Hrvatske vode zasad šute što će se dalje događati s projektom izmuljivanja jezera u Trakošćanu
Do kraja veljače vrijedio je ugovor Hrvatskih voda s izvođačem radova za izmuljivanje jezera u Trakošćanu. To je za Regionalni...
Štoviše, direktor varaždinske gradske komunalne tvrtke smatra da će bivši gradonačelnik i njegovi bliski suradnici odgovarati za višemilijunsku štetu.
– Patologija ponašanja Habuševe vlasti je dovela do toga da su se svim snagama, uz trošenje višemilijunskih odvjetničkih usluga, trudili dokazati da je Ugovor o interventnom zbrinjavanju otpada između tvrtki Varkom d.d. i VIS d.o.o. ništetan, a što se nakon odluke Vrhovnog suda pokazalo netočnim.
Nažalost, sav njihov trud je doveo čak do toga da je prestao važiti i Ugovor o sufinanciranju baliranog otpada u iznosu od 34.679.700 kuna, i upravo je ovaj iznos najmanji iznos dokazive štete za koju će prijašnja vlast morati odgovarati. To znači da sada postoji obveza ispunjenja Ugovora o interventnom zbrinjavanju otpada, ali istovremeno postoji obveza sklapanja Ugovora o koncesiji. I to je loše, ali još gore je to što nema mogućnosti subvencioniranja troškova zbrinjavanja baliranog otpada – rekao je Bunić.
Po njemu, ne bude li drugog rješenja, bale će se najvjerojatnije morati zbrinuti u MBO tvornici, „a ceh sulude HNS-SDP politike platit će građani povećanim računima!“
Osvrnuo se i na situaciju s okolišem u Brezju.
– Informacije koje imam su proturječne, s jedne strane tlo nije previše zagađeno, dok druge studije govore drugačije. Mislim da će se tek nakon uklanjanja bala znati pravo stanje – ističe Bunić.
Iznio je i svoj stav oko posljedica dugogodišnjeg nerješavanja problema s baliranim otpadom.
– Iako ne bih želio zvučati katastrofično, šteta koja je napravljena Gradu, ne bude li razumnog dogovora s drugim stranama (T&H Invest, CIOS grupa), mogla bi iznositi više desetaka milijuna kuna i to samo iz osnove neispunjavanja odredbi Ugovora o interventnom zbrinjavanju otpada, ali i nekonzumiranja Koncesije o odlaganju otpada. U ovo nisu uračunati troškovi zbrinjavanja baliranog otpada. Šteta za građane i Grad će sigurno biti višemilijunska, a ne dođe li do razumnog rješenja, bojim se da bi isto moglo uzrokovati čak i paralizu kompletnih financijskih tokova Grada – upozorava čelnik Varkoma.
Detektirao je i krivce, ali ne ulazeći u sukus nedavnih odluka Vrhovnog suda i Županijskog suda u Zagrebu.
– Nevjerojatnim se čini da se HNS-SDP ekipa, želeći prije svega pošto-poto doći do vlast, drznula krenuti u suludi projekt koji bi mogao Grad Varaždin koštati gotovo jedan proračun! Kako drugačije protumačiti činjenicu da se krenulo u Natječaj za koncesiju bala a da je istovremeno na snazi bio Ugovor o interventnom zbrinjavanju bala? Avanturizam, bahatost i potpuni izostanak svijesti o trošenju javnog novca ono je što je dovelo Grad Varaždin u ovu situaciju, a za što je jedini i isključivi krivac HNS-SDP – zaključio je Željko Bunić.
Uskoro donosimo i osvrte ostalih političkih aktera u Varaždinu oko problematike baliranog otpada.
Ministarstvo obrane provest će tijekom travnja i svibnja 2023. godine redovno obvezno godišnje uvođenje u vojnu evidenciju vojnih obveznika na području Republike Hrvatske, objavili su danas iz MORH-a.
– Upis u vojnu evidenciju obvezan je sukladno Zakonu o obrani za sve hrvatske državljane – muške osobe koje u kalendarskoj godini navršavaju 18 godina, a imaju prebivalište na području Republike Hrvatske – objasnili su u MORH-u.
U vojnu evidenciju upisivat će se vojni obveznici, muške osobe, hrvatski državljani rođeni 2005. godine i starijih godišta koji nisu uvedeni u tu evidenciju. Za upis u vojnu evidenciju na adrese vojnih obveznika tijekom ožujka i travnja 2023. godine stići će pozivi upućeni iz odjela/odsjeka za poslove obrane. Pozvane osobe po dolasku na upis u vojnu evidenciju obvezne su predočiti osobnu iskaznicu ili domovnicu i OIB.
Osobe starijih godišta koji do sada nisu upisani u vojnu evidenciju mogu se i bez poziva javiti u područni odsjek za poslove obrane prema mjestu prebivališta.
Hrvatski državljani koji borave u inozemstvu uvođenje u vojnu evidenciju mogu provesti putem diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u državi u kojoj borave.
– Napominjemo da je uvođenje u vojnu evidenciju zakonska obveza koja se provodi svake godine, a iznimno zbog pandemije Covid-19 2020., 2021. i 2022. godine nije provođeno osobnim dolaskom vojnih obveznika. Za sve dodatne informacije i pojašnjenja zainteresirani građani mogu kontaktirati područne odjele/odsjeke za poslove obrane prema mjestu prebivališta – kažu u MORH-u.
Na eksperiment Ministarstva znanosti i obrazovanja u kojem će se, među ostalim novitetima, smanjiti satnica Informatike i u pojedine škole uvesti cjelodnevna nastava, dopisom je reagiralo pet profesora nastavničkih studija, piše Index.
Profesori u dopisu navode da je smanjivanje satnice Informatike na jedan sat tjedno u 21. stoljeću, dobu digitalnih informacija, naprednih tehnologija i umjetne inteligencije, skandalozno te znanstveno i stručno neprimjereno. Po novom će se Informatika zvati Informacijske i digitalne kompetencije.
Ističu da Hrvatska jedina u Europi smanjuje satnicu nastavnog predmeta Informatike u osnovnoj školi te da je posebno zabrinjavajuće što se sve to događa uz izgovor „povećanja obvezne satnice“.
Dopis potpisuju prof. dr. sc. Mario Dumančić, predstojnik katedre za Informacijske i komunikacijske znanosti s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Krešimir Pavlina s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Ivica Boljat s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu, izv. prof. dr. sc. Goran Hajdin s Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu u Varaždinu i prof. dr. sc. Maja Ružić Baf s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
Dopis u cijelosti donosi Index, a prenosimo ga u nastavku.
“Skandalozno te znanstveno i stručno neprimjereno”
„Nastavno na konferenciju ministra za znanost i obrazovanje prof. dr. sc. Radovana Fuchsa održanu u Zagrebu 22. ožujka 2023. godine, na kojoj je ministar predstavio eksperimentalni program Cjelodnevne škole, smatramo nužnim hitno reagirati i iznijeti naše negodovanje.
Smatramo skandaloznim te znanstveno i stručno neprimjerenim da u 21. stoljeću, stoljeću digitalnih informacija, naprednih tehnologija i umjetne inteligencije, jedini u Europi smanjujemo satnicu nastavnog predmeta Informatike u osnovnoj školi.
Smatramo neprimjerenim i skandaloznim pojašnjenje MZO-a prema kojem se ‘povećava obvezna satnica’ Informatike.
Nevjerojatnim nam se čini da Ministarstvo ne iznosi pravovaljane informacije iz kojih je vidljivo da velika većina učenika u gotovo svim školama pohađa izbornu nastavu Informatike. Smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatike bit će zakinuti svi učenici u osnovnoj školi za 50%. Zašto?
“U Radnoj skupini nijedan stručnjak s visokih učilišta”
Ministar je također predstavio smjernice novog ‘Kurikuluma Informatike’, a da prethodno nije provedena stručna niti znanstvena evaluacija prethodnog kurikuluma. Nije nam jasno na osnovi kojih smjernica (kad nema evaluacije) je Radna skupina krenula s radom (imenovana je i počela s radom u veljači, ali Ministarstvo je objavilo imenovanje Radne skupine tek mjesec dana nakon što je ista počela s radom, odnosno rezanjem postojećeg kurikuluma).
U članstvo Radne skupine koja je izradila novi ‘Kurikulum Informatike’ nije imenovan niti jedan jedini stručnjak s visokih učilišta na bilo koji način povezan s nastavom Informatike, što je također nevjerojatno i nedopustivo za resorno Ministarstvo. Radna skupina imala je tek nekoliko tjedana za izradu cjelokupnog novog kurikuluma.
Zbog svega navedenog kurikulum predmeta ‘Informacijske i digitalne kompetencije’ zapravo uopće ne može biti originalno autorsko djelo, već se može raditi samo i isključivo o izrezanom i okrnjenom postojećem kurikulumu Informatike.
Posebno je zabrinjavajuća činjenica da je Informatika jedini predmet kojem se u Cjelodnevnoj školi satnica smanjuje, dok se cijelom nizu ostalih predmeta povećava te čak stvaramo i niz novih predmeta.
“Hoćemo li sutra smanjiti satnicu matematike ili ukinuti fiziku?”
Svjesni smo kako zbog niskih učiteljskih plaća postoji deficit nastavnika STEM predmeta, ali leži li zaista način rješavanja tog problema u smanjenju satnice? Hoćemo li sutra zbog istog problema smanjiti satnicu Matematike ili ukinuti Fiziku? Pozivamo Vas da – dok još možete – promijenite ovu skandaloznu odluku i obveznu Informatiku definirate u trajanju od 70 nastavnih sati godišnje, odnosno dva nastavna sata tjedno. Svjesni smo kratkih rokova u kojima se cijeli projekt mora provesti te nudimo pomoć oko evaluacije i mogućih korekcija postojećeg kurikuluma Informatike.
Želimo napomenuti da je Republika Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u okruženju koja se može pohvaliti rastom i razvojem informatičkih i povezanih tvrtki, što je rezultiralo i nizom “jednoroga” poput Infobipa, Rimac Automobila i sl. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije uzelo u obzir svoju društvenu i digitalnu odgovornost u razvoju hrvatskog školstva te nastavlja s neuspješnim projektima u hrvatskim školama“, stoji u njihovom dopisu.