Povežite se s nama

Život i društvo

Broj noćenja stranaca u Varaždinskoj županiji premašio ona domaćih gostiju

Objavljeno:

- dana

Turisti iz cijele Hrvatske, ali i europskih zemalja su i prošle godine prepoznali Varaždinsku županiju kao odličnu turističku destinaciju. U Varaždinskoj županiji je 2021. ostvareno čak 66 % više noćenja u odnosu na prethodnu godinu, točnije ukupno 73.595 dolazaka turista i 153.197 noćenja.

Turističke rezultate predstavili su zamjenica župana Silvija Zagorec, direktor Turističke zajednice Varaždinske županije Miran Bojanić Morandini danas u Topličici kod Novoga Marofa na konferenciji za novinare, na kojoj su prisustvovali i gradonačelnik Novoga Marofa Siniša Jenkač te pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i europske poslove Mladen Jakopović.

– Iskreno nas vesele ovi podaci i ogroman porast broja dolazaka u odnosu na prošlu, pandemijsku godinu. Čestitam svima koji marljivo rade u svojim restoranima, hotelima, kućama za odmor, ugostiteljstvu, OPG-ovima, turističkim zajednicama i općenito atraktivnim lokacijama koje naša Županija nudi. Uspjeh nije slučajan. Ovi brojevi su ponovno potvrdili da smo na vrijeme prepoznali trendove koji pokazuju da upravo ruralni dijelovi kontinentalne Hrvatske, dosad skriveni od javnosti, doživljavaju eksponencijalni rast. Naime, dobar dio turista 21. stoljeća želi iz prve ruke doživjeti način života u kraju u koji dolaze. Samo jedna od takvih lokacija je Topličica na području Grada Novoga Marofa, koji također ostvaruje odlične rezultate u turizmu. Varaždinska županija i dalje će biti pouzdan partner u razvoju turizma u vidu podrške svim manifestacijama, kao i korištenju svih dostupnih izvora financiranja – istaknula je zamjenica župana Silvija Zagorec.

Broj stranih noćenja je u Varaždinskoj županiji je prvi put premašio broj noćenja koja ostvaruju domaći gosti: 52,45 % noćenja ostvarili su stranci, a 47,55 % domaći gosti.

– Prošlu godinu smo započeli vrlo oprezno, s predviđanjima da će do blagog oporavka turizma doći u drugoj polovici godine. No kolika je želja za putovanjem, stjecajem novih doživljaja, upoznavanja novih kultura, druženjem i općenito turizmom govori podatak da su već od veljače domaći turisti počeli značajnije posjećivati našu županiju. Strani turisti su k nama počeli pristizati početkom lipnja da bi do sredine srpnja ostvarili više noćenja nego domaći turisti. Taj trend nastavljen je do kraja godine. Od inozemnih turista najviše noćenja ostvarili su gosti iz Njemačke – 16.320, zatim iz Poljske – 12.545, Ukrajine – 4237, Češke – 4187, Austrije – 4033, slijede turisti iz Slovačke, Slovenije, Italije i Mađarske. Prvi puta smo zabilježili značajniji porast turista iz istočne Europe koji se zaustavljaju u našoj županiji i put do mora krate boraveći jednu ili dvije noći u našoj županiji. Na nama je da ih kvalitetnim sadržajima privučemo na dulji boravak – rekao je Bojanić Morandini.

Zasluge za ovako dobre rezultate ima i Javni poziv za dodjelu bespovratnih potpora Varaždinske županije, ističu iz Županije.

– Županija je s ukupno 3 milijuna kuna u tri godine financijski poduprla 223 projekta i otvorena su 72 nova smještajna objekta. Zahvaljujući tome, razvijeni su vlastiti, originalni turistički proizvodi, što nas je svrstalo u red izletnički najatraktivnijih dijelova kontinentalne Hrvatske. Ulaganja u turizmu podupirat ćemo i dalje, a ovogodišnji Javni poziv bit će raspisan krajem ovoga mjeseca – najavio je pročelnik Mladen Jakopović.

Varaždinska županija i dalje je cjelogodišnja destinacija.

– U najturističkijem mjesecu kolovozu ostvari 22 % ukupnih godišnjih noćenja. Porast noćenja ostvarile su sve mikrodestinacije unutar županije. Bednja, Ludbreg i Ivanec ostvaruju rast udjela u županijskim ukupnim noćenjima. Ova godina će ponovno biti obilježena pandemijom, no naša županija se pozicionira kao sigurna i odgovorna destinacija, čime stvaramo pretpostavke za njezin snažniji iskorak kao vodeće turističke destinacije u širem okruženju – naveo je Miran Bojanić Morandini.

Gradonačelnik Novoga Marofa Siniša Jenkač istaknuo je da bilježe stalan rast broja gostiju i noćenja.

– I dok je prije četiri godine broj turista bio jedva primjetan, u 2021. godini imali smo rast dolazaka od 51 % u odnosu na prethodnu godinu, dok je broj noćenja veći za 39 %. Trenutno na području Grada Novog Marofa imamo 12 objekata sa 77 kreveta. Taj broj se stalno povećava, a naši gosti ističu da ih ovamo privlači mir, povučenost, prekrasni pogledi i zeleni Rabuzinovi bregi – rekao je Jenkač i zahvalio Županiji što bespovratnim sredstvima potiče ulaganja u turizam.

Život i društvo

Tijekom vikenda prometni policajci pojačano rade na području Varaždina i Novog Marofa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Policijski službenici Policijske uprave varaždinske i dolazećeg će vikenda, na svim dionicama cesta na području Varaždinske županije pojačano nadzirati promet svih sudionika u prometu.

Tom će prilikom provoditi mjere i radnje na sprječavanju prekršaja iz tzv. skupine „četiri glavne ubojice u prometu“ i zaštite najugroženijih skupina sudionika u prometu.

Tijekom vikenda policijski službenici će na području Postaje prometne policije Varaždin i Policijske postaje Novi Marof ciljano pojačano nadzirati promet i kontrolirati vozače na prisutnost alkohola ili droga.

Nastavite čitati

Život i društvo

HZJZ: Postoji mogućnost unosa majmunskih boginja u Hrvatsku

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: www.cdc.gov

Majmunske boginje su virusna bolest uzrokovana virusom koji je sličan virusu velikih boginja, ali se ne širi među ljudima tako efikasno i manja je smrtnost nego kod velikih boginja

Prirodni rezervoar virusa najvjerojatnije su neke vrste vjeverica i drugih glodavaca u divljini u zemljama centralne i zapadne Afrike. Iako se bolest zove majmunske boginje, izgleda da majmuni nisu rezervoar virusa, već se slučajno zaraze, kao i čovjek, u kontaktu s drugim životinjama i njihovim izlučevinama. Bolest prelazi na ljude u kontaktu s izlučevinama bolesnih životinja putem sluznica ili oštećene kože čovjeka. Također, može se prenijeti ugrizom ili ogrebotinom bolesne životinje.

S čovjeka na čovjeka bolest se može prenijeti kapljičnim putem (bliskim kontaktom) i kontaktom s kožnim promjenama koje nastaju kod oboljeloga. Bolest se kod ljudi najčešće javlja u ruralnim sredinama u nekim državama centralne i zapadne Afrike (DR Kongo, Nigerija).

Zabilježene su manje epidemije u afričkim državama

Povremeno su se javljale majmunske boginje izvan Afrike, najčešće kod putnika koji su se zarazili u Africi i kod osoba koje su s njima došle u bliski kontakt (dijelile kućanstvo, njegovale ih…). U SAD-u je 2003. godine zabilježena jedna epidemija majmunskih boginja među djecom i mladima koji su se zarazili u kontaktu s prerijskim psima (glodavac), koji su se bili zarazili od glodavaca uvezenih iz Gane.

U svibnju ove godine otkrivena su četiri slučaja majmunskih boginja u UK, od kojih je jedan importiran iz Afrike, a preostala tri nisu; u Portugalu, Španjolskoj i Italiji potvrđeno je nekoliko slučajeva majmunskih boginja i nekoliko je sumnji pod istragom u ovom trenutku, piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).

Za sada su svi oboljeli muškarci, a u većine se smatra da su se zarazili pri spolnom odnosu s muškarcima.

Simptomi i liječenje

Bolest se očituje povišenom tjelesnom temperaturom, glavoboljom, zimicom, isrpljenošću, umorom, bolovima u mišićima i leđima, oticanjem limfnih čvorova i osipom koji liči na osip koji se javlja kod vodenih kozica.

Smatra se da cijepljenje protiv velikih boginja pruža solidnu zaštitu od majmunskih boginja, ali ne zna se koliko dugo traje zaštita nakon cijepljenja. Tako da ne znamo koristi li danas nama koji smo se cijepili protiv velikih boginja. Cijepljenje protiv velikih boginja je krajem sedamdesetih, početkom osamdesetih godina ukinuto svuda u svijetu, nakon proglašenja eradikacije velikih boginja.

Postoji mogućnost unosa bolesti u Hrvatsku. Oduvijek postoji rizik od unosa iz Afrike, međutim, nismo do sada zabilježili importaciju bolesti iz Afrike. S obzirom da se sada bolest u Europi, po svemu sudeći, počela širiti među muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima, postoji mogućnost unosa i iz tih zemalja. Međutim, valja imati na umu da bolest nije jako zarazna, tj. u većini slučajeva potreban je vrlo bliski kontakt s bolesnikom.

Liječenje je simptomatsko i u većini slučajeva bolest prođe kroz dva do četiri tjedna.

Velika je razlika između velikih boginja i majmunskih boginja u tome što su velike boginje bile antroponoza, tj. čovjek je bio jedini domaćin i rezervoar virusa. Zahvaljujući toj činjenici, bolest se mogla cijepljenjem iskorijeniti. S druge strane, majmunske boginje su zoonoza, tj. prirodni domaćin i rezervoar virusa su divlje životinje i zbog toga ne bi bilo moguće iskorijeniti bolest čak i da postoji efikasno cjepivo.

I najvažnije, prijenos majmunskih boginja s čovjeka na čovjeka je puno manje efikasan nego prijenos velikih boginja, tj. majmunske boginje su puno manje zarazne od velikih boginja. To je razlog zbog kojega se pri epidemijama majmunskih boginja, koje se povremeno javljaju, ne pribjegava masovnom cijepljenju cjepivom protiv velikih boginja.

Više informacija o bolesti i situaciji u Europi možete pronaći na stranicama Europskog centra za sprječavanje i suzbijanje bolesti (ECDC).

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje