Robert Gotić u novoj aferi, europski istražitelji ga sumnjiče zbog posla od 44 milijuna eura
Jučer, 10. listopada, Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u Zagrebu pokrenuo je istragu protiv dvojice hrvatskih državljana osumnjičenih za davanje...
SUDBINA RAVNATELJICE
– Neka Stručno vijeće tajnim glasovanjem odluči treba li dr. Sanja Zember ostati na mjestu ravnateljice Opće bolnice Varaždin ili otići. Struka je ta koja treba odlučiti – istaknuo je predsjednik Reformista Radimir Čačić na današnjoj konferenciji za medije.
Tema nezaobilazna ovih dana – smjena ravanateljice Opće bolnice Varaždin. O njenoj sudbini danas odlučuje Upravno vijeće Opće bolnice Varaždin.
Čačić ističe da je varaždinska bolnica najvažnija ustanova za Varaždin i Varaždinsku županiju, a najodgovornije osobe za njezin rad su župan Predrag Štromar i njegov zamjenik Alen Kišić. Međutim, napominje da je struka ta koja se treba izjasniti.
Kad je u pitanju rad Bolnice, izdvojio je tri zanimljive stvari.
– Nakon osam godina stalnih obećanja o izgradnji nove kirurgije, vidimo samo propale natječaje. Kao i u projektima aglomeracije, jedino što se potpisalo su ugovori s tvrtkom Euro Consulting u vlasništvu Štromarovog biliskog suradnika, kao i ugovori s PPD-om, tvrtkom u vlasništvu prijatelja Štromarovog stranačkog šefa Ivana Vrdoljaka. Za razliku od župana, Bolnica priprema projekte financirane iz europskih fondova vrijedne više od 100 milijuna kuna. Bolnica te projekte želi voditi sama, dok je u slučaju Aglomeracije Varaždin taj posao dodijeljen Euro Consultingu HNS-ovca Nikole Kučiša za 8,6 milijuna kuna – objasnio je Čačić.
Primijetio je i to da župan Predrag Štromar, čovjek koji o svemu odlučuje, pokušava u javnosti stvoriti dojam da on sa smjenom ravnateljice nema baš nikakve veze.
– Ne sporim pravo i obvezu župana da prati rad Opće bolnice Varaždin i da kroz Upravno vijeće poduzima odgovarajuće korake u slučaju nekvalitetnog rada. U konkretnom slučaju, zahtjev za smjenu je, barem za javnost, nezadovoljstvo struke. Zato mi tražimo da se struka izjasni. Ako nema podršku struke, ravnateljica treba dati ostavku. Međutim, ako se pokaže da ju kolege liječnici podržavaju, tad ostavku treba podnijeti župan, jer bi to značilo da se lažnim argumentima pokušava smijeniti ravnatelj – zaključio je Čačić.
Izvor:
Foto:
Kolika opasnost prijeti od odlagališta govori i novi slučaj iz Zagreba, kad su bili ugroženi životi.
Bio je to drugi odron smeća na Jakuševcu u manje od mjesec dana. U odronu je jedan čovjek teško ozlijeđen, amputirana mu je ruka.
Bivši gradonačelnik Bandić govorio je da će sam sebe zapaliti ako se to odlagalište ne sanira, potom je aktualni gradonačelnik Tomašević u kampanji obećavao rješenja.
No, rješenja nema. Sada Tomašević zaziva za pomoć Vladu, a rješenje je prolongirao na drugi mandat.
Ne tako davno svjedočili smo i požarima na odlagalištima.
U Osijeku je početkom listopada ove godine izbio požar nezapamćenih razmjera, zapalile su se ogromne količine plastike. Stručnjaci su tada upozoravali ljude da zatvaraju prozore i ne izlaze ako ne trebaju zbog loše kvalitete zraka.
Samo nekoliko dana kasnije izbio je požar na odlagalištu kod Oroslavlja u Zagorju. Na sreću vatrogasci su ga na vrijeme uspjeli ugasiti.
Kad god se dogodi tako nešto imamo prilike svjedočiti prepucavanju političara, od lokalne do nacionalne razine. Međutim, u većini slučajeva ti isti političari ne pridaju previše pažnje problematici smeća u Hrvatskoj.
Pa uzmimo samo za primjer Varaždin koji na ulazu u grad ima balirano smeće više od 18 godina. Te bale nisu riješene upravo zbog politike, međusobnih podmetanja, lažnih prijava i inercije sustava.
Sada, nakon 18 godina napokon se našao kompromis gradske i državne vlasti i Vlada je pristala sa sto posto iznosa financirati sanaciju. Prije toga treba riješiti sporove vezane za bale.
Koliko još treba proći vremena da se napokon shvati koliko je problem otpada u Hrvatskoj bitan, odnosno kolika opasnost prijeti sa svih tih odlagališta.
Ovo blagdansko vrijeme koje je pred nama donijet će i pregršt lijepih prigoda koje se uvijek obilježavaju s čašicom nekog dobrog pića, bilo da to popijemo čisto ili pomiješamo s nekim drugim pićima u odlične kombinacije i mikseve.
To je isto tako dobro vrijeme za upitati odrasle potrošače za njihove preferencije kada je riječ o konzumaciji i stavovima spram jakih alkoholnih pića, a dobivene odgovori uspoređeni su s rezultatima istog istraživanja od prije dvije godine. Istraživanje su tijekom listopada 2023. godine proveli JaTRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.
Od tada nije bilo nekih velikih promjena u broju konzumenata; zabilježen je mali rast od 2 % pa sada imamo ukupno 58 % onih koji ističu da konzumiraju jaka alkoholna pića.
Među njima svaki 20 konzumira ova pića svakodnevno pri čemu je tih 5 % značajno više od 2 % zabilježenih u istraživanju iz 2021. U porastu je i broj onih koji jaka alkoholna pića piju nekoliko puta tjedno i to za 4 %, na ukupno 20 %. Dok jednom tjedno ova pića konzumira 18 % ispitanih te je njih 6 % manje. Nešto veću polovicu čine malo rjeđi konzumenti pa tako imamo 37% onih koji ova pića konzumiraju nekoliko puta mjesečno te 20 % koji ih konzumiraju nekoliko puta godišnje.
Likeri su stabilni na prvom mjestu što su potvrdili rastom od 2 % i ukupno 37% udjela kao jako alkoholno piće koje konzumenti kategorije najčešće piju. Međutim, snažan rast bilježi rakija koja je u odnosu na ranije istraživanje porasla za 8 % i sada je na 31 % preferiranog udjela. Zatim slijede džin s 11 %, viski s 11 %, vodka sa 7 % te rum s 3 % udjela.
I sada da se referiramo na tezu s početka priče: Pijemo li čisto ili u nekoj kombinaciji s drugim pićima? Ukupno je 4 % više onih koji jaka alkoholna pića piju čista, bez miješanja s bilo kojim drugim pićem, te ih sada ima nešto više od dvije trećine, točnije 67 %. Preostala trećina konzumenata ipak voli svoje jako alkoholno piće pomiješati s nekim drugim pićem i tako zadovoljiti svoje nepce.
Zadnje se pitanje odnosilo na mjesto konzumacije i tu nije bilo nekih značajnih promjena u odnosu na prethodno istraživanje. I dalje se najčešće pije kod kuće (svoje kuće ili kod prijatelja, rođaka i sl.), što kao svoj odgovor navodi 55 % konzumenata kategorije. Daljnjih 30 % najčešće pije izvan kuće (kafić, restoran i sl.).