Povežite se s nama

U fokusu

Čačićev Coning ostao dužan HBOR-u, HEP-u, Poreznoj upravi, Gradu Varaždinu, Hrvatskim vodama…

Objavljeno:

- dana

Svakom je loncu poklopac, dijeli lekcije na svim političkim razinama, voli kontrirati i premijeru Andreju Plenkoviću, iako ima samo jednu ruku u Saboru, i to onu Natalije Martinčević. Iako je izgubio izbore za župana, Radimir Čačić i dalje je aktivan, a s posebnom strašću govori o vremenima kad je bio prvi potpredsjednik Vlade. Međutim, ono što ne spominje je njegova mrlja u karijeri poduzetnika. Od njegova Coninga i građevinsko-turističkoga poslovnog carstva ostali su samo dugovi.

Među vjerovnicima ima privatnih tvrtki i obrta, osiguravajućih društava, banaka, državnih i drugih javnih i lokalnih institucija, a svima je zajedničko da su poslovali s Čačićevim Coningom, nad kojim je 2018. godine otvoren stečajni postupak. Dugovi se broje u desecima milijuna kuna, a zanimljivo je da je Čačićeva propala tvrtka ostala dužna i institucijama u kojima on i dalje izravno ili neizravno drži konce u rukama. Kroz godine Čačić se javno odrekao Coninga, baš kao što se u političkoj karijeri odricao svojih suradnika koji se s njim nisu slagali, tvrdeći da s tom tvrtkom nema ništa, iako mu je ostao udio u Coning Alfi. U trenutku proglašenja stečaja Coninga većinski vlasnik bila je upravo tvrtka Coning Alfa u suvlasništvu Radimira Čačića. I u Coning Alfi je otvoren stečaj 2018. godine.

Na Trgovačkom sudu u Varaždinu vodi se stečajni postupak nad Coningom d. d. u stečaju, a iznos tražbina II. višeg isplatnog reda iznosi gotovo 100 milijuna kuna, točnije 98.813.834,83 kune.

Dodajmo tom iznosu i razlučne vjerovnike kojima je dužnik po Trgovačkom sudu osobno odgovoran, a to su Hrvatska banka za obnovu i razvoj, koja je prijavila potraživanja od 63.739.563,01 kune, i Wiener osiguranje sa 779.317,79 kuna. Dio spomenutih potraživanja namiren je prodajom nekretnina, ali dugovi se i dalje broje u desecima milijuna kuna.

Tema propasti Čačićeva carstva ponovno se aktualizirala jer su ovih dana na Trgovačkom sudu u Varaždinu objavljeni dokumenti stečajnog postupka, nakon što je HBOR uputio prigovor na III. diobni popis vjerovnika, i to zato što stečajna upraviteljica nije, kako navode, uračunala zatezne kamate.

Konkretno, HBOR je prijavio potraživanja od 63.739.563,01 kune, a dosad su prodajom nekretnina namirene 24.593.467,83 kune spomenutog duga. Međutim, HBOR navodi da po zakonu ima pravo na zatezne kamate, što u konačnici znači da sa spomenutim kamatama i ostalim troškovima dug sada iznosi još 47.359.150,53 kune. Nakon umanjenja iznosa potrebnoga za izjednačavanje s ostalim vjerovnicima prema Stečajnom zakonu, iznos potraživanja je 44.173.396,15 kuna, tvrdi HBOR u svom dopisu Trgovačkom sudu.

Među brojnim vjerovnicima je i Grad Varaždin, a potraživanja se odnose na komunalnu naknadu, naknadu za uređenje voda i spomeničku rentu. Riječ je o iznosu nešto višem od milijun kuna. Poreznoj upravi Čačićev Coning ostao je dužan više od 8 milijuna kuna, a od toga je u drugoj diobi namireno oko pola milijuna kuna. Hrvatske vode prijavile su potraživanja u iznosu od 187.580,70 kuna, a u drugoj diobi namireno je 12.618,17 kuna. Među vjerovnicima sa značajnijim iznosom su i Ministarstvo gospodarstva, odnosno Ravnateljstvo za robne zalihe s potraživanjem od 259.362,97 kuna, HEP Elektra s potraživanjem od 904.155,07 kuna, HEP – Operator distribucijskog sustava s prijavljenim potraživanjem od 625.027,21 kune, Zagorje Tehnobeton s potraživanjem od 761.143,87 kuna, Allianz Zagreb s 852.195,62 kune potraživanja i mnogi drugi.

Nekretnine prodane za manju vrijednost od kredita koji je Coning uzeo od HBOR-a

Coning d. d. u stečaju prvi je kredit uzeo 2006. godine za rekonstrukciju Hotela Pagus u gradu Pagu, i to u iznosu od 31,4 milijuna kuna. Za taj je kredit stavio založno pravo na Hotel Pagus, naselje Zelena Punta na Kukljici, zemljište u Stinici, kao i na dvije etaže poslovne zgrade u Varaždinu.

Tri godine potom uzima novih 35 milijuna kuna, ovog puta za rekonstrukciju i dogradnju Hotela Coning u Trakošćanu. Za taj kredit stavlja založno pravo također na zemljište i kompleks Zelena Punta, dvije etaže poslovne zgrade u Varaždinu, zemljište u Stinici i Hotel Trakošćan.

Godinu dana kasnije zadužuje se za novih 8,8 milijuna kuna, a radi se o trajnim obrtnim sredstvima. Za taj kredit založio je Hotel Trakošćan, koji je prošle godine dobio novog vlasnika.

Zanimljivo je da je Hotel Trakošćan otišao u ruke vjerovnika Coninga za upola manju vrijednost od procijenjene.

Hotel Trakošćan, nekad u vlasništvu propaloga Coninga, kojem je vrijednost s okolnim zemljištem bila procijenjena na 55,27 milijuna kuna, na kraju je dobio novog vlasnika za 27,855 milijuna. Epilog je to sudskog postupka koji se vodio na Trgovačkom sudu.

Hotel Trakošćan bio je dio stečajne mase Coninga, a na kraju je završio u portfelju zagrebačke tvrtke Adriatic Tourist Resorts (ATR) u vlasništvu JS Capital Managementa iz Bratislave. Ista je tvrtka vlasnik još jedne nekadašnje Coningove nekretnine, apartmanskog naselja na Ugljanu.

Podsjetimo, spomenuto apartmansko naselje Zelena Punta, Kukljica na otoku Ugljanu, ATR je ranije preuzeo za oko 26,5 milijuna kuna, a procijenjena vrijednost iznosila je 37,57 milijuna kuna.

Kupac ATR inače je jedan od brojnih Coningovih vjerovnika, a kupnju financira kreditnim zaduženjem. Kredit je ishođen od slovačkog društva Prime Tourist Resorts, koje je sredinom 2020. prenijelo udio na JS Capital Management.

U fokusu

Habijan o radu na izborni dan: Neradni je dan, a oni koji žele radnike na poslu moraju platiti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Već neko vrijeme traju polemike o tome je li dan izbora neradni dan ili poslodavci mogu radnicima naložiti da dođu na posao.

Danas smo pisali o slučaju gdje je poslodavac, odnosno tvrtka iz Ludbrega, svojim radnicima naložila da 17. travnja dođu na posao.

Dan izbora je neradni dan? Očito ne i za radnike jedne poznate ludbreške tvrtke

O toj temi danas se oglasio i ministar gospodarstva Damir Habijan.

Izborni dan je neradni te su poslodavci obvezni osigurati radnicima ostvarivanje njihova biračkog prava, a oni koji na izborni dan 17. travnja budu radili imaju pravo na povećanu plaću za taj dan, izjavio je Damir Habijan.

Habijan naglašava da zakon propisuje da je to neradni dan, a i Državno izborno povjerenstvo je reklo da su poslodavci obvezni radnicima osigurati ostvarivanje njihova biračkog prava.

Dodaje i da zakon propisuje kako radnici koji rade u dane blagdana i neradne dane imaju pravo na povećanu plaću.

Svima treba osigurati izlazak na izbore, a onima koji rade uvećati plaću za taj dan, rekao je Habijan.

Nastavite čitati

U fokusu

Ovo su imena ljudi na HDZ-ovoj listi u našoj izbornoj jedinici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon sastanka stranačkih tijela, predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković predstavio je izborni program “Za sve izazove” kao i izborne liste.

-S nama na liste idu dosadašnji partneri – HSLS, HDS, HNS, Hrvatska stranka umirovljenika i Marijana Petir. Naša ključna poruka bila je politička stabilnost, koju smo zadržali i održali. Rezultat je to politike desnog centra, liberalnih stranaka, demokršćanskih stranaka i manjinskih stranaka. Sastavit ćemo Vladu, bit ćemo relativni pobjednici – rekao je Plenković.

Nositelji HDZ-ovih lista bit će: Andrej Plenković (prva izborna jedinica), Gordan Jandroković (druga), Anđelko Stričak (treća), Ivan Anušić (četvrta), Marin Piletić (peta), Davor Božinović (šesta), Tomo Medved (sedma), Oleg Butković (osma), Ivan Malenica (deveta), Branko Bačić (deseta), dok će listu za dijasporu (11 izborna jedinica) nositi državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas.

Lista u III. izbornoj jedinici izgleda ovako:

1. Anđelko Stričak

2. Zoran Gregurović

3. Ljubomir Kolarek

4. HNS (Predrag Štromar)

5. Damir Habijan

6. Žarko Tušek

7. Sanja Borovec

8. Dražen Srpak

9. Ljubica Jembrih

10. Siniša Jenkač

11. HNS (Robert Šplajt)

12. Gordana Ramušćak

13. Zdravko Tušek

14. Goran Kaniški

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje