Povežite se s nama

U fokusu

Buča je rodila odlično, kvaliteta koštica je izvrsna, a zanimanje za „crnim zlatom“ nikad nije bilo veće

Objavljeno:

- dana

BUČINO ULJE

Mraz, tuča i suša još su jednom zagorčali poljoprivrednu sezonu brojnim ratarima, voćarima, vinogradarima i povrćarima.

Rijetki su oni koji mogu biti zadovoljni urodom, kojima vremenske (ne)prilike nisu pokvarile planove oko zacrtanih prinosa. Među tim rijetkima su uzgajivači buča.

Izašli iz sjene

– Na početku sezone nije izgledalo dobro, no, kako je vrijeme odmicalo, pokazalo se da vremenske prilike idu na ruku uzgajivačima buča. Možemo biti zadovoljni i količinom buča i bučinih sjemenki, a još više njihovom kvalitetom – otkrio nam je na početku razgovora Ivan Patrčević, dugogodišnji uzgajivač buča i jedan od najvećih varaždinskih prerađivača bučinog ulja.

Prilikom kupnje bučinog ulja obratite pozornost na registrirane i provjerene proizvođače

Ovog trenutka u Varaždinskoj županiji pod uljaricama se nalazi oko 3000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Najviše su zastupljene upravo buče, koje pokrivaju više od 1500 hektara. Uz nekoliko većih proizvođača i prerađivača koji bučino ulje plasiraju na tržište, cijeli je niz malih domaćinstava koji proizvode za vlastite potrebe.

– Površine pod bučama se svake godine povećavaju, što je dokaz porasta interesa za bučinim uljem. Definitivno se može reći kako bučino ulje više nije u sjeni maslinovom. Redovitom medijskom promocijom bučino je ulje napokon zasjelo na mjesto koje mu i pripada. Ljudi su upoznati s brojnim ljekovitim svojstvima i blagotvornim djelovanjem na ukupno zdravlje ljudskog tijela – komentira Patrčević, u čijoj je uslužnoj uljari u Strmcu Podravskom raspored prerade bučinih koštica popunjen mjesec dana unaprijed.

Jamstveni žig

– Dolaze ljudi iz svih krajeva Hrvatske kod nas preraditi koštice. Zagreb, Osijek, Istra… Gotovo da nema grada i županije koji nas nisu „posjetili“ u zadnja dva mjeseca. Veseli činjenica da korisnici naše uslužne uljare nisu više samo uzgajivači sa sjeverozapada Hrvatske, da buča postaje obvezna kultura i u drugim dijelovima Lijepe Naše – zadovoljan je uljar Patrčević, koji ovog trenutka pod bučama ima 220 hektara, što u vlastitoj obradi, što u suradnji s kooperantima.
Iako na tržištu ima dovoljnih količina domaćega bučinog ulja, niti ovaj prehrambeni proizvod nije zaštićen od konkurencije u obliku jeftinoga uvoznog ulja nedokazane kvalitete.

U Varaždinskoj županiji je oko 30 proizvođača s količinama dovoljnima za prodaju na tržištu

Patrčević stoga savjetuje:
– Kupujte od registriranih i provjerenih proizvođača. Ozbiljni proizvođači iz Varaždinske županije nositelji su jamstvenog žiga „Varaždinsko bučino ulje“, zaštićenoga pri Zavodu za intelektualno vlasništvo. Obratite pozornost na deklaraciju. Postoje četiri vrste bučinog ulja. Jedno je hladno prešano, ulje dobiveno hladnim prešanjem koštica, i ono je najveće kvalitete. Slijedi čisto bučino ulje, gdje se koštice termički obrađuju i koje u svom sastavu nema primjesa drugih ulja. 
Domaće bučino ulje sadrži 80 posto bučinog i 20 posto suncokretovog ulja, dok salatno ulje ima obrnuti omjer. Ovisno o vrsti ulja definira se i njegova cijena na tržištu.

Modernizacija

Varaždinski proizvođači imaju sreću što ih u njihovom razvoju, brendiranju, kao i pozicioniranju na tržištu u velikoj mjeri prate stručne službe Varaždinske županije. Kroz sustav poticaja Županija redovito sufinancira modernizaciju proizvodnje, nastupe na sajmovima, promidžbene materijale…
– Sve to pomaže da se lakše probijemo na tržištu. Primat u proizvodnji bučinog ulja drže Austrijanci. U stopu ih prate Slovenci, a uz bok njima mogu se smjestiti i hrvatski proizvođači. Uzgoj i prerada posljednjih je godina u velikoj mjeri modernizirana, pratimo sve svjetske trendove. Mi smo među prvima, još 1996. godine, započeli uzgojem kroz plodorede, kupili smo kombajn… Bučino ulje je naše „crno zlato“ koje moramo znati iskoristiti – zaključuje Ivan Patrčević.

7. Izložba bučinih ulja sjeverozapadne Hrvatske

Na 7. Izložbi bučinih ulja sjeverozapadne Hrvatske, koja je održana u Ivanić Gradu, sudjelovalo je 24 proizvođača, koji su se predstavili s 28 uzoraka. Predani uzorci ocjienjivali su se u dvije kategorije: hladno prešana i nerafinirana bučina ulja proizvedena prema tradicionalnom postupku. Među izlagačima bili su i predstavnici Varaždinske županije, koji su se predstavili sa sedam uzoraka.
– Veseli me što se nastavlja s daljnjim aktivnostima na promociji i valorizaciji bučinog ulja. Čestitam svim nagrađenima, ali isto tako i onima koji možda i ne osvajaju prva tri mjesta, ali su pozadinski igrači koji podržavaju ovakve projekte. Jedino kao kolektiv možemo i moramo raditi na prepoznatljivosti našeg kraja, u ovom primjeru kroz bučino ulje. Moramo biti svjesni da baštinimo izrazito dugu tradiciju i u proizvodnji i upotrebi bučinog ulja – rekao je u ime Varaždinske županije privremeni pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Dragutin Vincek.
U ime Varaždinske županije u kategoriji nerafiniranih bučinih ulja proizvedenih tradicionalnim postupkom (uz prženje), srebrnu medalju osvojili su OPG Stjepana Kolenka i OPG Ivice Pozdera, dok su brončane medalje osvojili OPG Jurice Cafuka, OPG Karmele Županić, OPG Mirka Lastavca, Uslužna uljara Županić i OPG Andreje Petrović.

 

Izvor:
Foto: Ivan Agnezovic/privatna arhiva

U fokusu

Kaznena prijava protiv pilota zločinačke JNA koji su raketirali Koprivnicu, a prije toga Varaždin i Čakovec

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.) podnijela je Državnom odvjetništvu RH kaznenu prijavu protiv N.N. počinitelja, odnosno pilota zločinačke JNA, koji su 7. listopada 1991. sa dva aviona (po promatračima) tipa „Jastreb“ oko 15,45 sati raketirali Koprivnicu, koja se nije nalazila u borbenoj, ratnoj zoni.

Cilj ovog zločinačkog napada bila je vojarna, koju su pripadnici JNA 30. rujna 1991. bez ispaljenog metka prepustili Hrvatskoj vojsci, u kojoj se tom prigodom nalazilo i zapovjedništvo i  nekoliko stotina vojnika slavne 117. Koprivničko-križevačke brigade.

>>Varaždin: ratnom pilotu Danijelu Boroviću svečano uručeno priznanje “Junak Domovinskog rata“

Međutim, sa avionima su napali   i područja oko vojarne nastanjene civilnim stanovništvom.

Tom prigodom smrtno je stradao David Piskor (izvan kruga vojarne), a nekoliko branitelja je ranjeno. Učinjena je i relativno velika materijalna šteta. Sve je moglo i mnogo teže završiti da pravovremeno i učinkovito nije svoj obol dala protuzračna obrana.

Važno je također istaknuti da su nakon Koprivnice ti ili drugi zločinački avioni raketirali i područje Čakovca i Varaždina, koji se također nisu nalazili u tzv. ratnoj zoni!

– U Beogradu su podigli optužnicu protiv četvorice hrvatskih ratnih pilota za navodne ratne zločine iz 1995. Oni očito znaju  tko je sve letio i činio ratne zločine na području Republike Hrvatske, pa će se stoga pretpostavljamo iznimno brzo sjetiti i optužiti  srpske, odnosno jugoslavenske ratne zločince koji su i u zrakoplovima ubijali i nanosili veliku štetu hrvatskom narodu, koji u to vrijeme nije imao ni osnovnog naoružanja, a kamoli ratne zrakoplove. Tm prije što je zločin-zločin. Nu, ako nije ratni zločin to što se 7. listopada 1991. dogodilo u Koprivnici, onda što je? – zapitao se Mladen Pavković, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata91. (UHBDR91.).

Nastavite čitati

U fokusu

Aerodrom Lučko zatvoren. Je li Varaždin letačima jedina (prava) alternativa?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Brojni problemi koji duže vrijeme opterećuju normalno funkcioniranje zagrebačkog Aerodroma Lučko, ovih dana su eskalirali do te mjere da je zatvoren za sve operacije do 31. kolovoza, a to se može i produžiti.

Kako javlja portal AvioRadar, najveći aerodrom generalnog zrakoplovstva u Hrvatskoj i dalje je zatvoren, i to usred ljetne sezone letenja. Odnosno, zatvoren je u razdoblju kada bi se na Lučkom da čekao red na polijetanje ili slijetanje.

Podsjećamo Aerodrom Lučko je u suvlasništvu/suoperatorstvu MORH-a i Aerokluba Zagreb. Grad Zagreb nema sekundarnog aerodroma, kao niti aerodroma za generalno zrakoplovstvo u pravom smislu te riječi.

Jedina prava – najbliža alternativa letačima koji već sele svoje avione je LDVA. Međutim, tek će se vidjeti hoće li varaždinski Parkovi ovu situaciju uopće znati iskoristiti.

Više o svemu pročitajte OVDJE

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje