hrvatske duge staze“. Nakon višemjesečnih priprema, Branko Maretić Dečina iz Jastrebarskog odlučio je prvi proći cijelim putom Croatian Long Distance Traila.

– Moj pješački put prolazio je kroz većinu hrvatskih planina, gorja, ravnica, šuma, polja, nacionalnih parkova i parkova prirode. Kretao sam se planinarskim stazama, šumskim i poljskim putovima, makadamima i lokalnim cestama, maksimalno izbjegavajući brze prometnice, naseljena mjesta i gradove gdje god je to bilo moguće – napisao je Maretić na društvenim mrežama na kojima je objavio svojevrsni putopis s fotografijama koje je poslao i našoj redakciji.

Razne pravce „Hrvatske duge staze“ počeo je istraživati još prije nekoliko godina te je tijekom 2016. i 2017. godine propješačio više od 300 kilometara kako bi pronašao najbolja rješenja i ucrtao stazu za buduće pješake. Kako objašnjava, iako 2017. godine još nije imao gotov GPX trag planinarskog puta, krenuo je od Iloka prema Prevlaci i propješačio 875 kilometara do Orlovih stijena u Gorskom kotaru, gdje ga je zaustavilo nevrijeme.

Nakon prekinutog puta nastavio je istraživati razne predjele Hrvatske te uspio snimiti kompletan GPX trag 140 kilometara duge staze Bilogorom i povezati ga s Papukom i Kalnikom. Prije početka ovogodišnjeg putovanja, uz ostale pravce koje je dotad propješačio, imao je oko 1500 kilometara prohodanih i GPS-om snimljenih putova.

– Devedeset dana puta bilo je veoma teško i naporno, uz česte vremenske nepogode i gotovo neprohodne terene. Prekrasni vidici Lijepe Naše i mnoštvo dobrih ljudi koje sam na putu sretao davali su mi motivaciju da prođem stazu do kraja. Činjenica da sam prvi prohodao i završio ovu dionicu, za što imam veliku podršku znanih i neznanih ljudi, ispunjava me posebnim zadovoljstvom. Njihova mi podrška daje novi vjetar u leđa i potiče na buduće “trailove” te trud da se „Hrvatska duga staza“ održi živom kako bi po njoj hodali i drugi. Staza ima značajan turistički potencijal jer „hikeri“ marljivo bilježe svaki pedalj svog puta i objavama na blogovima i društvenim mrežama promoviraju ljepote Hrvatske – zaključuje Maretić.

Dojmovi iz Međimurja

Maretić nam je opisao što mu se sve dogodilo i kako je doživio svoj boravak u najsjevernijem dijelu Hrvatske.

– Međimurje me posebno fasciniralo lijepo uređenim mjestima, kao i razgranatim i održavanim poljskim putovima i stazama, koje su sve ucrtane u mojim topografskim kartama, tako da nisam imao nikakvih nedoumica prolazeći tim područjem. Ugodno je bilo hodati i kroz naseljena mjesta koja imaju uređene pješačke i biciklističke staze, tako da ne morate strahovati od prometa na brzim cestama. Iako je Međimurje dosta gusto naseljeno, pješačenje je ugodno i ne previše zahtjevno. Unatoč sveprisutnoj civilizaciji, često se mogu naći prekrasni predjeli s prirodnim ljepotama koje fasciniraju.

Jedino sam u Međimurju imao problema pronaći pogodno mjesto za podizanje šatora a da pritom ne povrijedim nečiji privatni posjed i ne uznemirim mještane svojom prisutnošću tijekom noći. Zato sam nastojao noćiti što dalje od naseljenih mjesta. To je pak stvorilo novi problem s komarcima, koji su u ovom području najagresivniji, pogotovo u blizini Mure, i nikakva mi zaštita nije puno pomogla. Unatoč svemu, hodanje kroz Međimurje bilo je ugodno, a susreti s ljudima su uvijek bili srdačni i s puno podrške za moj pothvat.

Međimurje

U četvrtak u Međimurju 107 novih slučajeva zaraze koronom, dvije osobe su na respiratoru

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

korona, koronavirus, covid

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, u protekla 24 sata obrađeno je 338 uzoraka, od čega su evidentirana 104 pozitivna nalaza na SARS-CoV-2 virus u Međimurskoj županiji, što je 30,8% pozitivnih od broja testiranih, priopćio je 28. listopada županijski Stožer civilne zaštite.

Iz drugih županija prijavljen je 1 pozitivan slučaj kod osoba s prebivalištem/boravištem u Međimurskoj županiji, a brzim antigenskim testiranjem potvrđena su 2 pozitivna slučaja.

U protekla 24 sata oporavilo se 47 osoba. Broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 695.

Do danas je u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo uzeto 74.180 uzoraka, ne računajući testiranja naših građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije.

U Županijskoj bolnici Čakovec hospitalizirana su 42 pacijenta pozitivna na SARS-CoV-2 virus. U protekla 24 sata hospitalizirano je 7 osoba, otpušteno je 5 osoba, 2 pacijenta su na invazivnoj respiraciji i nema preminulih osoba.

Građani se mogu cijepiti svakim radnim danom od 9 do 13 sati u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije, od 13 do 18 sati u trijaži Županijske bolnice Čakovec i svake treće subote u mjesecu u trijaži Županijske bolnice Čakovec od 9 do 12 sati.

Cijepljenje se odvija i u Ljekarni Kotoriba 4., 8. i 17. studenoga od 12 do 17 sati uz prethodnu najavu na broj 040/682-750, kao i u Ljekarni Štrigova 16. studenoga od 12 do 17 sati te 23. studenoga od 12 do 15 sati uz prethodnu najavu na broj 040/851-006.

U subotu i nedjelju, 30. i 31. listopada, uzimanje uzoraka za PCR i BAT testove odvijat će se od 7:30 sati u COVID ambulanti iza Županijske bolnice Čakovec (Svetojelenska cesta), a iznimno u ponedjeljak, 1. studenoga 2021. godine, neće se odvijati testiranja zbog državnog praznika.

Odlukom Ministarstva znanosti i obrazovanja, sljedećeg tjedna nakon jesenskih praznika nastava će se održati online za sve škole i razrede, dakle učenici neće fizički biti u razredima od 29. listopada do 8. studenoga.

Nastavite čitati

Međimurje

Međimurska priroda: Svi sveti i naše (ne)održive navike

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Piše: dr. sc. Mihaela Mesarić, stručna voditeljica

Nadolazećih dana obilazit ćemo posljednja počivališta svojih najmilijih. Tom prilikom ustaljena je navika da nosimo nešto na groblja u spomen na one koji fizički više nisu s nama. Netko se odlučuje za raskošnije cvjetne aranžmane, drugi za nešto skromnije.

U svakom slučaju, često se na grobovima ostavljaju i lampaši. Posljednjih godina lampaši su sve dostupniji i povoljniji pa se time lako odlučiti za kupnju kojeg komada više. Manji, srednji, veći, bijeli, crveni, ljubičasti… Je li to racionalna i pametna odluka?

Smatram da ne! Umjesto da kupite velike količine plastike koju će biti potrebno zbrinuti već za dva do tri dana nakon vašeg posjeta grobljima, radije se ove godine odlučite za nešto održiviju opciju. Što konkretno? Nekad smo na groblje nosili klasične svijeće koje su se palile na jednom metalnom postolju predviđenom za to. Umjesto lampaša nabavite tu održiviju opciju bez plastike.

Svijeća se može kupiti bez plastike, a metalno postolje možete koristiti nekoliko godina. Druga opcija koja je isto tako prikladna su trajni stakleni lampaši u koje se mogu opetovano stavljati svijeće. Bilo koja od ovih dviju opcija prikladnija je od klasičnih lampaša koji su u najvećem omjeru od jednokratne plastike i metala.

Budite promjena!

Promjena za održiviji život na Zemlji kreće od svakog od nas. Budite promjena koju želite vidjeti! Nemojte kupovati jednokratne lampaše ili 20-ak njih, već smanjite upotrebu jednokratne plastike u kućanstvu na najmanju moguću mjeru. Koliko resursa koristimo za zadovoljenje svojih životnih potreba određuje naš ekološki otisak. Najveći negativni utjecaj na njega ima potrošnja fosilnih goriva, a tu je i proizvodnja plastike te konzumacija izvansezonske hrane koja nije proizvedena lokalno, već nam se dovozi iz Španjolske, Egipta ili Brazila.

Razmislimo o tome što kupujemo te je li najpovoljnija kupnja za nas zaista i okolišno te zdravstveno najprihvatljivija. Moramo li kupiti sve što nam trgovački lanci serviraju i nude? Ne! Štedimo novce i Zemljine resurse!

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje