Povežite se s nama

U fokusu

Broj nezaposlenih najmanji u 6,5 godina: zbog zapošljavanja ili zbog “brisanja”?

Objavljeno:

- dana

Trend pada nezaposlenosti ili…

U Varaždinskoj županiji i dalje se smanjuje broj nezaposlenih. Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područnog ureda Varaždin, na kraju lipnja bilo je prijavljeno 7.056 nezaposlenih osoba. Riječ je o najmanjem broju nezaposlenih u zadnjih šest i pol godina! Nezaposlenost je svoj vrhunac dosegla u veljači 2013., kada je zabilježen broj od 12.052 nezaposlene osobe na području Varaždinske županije.

Ima li razloga za optimizam te koliko su na pad broja nezaposlenih utjecali sezonski poslovi, zapošljavanje u inozemstvu te mnogima nejasno „brisanje“ nezaposlenih iz evidencije Zavoda?

Utjecaji

– Nakon ekstremno visokog broja nezaposlenih u veljači 2013., nezaposlenost je počela padati. Veliki pomak vidio se već u 2014., kada je prosječni mjesečni broj nezaposlenih osoba bio za 13,4 posto niži nego u 2013., a prijavljeno je čak 47 posto više slobodnih radnih mjesta. Pad nezaposlenosti može se zamijetiti i kroz sve mjesece ove godine. Na to su utjecale značajne gospodarske aktivnosti poslovnih subjekata Varaždinske županije, što se potvrđuje zadovoljavajućim brojem prijavljenih potreba za radnicima – objasnila nam je Jasenka Hutinski, pročelnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područnog ureda Varaždin.

Najveći broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta u 2014. godini bio je za potrebe prerađivačke industrije, a najviše su se tražili šivači. Tijekom lipnja zabilježeno je čak 261 prijavljeno slobodno radno mjesto u prerađivačkoj industriji, što iznosi gotovo 40 posto od ukupno prijavljenih radnih mjesta.

– Tijekom 2014. godine broj zaposlenih u Županiji povećan je za 5 posto, a sve što je zaposleno – zaposlila je uglavnom prerađivačka industrija, koja je nositelj svega. Da nije bilo prerađivačke industrije, rasta zaposlenosti uopće ne bi bilo – potvrdio je i Čedomil Cesarec, predsjednik HGK – Županijske komore Varaždin na sjednici Gospodarskog vijeća u petak.

Najtraženiji su radnici na proizvodnoj liniji, kožarski radnici, zavarivači i konobari, gleda li se cijela 2014. godina

Iako je proteklih godina vidljiv sezonski rast i sezonski pad nezaposlenosti, iz HZZ-a poručuju da sezonski poslovi u Varaždinskoj županiji ne utječu znatno na veći pad nezaposlenosti. – U prvih pet mjeseci ove godine zaposleno je nešto više od 3.600 osoba, od čega smo u sezonskim poslovima zaposlili 360 osoba, što je 10 posto od ukupnog broja zaposlenih – ustvrđuje pročelnica.

Što se tiče zapošljavanja u inozemstvu, Zavod ističe da ima podatke samo o onim osobama koje su bile u evidenciji i javile da se zapošljavaju u inozemstvu. Takvih je osoba u ovoj godini u cijeloj Hrvatskoj zaposleno 6.500. – Prošle godine u inozemstvu je iz Varaždinske županije zaposleno 140 osoba, uključujući i osobe koje su bile zaposlene kod hrvatskih poslodavaca koji su imali ugovore s inozemnim partnerima. Za sada zapošljavanje u inozemstvu nije utjecalo na smanjenje nezaposlenosti. Ta se brojka kreće od 10 do 25 osoba mjesečno, kako koji mjesec – govori Hutinski.

Zašto brišu?

Iz statističkih je podataka vidljivo da je u lipnju zaposleno 565 osoba na temelju radnog odnosa, što je 30 posto manje nego u prethodnom mjesecu i 21,7 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine. Možemo zaključiti da se tijekom lipnja nije moglo govoriti o povećavanju zapošljavanja, a broj nezaposlenih osoba ipak je i dalje pao, što izaziva nedoumice. Osim toga, gleda li se cijela 2014. godina, uočljiv je zapanjujući podatak da je iz evidencije varaždinskog HZZ-a iz „ostalih razloga“ – osim zaposlenja – izbrisano čak 4.837 osoba. To je 31 posto više nego u 2013. godini. Zašto HZZ briše nezaposlene iz evidencije?

Iz evidencije Zavoda za zapošljavanje se brišu i osobe koje su odbile zaposlenje

– Razlog izlaska iz evidencije HZZ-a je zaposlenje, ali i nepridržavanje zakonskih odredbi te drugi razlozi (umirovljenje, preseljenje, ostvarivanje prava na roditeljsku naknadu, smrt…). Kada govorimo o nepridržavanju zakonskih odredbi, u evidenciji prestajemo voditi osobe koje ne traže aktivno posao, koje nisu raspoložive za rad, koje su odbile zaposlenje koje odgovara procijenjenim psihofizičkim sposobnostima, osobe koje odbiju zaposlenje koje odgovara stručnoj spremi u mjestu prebivališta ili izvan prebivališta udaljenom do 50 km te osobe koje odbiju ili prekinu obrazovanje koje je organizirao Zavod u skladu s potrebama tržišta rada– navodi Hutinski.

Kada poslodavac dostavlja prijavu potrebe za radnikom, Zavod poslodavcu šalje listu upućenih radnika.

– Na temelju te liste poslodavac naznači je li se nezaposleni odazvao na razgovor te je li odabran. Ako se upućena osoba nije javila poslodavcu, a nije imala opravdani razlog, prestajemo je voditi u evidenciji. Zavod osobe ne prestaje voditi u evidenciji da bi smanjio nezaposlenost, već u evidenciji prestaje voditi one koji ne traže aktivno posao, ne pridržavaju se zakonskih odredbi ili odbijaju posao – napominje Hutinski.

Brojni nezaposleni svjesni su da im mnoge tvrtke za naporan rad mogu ponuditi tek minimalnu plaću. Prosječna mjesečna neto plaća u gospodarstvu Republike Hrvatske u 2014. godini iznosila je 4.878 kuna, a u gospodarstvu Varaždinske županije tek 3.824 kuna. Nažalost, napredak se ne očekuje tako brzo.

– Važno je istaknuti da je prošla godina za poduzetništvo bila jako loša. Radili smo puno bolje, napravili smo veći prihod, imali 19 posto veći izvoz nego je to bilo 2013. Međutim, rezultat svega toga je mali, plaće su vrlo niske, a dobit je čak manja nego prije deset godina. Razlog malim plaćama je što Varaždinska županija izvozi velik dio svojih proizvoda, a gubi domaće tržište. Drugi zbog centralizacije preuzimaju domaće tržište, a mi idemo prema vanjskom, gdje je konkurencija puno veća. Tome je kriva ekonomska politika države i poslodavci tu teško mogu nešto poduzeti – objasnio je Čedomil Cesarec.

U lipnju 21 posto manje nezaposlenih nego lani

Na području Ispostave Ivanec u lipnju su zabilježene 1.983 nezaposlene osobe, Ispostave Ludbreg 782, Novi Marof 679, Cestica 331, a Ispostave Varaždin 3.281 nezaposlena osoba. U odnosu na prethodni mjesec, broj nezaposlenih manji je za 1,4% ili za 103 osobe, a u usporedbi s lipnjem 2014. godine broj nezaposlenih manji je za 1.959 osoba, odnosno 21,7%. U ukupnom broju nezaposlenih osoba je 3.633 muškaraca i 3.423 žene. Među nezaposlenima je 840 osoba (11,9%) bez radnog iskustva, što je za 25,6% manje u odnosu na isti mjesec prošle godine. Najtraženija zanimanja tijekom lipnja bila su: radnik na proizvodnoj liniji (61), kožarski radnik (55), zavarivač (47), konobar (43), prodavač (30), vozač teretnog vozila (18), elektroinstalater (16), kuhar (15), vodoinstalater (15) te instalater grijanja i klimatizacije (12).

Previše je ekonomista, učitelja, logističara…

Na smanjenje broja nezaposlenih u Varaždinskoj županiji mnogi gledaju kao na optimističan znak, ali u HZZ-u ističu da je teško prognozirati daljnje stanje na Burzi rada. – Prognoze za budućnost teško je davati, jer ne ovisimo samo o situaciji u našoj županiji, nego i u Europi, budući da kod nas posluje veći broj stranih firmi, pa je važno i što se događa na globalnom tržištu. Dobro je što u Županiji imamo strane i domaće investitore koji ulažu u gradnju novih tvornica, otvaraju se nova radna mjesta na kojima se zapošljavaju naši građani, jedino što su to proizvodna radna mjesta za koja, nažalost, nemamo dovoljno školovanih osoba, pa oni uče kroz rad i internu edukaciju. Zapošljavanje u radnointenzivnim djelatnostima, nažalost, uvijek je drugi odabir brojnih nezaposlenih, jer još uvijek ne uspijevamo kroz obrazovni sustav uskladiti ponudu i potražnju. Većinom mladi upisuju tzv. atraktivna zanimanja (gimnazija, ekonomija, informatika, trgovina, zdravstvo i uslužne djelatnosti), očekujući bolje uvjete rada i bolju plaću, ali činjenica je da su većina poslova na kojima su osobe iz evidencije Zavoda zaposlene u proizvodnji – objašnjava Jasenka Hutinski, predstojnica HZZ-a – Područnog ureda Varaždin.

Smjer promjena

Njezine riječi potvrđuju i statistički podaci, jer je najveći broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta u 2014. bio vezan uz prerađivačku industriju, a najviše su se tražili šivači, medicinske sestre i tehničari (za stručno osposobljavanje), konobari te prodavači. Prema lanjskim Preporukama za obrazovnu upisnu politiku, kakve Zavod svake godine izrađuje, obrazovni programi u kojima treba povećati broj učenika i studenata su krojači, galanteristi, limari, a od sveučilišnih studija to je strojarstvo. Smanjiti bi trebalo broj učenika upisanih u opće gimnazije te upisanih u obrazovne programe ekonomista, tehničara za računalstvo, tehničara za mehatroniku, tehničare cestovnog prometa te studije ekonomije, multimedije, logistike, inženjerstva okoliša te učiteljski studij. Takve preporuke ukazuju samo na smjer potrebnih promjena, ali pravog usklađivanja ponude i potražnje na tržištu rada za sada nema. U prilog tome govori i činjenica da se u evidenciji varaždinskog HZZ-a nalazi 918 osoba s visokom ili višom stručnom spremom.

Centri za karijeru

HZZ je za nezaposlene otvorio Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK) čiji je cilj omogućiti svima, bez obzira na dob i razinu kvalifikacije, pristup uslugama cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i pomoći u razvoju vještina upravljanja karijerom. Centar se nalazi u Ulici Ivana Kukuljevića 12 te je svakog radnog dana otvoren od 8 do 16 sati. Nezaposlenima je tamo na raspolaganju deset računala kako bi svaka nezaposlena osoba koja nema računalo mogla pratiti Burzu rada te napisati životopis i molbu uz pomoć stručne osobe. CISOK Varaždin je otvoren za sve građane i njihove su usluge besplatne, a djelatnici i prostor CISOK-a na usluzi su za sva pitanja i nedoumice vezane uz traženje zaposlenja i razvoj karijere.

Izvor:
Foto:

U fokusu

FOTO Prva gimnazija Varaždin: otvoreni laboratoriji za molekularnu biologiju te izradu holograma

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinska županija

Prva gimnazija Varaždin jučer, 22. listopada, svečano je proslavila svoj 385. rođendan. U trećoj najstarijoj gimnaziji u Hrvatskoj tim su povodom otvoreni kemijski i biološki kabinet te laboratoriji sa suvremenom opremom, kakvu nema nijedna škola u državi.

Laboratorij za molekularnu biologiju opremljen je PCR uređajem koji omogućuje istraživanja na razini DNA molekule, te mnogim uređajima koji omogućuju siguran rad u području stanične biologije i mikrobiologije. U novom laboratoriju za izradu holograma „Hololabu“ zainteresirani učenici naučit će kako izraditi vlastiti hologram te ga prikazati na svom pametnom telefonu, odnosno na holoprojektoru.

Varaždinska županija je kao osnivač škole uložila 1.148.000 kuna u uređenje kabineta i nabavu opreme, koja će učenicima omogućiti stjecanje vještina i znanja, provođenje istraživanja i najbolju moguću pripremu za STEM fakultete.

Nove prostore i opremu su, uz ravnateljicu Prve gimnazije Janju Banić, župana Anđelka Stričaka i njegovu zamjenicu Silviju Zagorec, razgledali i gosti, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Dubravka Brezak Stamać, gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj, predstavnica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Biljana Vranković, a pridružili su im se djelatnici škole i drugi uzvanici.

Time i svečanom sjednicom Nastavničkog vijeća na kojoj su prvi put korišteni hologrami, Prva gimnazija Varaždin je na poseban način obilježila 385. obljetnicu osnivanja, ali i još dvije obljetnice, 75. godišnjicu osnivanja Školskog sportskog društva Srednjoškolac te 15. godina od početka provođenja programa International Baccalaureate Diploma, programa međunarodne mature. 

– Čestitam Prvoj gimnaziji Varaždin tri velike i značajne obljetnice. Treća najstarija gimnazija u Hrvatskoj danas je jedna od najrelevantnijih srednjih škola u državi. Pomičemo granice i uvodimo novine, čemu svjedočimo i danas kad smo otvorili novouređene kabinete i jedinstvene laboratorije. Prva gimnazija je postala prva škola u Hrvatskoj s ovakvom suvremenom opremom, koju će koristiti učenici i polaznici dvaju centara izvrsnosti. Ovo je iskorak iz redovne nastave prema istraživanju, pa s ponosom možemo reći da stvaramo mlade znanstvenike. Učenici Prve gimnazije to itekako zaslužuju jer osvajaju nagrade gdje god se pojave, od državnih do međunarodnih natjecanja. Ova škola će i dalje biti perjanica obrazovanja Varaždinske županije i cijele Hrvatske, škola u kojoj se obrazuju budući veliki znanstvenici i umjetnici – istaknuo je župan Anđelko Stričak.

Ulaganje u kabinete i laboratorije ne samo da je bilo financijski obimno, nego je škola dobila opremu koju nemaju ni visokoškolske ustanove, napomenula je ravnateljica Prve gimnazije Janja Banić.

 – Ovo je bilo veliko ulaganje i zbog njega smo uistinu sretni. Vjerujem da će naši mentori i učenici, koji su zajedničkim snagama osmišljavali ove laboratorije, to itekako znati iskoristiti. Zato se veselim našem Festivalu informatike u travnju, kao i Festivalu znanosti, na kojima će učenici centara izvrsnosti iz informatike i biologije pokazati što su naučili, posebno u Laboratoriju za molekularnu biologiju s izuzetno vrijednim uređajima koji se koriste i u medicinskim ustanovama. Da nije bilo našeg osnivača, Varaždinske županije, ova investicija vrijedna više od 1,1 milijun kuna ne bila moguća. Zahvaljujem im na tome, ali i na dodatnim ulaganjima vrijednima 776 tisuća kuna, čime je, primjerice, saniran cijeli sustav grijanja u starom dijelu škole – rekla je Janja Banić.

Uz gradonačelnika Varaždina Nevena Bosilja, rođendan je Prvoj gimnaziji čestitala i ravnateljica AZOO-a.

– Danas otvorene učionice nisu zanimljive samo za Varaždinsku županiju, nego za obrazovni sustav Republike Hrvatske, pogotovo zato što uz ovu školu postoje i centri izvrsnosti, što je još uvijek netipično za veći dio našeg obrazovnog sustava – navela je dr. sc. Brezak Stamać.  

O programu međunarodne mature u 3. i 4. razredu, kojim se stječe svjetski priznata svjedodžba, govorila je koordinatorica IB DP-a Ksenija Kipke-Horvat. Prva gimnazija je trenutno jedna od tri javne hrvatske škole s takvim programom, koji je uveden 2006. godine. O radu ŠŠD Srednjoškolac, koji je osnovan još 1946. godine, govorila je voditeljica Društva Tatjana Ostović Šlehta.

Prva gimnazija je sjedište centara izvrsnosti za informatiku i biologiju te Regionalnog obrazovnog centra. PCR uređaj, mikrobiološki kabinet i brojna druga oprema poput autoklava, inkubatora i sterilizatora u Laboratoriju za molekularnu biologiju učenicima će omogućiti da kroz Klub istraživača, odnosno Centar izvrsnosti za biologiju provode prava znanstvena istraživanja, a time će i prije upisa na fakultet steći iskustva koja će im omogućiti brzo napredovanje.

U Hololabu će učenike, uz to kako izraditi holograme na različitim programima, upoznati i s tim kako holograme primjenjivati u različitim područjima znanosti te ih motivirati na razvoj projekata specifičnih za pojedina prirodoslovna i tehnička područja te područja primjene u nastavi.

Nastavite čitati

U fokusu

Bivši varaždinski župan postao savjetnik za sigurnost na cestama

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Županijskoj palači u Varaždinu konstituiran je Savjet za sigurnost prometa na cestama Varaždinske županije, a osim formalnog dijela konstituiranja, članovi Savjeta kojem je predsjednik dr.sc. Zvonimir Sabati, županijski vijećnik raspravljali su i o analizi stanja sigurnosti prometa u našoj Županiji, a dana je i informacija o pripremama za održavanje cesta u zimskom razdoblju 2021./2022.

Članove Savjeta je pozdravio te im zaželio konstruktivan i plodonosan rad župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, dok je predsjednik Savjeta Sabati naglasio kako će ovo savjetodavno tijelo biti svojevrsna podrška izvršnoj vlasti.

– Svojim savjetima te konstruktivnim prijedlozima, ali i inicijativama nastojati ćemo utjecati na to da se pojača sigurnost prometa na cestama, kako bi svi sudionici u prometu, pješaci, biciklisti  pa i vozači bili što sigurniji. Stoga je sinergija svih institucija , od policije, ŽUC-a, Hrvatskih cesta te predstavnika općina i gradova jako važna –rekao je dr.sc. Zvonimir Sabati.

Voditelj Odsjeka za sigurnost cestovnog prometa PU varaždinske Danijel Posavec  je naznačio kako je u 2010. godini u Varaždinskoj županiji bilo 16 poginulih osoba u prometnim nesrećama, a 2020. godine četvero poginulih čime je ostvaren cilj zacrtan NPSCP-om (Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa od 2011. do 2020. godine), odnosno kako je rekao, broj poginulih osoba u prometnim nesrećama smanjenje je za 75%, a što našu Županiju svrstava u dvije županije u kojima je zabilježeno najveće smanjenje broja smrtno stradalih osoba u prometnim nesrećama u spomenutom razdoblju.

– U 2020. godini u Varaždinskoj županiji bila je najmanja stopa smrtnosti u prometnim nesrećama u Hrvatskoj u odnosu na 100 tisuća stanovnika, odnosno broj poginulih iznosio je 2, 3 poginule osobe u odnosu na zacrtanih 5 poginulih osoba na 100 tisuća stanovnika – istaknuo je Posavec.

Cilj je zadržavanje pozitivnih trendova što se tiče smanjenja broja poginulih osoba u prometnim nesrećama te smanjenje broja prometnih nesreća s teško ozlijeđenim osobama, ali i smanjenje udjela alkohola u prometnim nesrećama te smanjenje broja prekršaja zbog kojih se događaju najteže prometne nesreće, a to su brzina, korištenje mobitela, te ne vezanje pojasom.

Sjednici Savjeta nazočio je i pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i europske poslove Mladen Jakopović.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje