Povežite se s nama

U fokusu

Burno zbog “Svinja”: probe bile u Zagrebu, redatelj u hotelu Westin

Objavljeno:

- dana

TROŠENJE NOVCA U HNK TEMA NA GRADSKOM VIJEĆU

Za predstavu “Svinje“ nisu bili angažirani zaposlenici varaždinskog HNK-a, a umjesto 70.000 kuna, potrošeno je oko 300.000 kuna, izračunao je Bunić (HSLS). Ilčić  (Hrast) je prigovorio da vlastite resurse ne koriste racionalno. – Pojedini glumci su lani bili angažirani na svega dvije do tri predstave, a dovode se vanjski suradnici – rekao je

Je li bilo nužno da se predstava “Svinje“ priprema u Zagrebu, da redatelj boravi u zagrebačkom hotelu Westin, a da se probe odvijaju u Kulturnom centru Peščenica? Zašto su pojedini glumci angažirani u svega nekoliko predstava godišnje te drži li Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu honorarne ugovore u iznosu od 350.000 kuna „u ladici“?
To su samo neka od pitanja postavljena u petak na sjednici Gradskog vijeća. Raspravljalo se o izvješćima 11 gradskih ustanova o radu za 2014. godinu, a najburnije upravo o varaždinskom kazalištu.

Jasna Jakovljević: Redatelju bismo i u Varaždinu morali platiti hotelski smještaj

Friziranje podataka?
Prema izvješću o poslovanju HNK-a za 2014., prihodi su iznosili 11,9 milijuna kuna, a rashodi svega 123 kune manje, pa je ostvaren upravo toliki višak prihoda. Iz gradskog proračuna je HNK dobio 8,9 milijuna kuna, od čega se sedam milijuna kuna odnosi na rashode za zaposlene. Kazalište je lani imalo 65 zaposlenika, a u izvješću je navedeno da je „prosjek plaće po satovima rada“ bio 5.507 kuna neto. Angažirali su i vanjske suradnike, no svima honorari još nisu isplaćeni.

– Prihodi i rashodi su gotovo identični, što je naizgled dobro, no često predstavlja friziranje podataka. Postoji sumnja u kršenje Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija. Zatražili smo i primili liste neisplaćenih honorara u iznosu od 355.000 kuna, ali nismo dobili jasan odgovor jesu li te obveze proknjižene odmah po nastanku poslovnog događaja – rekao je vijećnik HSLS-a Željko Bunić.

Nezavisni vijećnik Zlatan Avar je pak ustvrdio da čuvanje autorskih honorara u ladici upućuje na to da se željelo prikriti stvarni rezultat poslovanja.
– Ništa ne čuvam u ladici. To su honorari za predstave koje su išle na kraju 2014. godine, a s obvezom plaćanja u 2015. – rekla je v. d. intendantice Jasna Jakovljević.

HNK je lani imao 65 zaposlenika, a „prosjek plaće po satovima rada“ bio 5.507 kuna neto

Vanjski suradnici

I dok je vijećnica HDZ-a Otilija Cvetko rekla da se traži “dlaka u jajetu“, vijećnik Hrasta Ladislav Ilčić je istaknuo da bi Kazalište trebalo racionalno koristiti vlastite resurse.

– Prema podacima koje sam dobio, pojedini glumci su lani bili angažirani na svega dvije do tri predstave, a dovode se vanjski suradnici. Programska aktivnost je smanjena, a plaće ostaju iste. Nas zanimaju činjenice: koliko zaposlenik treba odigrati predstava godišnje. Na HRT-u je bilo afera s honorarcima tako dugo dok se nije počeo pratiti učinak, pa se sada zna koliko je tko odradio – rekao je Ilčić.

I dok podaci za prošlu godinu nisu poznati, u izvješću o financijskoj reviziji za 2013. Državnog ureda za reviziju naveden je podatak iz kojeg se vide značajne razlike u angažmanu. Neki kazališni umjetnici su 2013. bili angažirani na samo 28, a neki na čak 350 premijera, predstava, gostovanja i proba, navedeno je.

Prije dvije godine su rashodi za zaposlene iznosili 7,1 milijun kuna, a 1,5 milijuna kuna je izdvojeno za autorske honorare. HNK je potpisao 175 ugovora o autorskom djelu za poslove režije, koreografije, scenografije, dramaturgije, glazbe, pripreme uloge, igranje u predstavi i drugo. I dok je 160 ugovora potpisano s vanjskim suradnicima, preostalih 15 kazalište je potpisalo s vlastitim zaposlenicima. Njima je isplaćeno 125.118 kuna.

Bezuvjetno mišljenje

Državni revizori su HNK-u za financijsko poslovanje u 2013. dali bezuvjetno mišljenje, a slično se na kraju dogodilo i na Gradskom vijeću, koje je većinom glasova prihvatilo izvješće o radu za 2014. Međutim, upozoreno je i na dvojbeno trošenje novca početkom ove godine zbog čega je HSLS-ov Bunić zatražio čak i ostavku Jasne Jakovljević.

Kao što je već poznato, predstava “Svinje“ u režiji Damira Zlatara Freya pripremana je u Zagrebu: redatelj je boravio u hotelu Westin, što je koštalo 16.000 kuna, probe su održavane u Kulturnom centru Peščenica, za što je izdvojeno 5.000 kuna, a čak su i statisti angažirani u Zagrebu, što je plaćeno 20.600 kuna. Ipak, najveći trošak bili su honorari. Freyu je za “Svinje“ 50.000 kuna neto isplaćeno još 2009. i to za predstavu Tosca, koja nije bila realizirana, dok je sada za dramaturšku obradu teksta Tomislava Zajeca potpisao ugovor na 55.000 kuna neto, a uz to je dobio i 7.000 kuna neto za troškove putovanja i dnevnice.

Prema zapisniku sa sjednice Kazališnog vijeća, za tu je predstavu bilo planirano 70.000 kuna, a potrošeno je gotovo 150.000 kuna. No HSLS-ovac Bunić je – nakon uvida u ugovore i izdane račune, kojima je potom dodao neiskazane troškove (autorska prava, dramaturgija, glumci) – izračunao da je trošak bio minimalno 300 tisuća kuna!

– Ne mogu se pomiriti s nepodnošljivom lakoćom trošenja novca – rekao je.

Na pitanje je li ta predstava bila skuplja u odnosu na ostale, Jasna Jakovljević je istaknula da troškovi nisu bili manji ni viši u odnosu na troškove drugih predstava, a da su probe održavane u Zagrebu jer je u matičnom kazalištu tada bila pripremana predstava “Hedda Gabler“.

– Hotel Westin ima tradiciju uzimanja umjetnika po nižoj cijeni, pa je taj trošak bio tri puta jeftiniji. I u Varaždinu bismo platili troškove smještaja. Kada je gospodin Frey ovdje radio predstavu “Glorija“, bio je smješten u pansionu Maltar i u hotelu Turist – rekla je Jakovljević.

Predstava „Svinje“ je bila razlog zbog kojeg članovi Kazališnog vijeća, uz četiri suzdržana glasa i jedan glas protiv, nisu prihvatili izvješće HNK-a za prva tri mjeseca ove godine.

ANGAŽMAN
Neki kazališni umjetnici su 2013. bili angažirani na 28, a neki na čak 350 premijera, predstava, gostovanja i proba

Izvor:
Foto: Arhiva RT

U fokusu

Bunić nudi sporazumni raskid ugovora s Varkomom, Bosilj tvrdi da će tvrtka tako uštedjeti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Željko Bunić uskoro će biti bivši direktor Varkoma, a pod kojim uvjetima odlazi za sad ostaje nepoznanica. Pitanje vezano za uvjete odlaska, odnosno hoće li zamjena na direktorskoj fotelji Varkoma podrazumijevati i izdašnu isplatu postavili smo prošlog tjedna Gradu Varaždinu, ali do danas nismo dobili odgovor. Međutim, o tome se raspravljalo i na današnjoj sjednici Gradskog vijeća.

– Pitanje se odnosi na medijski istup gradonačelnika Bosilja u kojem je naveo da je s aktualnim direktorom Varkoma postigao sporazumni raskid njegove funkcije. Pitanje je tko je taj sporazumni raskid dogovorio i pod kojim uvjetima – upitao je Hrvoje Petrić iz platforme Budimo.

Gradonačelnik Bosilj na pitanje nije odgovorio konkretno.

– Gospodin Bunić je zatražio prijem kod mene kao član skupštine i većinskog dioničara i zamolio da se sporazumno raziđemo. Ja sam rekao da je to stvar Nadzornog odbora, da ja mogu Nadzornom odboru predložiti. Vjerujem da će u utorak, kada je Nadzorni odbor Varkoma, prihvatiti takav prijedlog i inicijativu s obzirom da bi gospodinu Buniću moglo pripasti puno više otkazivanjem ugovora, nego sporazumno,  tako da vjerujem da će Nadzorni odbor vidjeti na ovaj način popriličnu uštedu – objasnio je gradonačelnik Neven Bosilj.

Petrić nije bio zadovoljan odgovorom.

– Na moje pitanje i njegovu nagodbu nisam dobio odgovor. Dobio sam odgovor da će biti povoljnije pa zanima me koliko je to povoljnije i po čemu ako je sam stupio u kontakt da želi ići pa zašto bi mu se platilo – rekao je Petrić.

Prošlog tjedna Gradu Varaždinu postavili smo konkretna pitanja, ima li trenutni direktor pravo na otpremninu i koliko bi iznosila s obzirom na njegov ugovor.

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinci sve više mijenjaju imena, a sklopljeno je nešto manje brakova nego prošle i pretprošle godine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Mladenci diljem Varaždinske županije s veseljem su, ali i nestrpljenjem dočekali ljetne mjesece kako bi konačno izrekli sudbonosno “da”, s obzirom na to da su neki unazad dvije godine zbog koronavirusa i aktualnih epidemioloških uvjeta svadbenu svečanost odgađali nekoliko puta.

Ljubav kroz statistiku

Je li stoga ljetos, prije dva do tri mjeseca, u ovom kraju obavljen rekordan broj vjenčanja, crkvenih i građanskih, provjerili smo kod matičnih ureda Varaždinske županije, odnosno nadležnoga Upravnog odjela za opću upravu, na čijem je čelu privremeni pročelnik Miljenko Plukavec.

Naime, ove je godine sklopljeno 245 crkvenih i 271 građanski brak. Građanski oblik braka podrazumijeva sklapanje braka pred matičarem, dok se u vjerskom obliku s učincima građanskog braka sklapa pred službenikom vjerske zajednice koja s Hrvatskom ima uređene pravne odnose. Tako je ukupan broj svih brakova sklopljenih 2019. godine 752, dok je u 2020. godini sklopljeno nešto manje, 676 brakova.

Nadalje, pročelnika Plukavca upitali smo i o najvećem dnevnom broju sklopljenih brakova u Varaždinskoj županiji, na što odgovara da je ovoga kolovoza u jednom danu vjenčano čak sedam parova. Nevjesta i ženik mogu se vjenčati i u inozemstvu, a ukupan broj brakova sklopljenih izvan granica Hrvatske u 2021. godini iznosi 62.

Izvan službenih prostorija, odnosno matičnih ureda, u ovoj je godini održano ukupno 10 vjenčanja, što se, naravno, i dodatno naplaćuje. Cijena se izračunava prema prosječnoj bruto plaći zaposlenih u Hrvatskoj za mjesec u kojem se radi zapisnik za vjenčanje, prema danu u tjednu i satu održavanja vjenčanja, a raspon cijena je od 2500 do čak 6500 kuna.

U Varaždinskoj županiji trenutno djeluje 10 matičara, a ako želite da vas jedan od njih vjenča, za upravne pristojbe potrebno je izdvojiti 210 kuna (70 kuna za prijavu sklapanja braka i 140 kuna za čin sklapanja braka pred matičarem).

Odlučite li se na brak u vjerskom obliku s učincima građanskog braka, to će vas stajati nešto manje – 90 kuna (70 kuna za prijavu sklapanja braka, odnosno upravnu pristojbu propisanu za sastavljanje zapisnika prijave o sklapanju braka, te 20 kuna za izdavanje dviju potvrda o ispunjenju pretpostavki za sklapanje braka u vjerskom obliku).

Ove godine je izdano i 245 potvrda o ispunjenju pretpostavki za sklapanje braka, a brakova stranih državljana nije bilo. Unutar tri godine sklopljena su i dva životna partnerstva, oba u 2020. godini, a riječ je o hrvatskim državljanima.

Zanimljiv je i podatak da je ove godine zabilježen jedan slučaj u kojem je ženik uzeo prezime nevjeste, s obzirom na to da u većini slučajeva nevjesta uzima prezime ženika ili dodaje svom prezimenu i prezime ženika, izvijestio je Plukavec.

Promjena imena

Osim što nadležni upravni odjel obavlja djelatnosti vezane uz maticu vjenčanih, izdaje i druge isprave i dokumente, poput zahtjeva za promjenu osobnog imena. U 2019. godini takvih je zahtjeva bilo 83, u 2020. godini 89, a do 30. rujna 2021. godine upućen je čak 121 zahtjev za promjenu osobnog imena.

– Razlozi promjene osobnog imena su različiti, najčešći razlog je vraćanje na prezime prije sklapanja braka (ako je prošao rok od godine dana od dana razvoda) – objašnjavaju iz matičnih ureda Varaždinske županije.

Pritom napominju da nema određenog popisa zabranjenih imena u Hrvatskoj te da se promjena osobnog imena neće odobriti ako se, primjerice, predloženim osobnim imenom vrijeđaju i ugrožavaju prava i slobode drugih ljudi, pravni poredak i javni moral i slično.

Ove je godine provedeno i 1119 upisa djece u maticu rođenih. Unazad tri godine dvoje djece je rođeno kod kuće (jedno 2020. godine i jedno ove godine), a ostala u nadležnim ustanovama, bolnicama. Provedena su i ukupno 93 upisa djece rođene u inozemstvu u ovoj godini.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje