Čak 89 % anketiranih medicinskih sestara doživjelo je na svome radnome mjestu neki oblik verbalnog ili fizičkog nasilja.

To pokazuju rezultati istraživanja „Nasilje nad medicinskim sestrama i sigurnost u zdravstvenim ustanovama“, koje je u svibnju provela Hrvatska komora medicinskih sestara. Oko dvije trećine sestara koje su pretrpjele nasilje izjasnile su se da su doživjele verbalno nasilje, dok je nešto više od trećine sestara uz verbalno doživjelo i fizičko nasilje. U posljednjih pet godina napadi na medicinske sestre dogodili su se u 73 % zdravstvenih ustanova koje su sudjelovale u anketi. Zbog učestalih napada na medicinske sestre Komora je zatražila izmjene Kaznenog zakona tražeći da se napad na medicinske sestre i druge zdravstvene djelatnike tretira kao napad na službenu osobu.

Kazne zatvorom

– Nasilje nad medicinskim sestrama postaje sve veći problem. U Komori želimo ukazati na dubinu tog problema i potrebu njegova sustavnog rješavanja te smo zbog toga proveli ovo istraživanje među svojim članovima i zatražili izmjene Kaznenog zakona – ističe predsjednica Komore Slava Šepec, dodajući da je Vlada usvojila njihove prijedloge te da Nacrt izmjena Kaznenog zakona predviđa da će se napad na liječnike i zdravstvene djelatnike tretirati kao napad na službenu osobu. Ministarstvo pravosuđa pripremilo je Nacrt izmjena i dopuna Kaznenog zakona, koji je tijekom lipnja prošao e-savjetovanje. Nacrt definira kaznu do tri godine zatvora za osobu koja će uporabiti silu ili zaprijetiti uporabom sile nad zdravstvenim djelatnikom za vrijeme obavljanja njegova posla. Posebice je zabrinjavajući podatak istraživanja prema kojemu većina sestara zbog straha od još većih problema nije prijavila slučaj nasilja.

– Nikada i nigdje nema opravdanja za šutnju kad se dogodi nasilje. Posebno je to važno u zdravstvu jer zdravstveni radnici u svakom trenutku moraju skrbiti o svim pacijentima kao da se ništa nije dogodilo. Da bi to bilo moguće, zakonodavac mora stvoriti zakonski okvir, a zdravstvene ustanove sigurnosne uvjete. Trajnom edukacijom treba omogućiti medicinskim sestrama usvajanje znanja koja će im pomoći riješiti problem u trenutku nastajanja – zaključila je Slava Šepec.
Hrvatska komora medicinskih sestara provela je i istraživanje o sigurnosti u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj. U istraživanju su sudjelovale glavne medicinske sestre zdravstvenih ustanova. One su sigurnost u zdravstvenim ustanovama, u rasponu od jedan do pet, ocijenile trojkom, a čak 95 % glavnih sestara izjasnile su se da fizička zaštita i sigurnost u zdravstvenim ustanovama nisu odgovarajuće. Istraživanje je pokazalo da 76 % ustanova ima portira tijekom dana, a samo 67 % tijekom noći. Više od polovice ustanova nema zaštitarsku službu od 0 do 24 sata, dok 9 % ustanova zaštitara ima samo tijekom noći.

Moglo bi Vas zanimati:

Brojke pokazuju da su zbog lošeg vremene podbacile neke atrakcije posljednjeg Adventa u Varaždinu

Početak Adventa u Varaždinu koji je za nama obilježilo je ružno vrijeme što je utjecalo i na posjećenost nekih događanja....

Većina sestara ne prijavljuje nasilje

Istraživanje Hrvatske komore medicinskih sestara o nasilju nad medicinskim sestrama pokazalo je da su u 77 % slučajeva nasilni bili pacijenti, a u 56 % članovi obitelji ili pratnja pacijenta. Zabrinjavajuće je da većina medicinskih sestara koje su doživjele nasilje, to nasilje nisu prijavile, njih 63 %. Kao razloge neprijavljivanja medicinske sestre najčešće navode strah od stvaranja dodatnih problema.

Medicinske sestre koje su prijavile doživljeno nasilje uglavnom su slučajeve nasilja prijavile poslodavcu, dok je samo njih 22 % nasilje prijavilo policiji, sindikatu, sudu ili Komori. Istraživanje Komore pokazalo je da nasilje ostavlja posljedice na medicinske sestre koje su mu bile izložene. Tako 66 % sestara osjeća povremeni ili stalni strah od nasilja, a njih 5 % je zbog posljedica nasilja bilo prisiljeno otići na bolovanje. Oko dvije trećine anketiranih sestara smatra da bi im dodatna edukacija pomogla u postupanju s nasilnim osobama. U anketi je sudjelovalo 1705 medicinskih sestara, među kojima je najviše bilo zaposlenih u bolničkom sustavu (50 %), zatim u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (18 %), privatnim zdravstvenim ustanovama (12 %), zavodima za hitnu medicinu (7 %) i drugim zdravstvenim ustanovama (13%).