Povežite se s nama

U fokusu

Čačić: Umjesto da Varkom uzme milijune, posao dali do jučer najbližem Štrmarovom suradniku

Objavljeno:

- dana

O (NE)GRADNJI KANALIZACIJE

Umjesto da privatnim tvrtkama plati gotovo devet milijuna kuna za upravljanje projektom Aglomeracije Varaždin, čelni ljudi Varkoma su taj novac mogli zadržati u tvrtki u vlasništvu Grada Varaždina i drugih općina i gradova iz Varaždinske županije.

Upozorio je na to predsjednik Reformista Radimir Čačić u petak, kada je iznio potpuno drugačiji primjer Grada Petrinje i njihove komunalne tvrtke Privreda.

– Mala tvrtka Privreda iz Petrinje sama upravlja svojim EU projektom izgradnje vodovoda i kanalizacije, pa ne da će potrošiti novac, nego će im to biti plaćeno 6,4 milijuna kuna. Varkom, koji je daleko veći i ima više zaposlenika, nije završio niti jedan važan natječaj i neće sam upravljati projektom izgradnje kanalizacije. To će platiti 8,6 milijuna kuna tvrtki Nikole Kučiša, koji je do jučer bio prvi suradnik župana Predraga Štromara – rekao je Čačić u petak.  

<< Koja slučajnost: lani mu Štromar dao otkaz, sad od Varkoma dobio posao od 9 milijuna kuna

Kao što smo objavili prije dva tjedna, nakon postupka javne nabave Varkom je posao upravljanja Aglomeracijom dodijelio zajednici ponuditelja predvođenoj Euro Consultingom. Riječ je o tvrtki Nikole Kučiša, koji je član HNS-a, baš kao i župan Predrag Štromar te direktor Varkoma Vlado Vlašić. Osim toga, Kučiš je sve do lipnja prošle godine bio direktor Agencije za razvoj Varaždinske županije (AZRA). Svega dva dana nakon što je osnovao vlastitu tvrtku dobio je otkaz i 84.000 kuna otpremnine.

– Varkom se desetljećima bavi tim poslom, ima iskusne zaposlenike, a zapošljavao je i nove ljude za provođenje EU projekata. Morao je preuzeti upravljanje nad Aglomeracijom. Umjesto toga, posao od 8,6 milijuna kuna je dodijelio tvrtki koja je osnovana tek lani. Kad smo početkom prošle godine javno raspravljali o tome kako Županija nije uspjela povući novac iz EU fondova, gospodin Štromar je na sva usta hvalio direktora Nikolu Kučiša i AZRA-u. I tom istom direktoru je za dva mjeseca dao otkaz! Dakle, Kučiš je na račun građana vježbao kako raditi, a sad će i dalje vježbati, ali će biti puno bolje plaćen. Mislim da je baš sve jasno – ustvrdio je bivši župan.

Jedni grade, a drugi…

Napomenuo je da je komunalno poduzeće u Petrinji samo pripremilo projekt, prošlo sve instance u Hrvatskoj i EU, prošlo natječaje, ugovorilo sve poslove, pa se tamo već naveliko gradi. Za razliku od toga, gotovo svi Varkomovi natječaji su „pali“. – Varkom sve natječaje još nije ni raspisao, pa je u cijelom projektu Aglomeracije, koji uključuje izgradnju, nadzor i tek onda uslugu upravljanja projektom, „uspješno“ ugovoreno samo ovo zadnje, upravljanje projektom – napomenuo je prvi čovjek Reformista.

Pojasnio je da EU projekti čija je vrijednost veća od 50 milijuna eura moraju dobiti potvrdu studije od JASPERS-a kao stručnog tijela EU komisije. Aglomeracija Varaždin je vrednija od 800 milijuna kuna, no tu potvrdu još nisu ishodili. – Varaždinska županija i Varkom nisu realizirali niti tu prvu pretpostavku! Sve navedeno jasno govori da će od cijelog projekta Aglomeracije građani „usluge upravljanja“ platiti 8,6 milijuna kuna i to kako bi tvrtka HNS-ovca Kučiša upravljala ničim – zaključio je Čačić.

Izvor:
Foto: Arhiva RT

U fokusu

Varaždinska županija lani je imala negativni prirodni prirast, “u plusu” tri općine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U 2020. u Hrvatskoj u padu je broj živorođene djece u odnosu na prethodnu godinu za 0,8 %, tj. rođeno je 290 djece manje nego u 2019., objavio je Državni zavod za statistiku.

Ukupan broj rođenih u 2020. bio je 35.987 djece, od toga 35.845 živorođene djece i 142 mrtvorođena djeteta. Od 35.845 živorođene djece 51,3 % rođeno je muške djece i 48,7 % ženske djece. Stopa nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) u 2020. iznosila je 8,9.

U 2020. broj umrlih osoba porastao je u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrlo je 5229 osoba ili 10,1 % više nego u prethodnoj godini.

Stopa prirodnog prirasta u 2020. u Republici Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -5,2 (-21.178 osoba). U svim županijama bio je negativan prirodni prirast, a najveći negativan prirodni prirast bio je u Osječko-baranjskoj županiji, i to -2108 uz vitalni indeks od 52,4.
Pozitivan prirodni prirast bio je u 34 grada/općine, a negativan je bio u 512 gradova/općina i Gradu Zagrebu, dok je devet gradova/općina imalo nulti prirodni prirast.

U 2020. sklopljeno je 15 196 brakova. Stopa sklopljenih brakova (sklopljeni brakovi na 1000 stanovnika) u 2020. iznosila je 3,8. U 2020. bila su 5153 pravomoćno razvedena braka.

Varaždinska županija

I Varaždinska županija lani je imala negativni prirodni prirast od -1115. Naime rođeno je 1347 djece, a umrlo je 2454 ljudi.

Od šest naših gradova niti jedan nema pozitivan prirodni prirast. Ali neke imaju minimalan pozitivi prirast; Breznički HUm (1), Jalžabet (1) i Petrijanec (4). Najgori po prirodnom prirastu među gradovima je Varaždin (-338) i a među općinama Gornji KNeginec (-49).

U našoj je županiji u 2020. bilo više umrlih nego godinu ranije. Lanije je umrlo 2454 ljudi, 2019. godine njih 2230, a 2018. godine 2179.

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinci prošle godine na bolničkom liječenju proveli ukupno 266.571 dan

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prema Godišnjem izvješću o radu stacionarnih zdravstvenih ustanova, na stacionarnim odjelima hrvatskih bolnica u prošloj je godini bilo 581.093 otpusta osoba liječenih po pojedinim bolničkim djelatnostima (u 2019. godini je bilo 715.639), uključujući boravke u bolnici zbog poroda, pobačaja i bolničke rehabilitacije.

Od toga, 530.117 otpusta za osobe koje su liječene u akutnim bolničkim djelatnostima, a 50.976 u kroničnim bolničkim djelatnostima, piše na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

U hrvatskim je bolnicama u 2020. godini ukupno ostvareno 4.676.614 dana bolničkog liječenja, prosječna dužina liječenja se smanjuje i iznosila je 8,05 dana po jednom boravku (u   2012. godini prosječna dužina liječenja je bila je 9,07 dana po jednom boravku).

Od toga je na akutnim bolničkim djelatnostima ostvareno 3.171.456 bolničkih dana, prosječna dužina liječenja u tim bolnicama iznosila je 5,98 dana (u 2019. bila je 6,13 dan).

U dnevnim bolnicama i jednodnevnim kirurgijama u Hrvatskoj su tijekom 2020. godine zabilježena 532.796 boravka. Najviše boravka u dnevnim bolnicama zabilježeno je u internoj medicini (235.574),  pedijatriji (42.699), oftalmologiji i optometriji (41.584), općoj kirurgiji (35.258) i onkologiji i radioterapiji (33.065).

Stanje u Varaždinskoj županiji

U Varaždinskoj županiji broj postelja iznosio je ukupno 1611, a broj postelja na 1000 stanovnika iznosi 9,7.

Broj doktora je 287, a broj postelja po jednome doktoru 5,61. Broj ispisanih bolesnika iznosi 25.955, a velik je i broj dana bolničkog liječenja – 266.571.

Prosječna dužina liječenja je 10.27, a broj pacijenta po krevetu 16,11.

Stanje u Međimurskoj županiji

U Međimurskoj županiji broj postelja iznosio je ukupno 294, a broj postelja na 1000 stanovnika iznosi 2,69.

Broj doktora je 136, a broj postelja po jednome doktoru 2,16. Broj ispisanih bolesnika iznosi 14.465, a broj dana bolničkog liječenja – 83.811.

Prosječna dužina liječenja je 5,79, a broj pacijenta po krevetu 49,20.

Dodajmo da je pri usporedbi sa zemljama članicama EU iz okruženja, Hrvatska je među zemljama s manjim ukupnim brojem hospitalizacija/100  stanovnika.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje