Potaknuta ne samo nezadovoljavajućim položajem liječnika nego općenito vrlo tromim, zastarjelim hrvatskim zdravstvenim sustavom koji žudi za reformom, Inicijativa mladih liječnika Hrvatske u subotu, 24. rujna, organizira najveći prosvjed liječnika ispred Ministarstva zdravstva u povijesti Hrvatske.

O tome koji su sve zahtjevi i što se traži od Ministarstva, razgovarali smo s članom organizacijskog odbora Inicijative, dr. med., spec. kliničke radiologije Marinom Smilovićem, djelatnikom Županijske bolnice Čakovec.

Kako navodi Smilović, zahtjeve su kategorizirali u četiri glavne stavke.

– Prvo, zahtijevamo reformu zdravstvenog sustava u svrhu poboljšanja statusa pacijenata i liječnika. Drugo je rješavanje pitanja reprezentativnosti sindikata, odnosno mogućnost pregovaranja za naša prava, treći zahtjev je reforma specijalističkog usavršavanja i četvrti izmjena uredbe o koeficijentima složenosti poslova u javnim službama – rekao je Smilović, dodavši da su sva četiri zahtjeva detaljno razrađena i da je Inicijativa bila na više sastanaka s krovnim liječničkim udrugama, od kojih im sve daju veliku potporu – Hrvatska liječnička komora, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatska udruga bolničkih liječnika, Hrvatski liječnički zbor i Koordinacija hrvatske obiteljske medicine.

Reforma cijelog sustava

Prvi zahtjev tiče se unapređenja zdravstvenog sustava, a obuhvaća više stavaka, od kojih je jedna umreženost zdravstvenih ustanova.

– Nama nije normalno da u 21. stoljeću, kada pacijent dođe iz Varaždina u čakovečku bolnicu na pregled, mi ovdje ne možemo vidjeti što je sve odrađeno u varaždinskoj bolnici. Pacijenti iz jedne bolnice u drugu moraju ići s buntom papira, usporava se obrada. Želimo da bolnice budu digitalno povezane, bilo bi puno jednostavnije, brže i naposljetku jeftinije – ističe Smilović i nastavlja: – Želimo također izradu mehanizama kontrole kvalitete rada liječnika i ishoda liječenja od strane stručnih liječničkih društava. Mi smo odgovorni za naš posao, želimo da se vidi u kojim ustanovama se dobro radi, da budu jasno akreditirane, da postoje jasne smjernice te vremenski i kadrovski normativi. Ne može liječniku u jednom danu doći 50 pacijenata na pregled jer nije kvalitetno raditi po pacijentu dvije minute, pregled mora biti kvalitetan. Nadalje, tu uključujemo i reformu Objedinjenog hitnog bolničkog prijema, gdje bi se trebale izraditi smjernice za dijagnostičku obradu najčešćih stanja koja dolaze na OHBP kako bi svi pacijenti svugdje imali istu skrb te uvođenje pismenih protokola za sve žurne službe i stanja – govori čakovečki radiolog te navodi da je cilj da hitni pacijenti dobivaju jednaku skrb u, primjerice, bolnici u Karlovcu ili Splitu.

Sada je, kaže, proizvoljno kako koja ustanova radi, ali uglavnom se radi preopširna laboratorijska i dijagnostička obrada pacijenata jer liječnici strahuju od tužbi. Jasne smjernice uštedjele bi novac i vrijeme obrade pacijenata te osigurale veću fluentnost.

– Tu imamo i stavku koja je možda nepopularna u javnosti, no postoji u nekim zemljama EU-a, a to je mogućnost naplaćivanja nehitnih intervencija. Postojale bi trijažne kategorije i, kada se napravi prvi pregled, odredi se trijažna kategorija i ako pacijent spada u 4. ili 5., što nije hitni postupak, može nastaviti daljnju obradu ili liječenje, ali uz plaćanje jednog dijela obrade. Želimo osigurati da hitni pacijenti uvijek budu primljeni u vrijeme u koje trebaju, a ne da OHBP bude uska točka gdje svi dolaze i koja se zagušuje – navodi Smilović.

Reforma sustava uključivala bi i smanjivanje liste čekanja putem telemedicinskog očitanja nalaza.

– Primjerice, u nekoj ustanovi imaju dva CT-a, ali nemaju dovoljno radiologa ili drugih dijagnostičara da se to dovoljno brzo odradi pa bi digitalizacija sustava pomogla u raspoređivanju pacijenata, da se zna gdje ih je više, gdje manje. Postiglo bi se i to da mi u Čakovcu znamo da je neki pacijent naručen za pregled u drugoj bolnici i ne bi bile moguće duple narudžbe, što bi oslobodilo mjesto drugome. Osim toga, želimo i bolju zaštitu liječnika, ali i pacijenata te zaštitarsku službu na hitnom prijemu jer tamo se često svašta događa, i vrijeđanje i nasilje. U sklopu reforme sustava još bih naveo i zabranu rada na više radilišta u isto vrijeme. Kirurg, recimo, ne može u isto vrijeme biti odgovoran za odjel, ići u salu i biti odgovoran za hitnu ambulantu, to se mora bolje organizirati jer netko od pacijenata ovdje uvijek pati – zaključio je Smilović prvi od četiri zahtjeva.

Reprezentativnost

Druga stvar tiče se prava liječnika.

– Hrvatski liječnički sindikat nije uključen u pregovore o, primjerice, kolektivnim i drugim ugovorima, drugi sindikati pregovaraju za nas. Nemamo prava pregovora jer nas je najmanje. No otkad se najavljuje prosvjed, to se mijenja, rasprava o reprezentativnosti našeg Sindikata je u Saboru. Drugo što želimo je donošenje zakona o ravnopravnom statusu liječnika ili strukovni kolektivni ugovor da možemo sami pregovarati za naša prava – otkriva čakovečki liječnik.

Reforma specijalističkog usavršavanja

Idući zahtjev je reforma specijalističkog usavršavanja koje je jako zastarjelo, a liječnike vežu i “robovlasnički” ugovori koje, kako navodi Smilović, nema ni jedna zemlja u EU.

– Specijalističko usavršavanje ima svoje jasno definirane troškove od kojih mi ne bježimo, ali stavka, da se po svakom mjesecu specijalističkog usavršavanja mora vratiti četverostruki iznos proračunske osnovice ako se tijekom specijalizacije ili u razdoblju od pet godina nakon specijalizacije liječnik zaposli u bilo kojoj drugoj ustanovi, to je izmišljeno, to nije trošak specijalizacije. Recimo, postoje ugovori po kojima smo dužni isplatiti iznose od 250.000 do 1,5 milijuna kuna ako odemo iz ustanove prije isteka ugovora. Ni jedna zemlja EU-a to nema, u europskom društvu mladih liječnika su se zgražali kad smo im rekli. To je način da se zadrže liječnici, ali uopće im ne funkcionira jer je 1071 liječnik otišao iz zemlje od ulaska Hrvatske u EU, to je oko 10 % ukupnog broja liječnika u javnom zdravstvu, od čega 138 liječnika koji su direktno poslije diplome otišli van, nisu ni ušli u naš zdravstveni sustav. To je kao cijelo Rebro i Merkur zajedno. Želimo slobodu tržišta i druge alate za zadržavanje liječnika – pojašnjava Smilović.

Nadalje, navodi da liječnici, među ostalim, žele kontrolu kvalitete provedbe spec. usavršavanja, jasnu edukaciju i reviziju spec. ispita.

– Na specijalizaciji bi se trebalo raditi pod nadzorom liječnika, što većinom nije slučaj. Predložili smo model koji također već postoji u EU: nakon svake godine završene specijalizacije da se polaže ispit. Tako postepeno polažeš sve kompetencije koje si trebao te godine usvojiti i s kojima si službeno sposoban raditi sam. Ima tu još dosta stvari – rekao nam je liječnik, objasnivši potom još jednu nelogičnost za koju žele da se promijeni.

Uredba o koeficijentima

Naime, postoje “stare” i “nove” specijalizacije. Primjerice, kirurzi, koji su se školovali po starom principu, dobili su specijalizaciju iz opće kirurgije, a zatim su dobili subspecijalizaciju iz abdominalne kirurgije. Sada više ne postoji opća kirurgija, nego usmjerena specijalizacija bez mogućnosti subspecijalizacije.

– Sada liječnici koji su se specijalizirali po starom principu imaju više koeficijente od ovih koji više nemaju mogućnost da dobiju subspecijalizaciju. Mi bismo htjeli da se to izjednači, s čime se slažu svi kolege jer umjereni specijalist i subspecijalist rade u potpunosti isti posao, ali imaju različite koeficijente – navodi Smilović.

Osim toga, traže povećanje koeficijenta specijalista u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

– I oni rade ogroman posao. Primarna zdravstvena zaštita nam je u kolapsu. U sljedećih pet godina će 700 liječnika otići u mirovinu, a nema dovoljno novih koji bi ih zamijenili jer nije raspisano dovoljno specijalizacija. Za pet godina postoji mogućnost da se dogodi krah primarne zdravstvene zaštite. Ima tu još nelogičnosti, ali ovo su neki naši najosnovniji zahtjevi – objasnio je čakovečki radiolog te istaknuo da se na sve to upozorava već godinama i nude se rješenja, ali od Ministarstva nema odgovora.

– Došli smo do točke kada moramo reći “dosta” i sada stvarno treba nešto napraviti. Očekujemo zaista veliki broj ljudi, organizira se prijevoz autobusima i koordinirani smo po županijama. U prosvjed idemo kao potpuno apolitična Inicijativa, ne priklanjamo se ni jednoj političkoj opciji, već isključivo želimo ispunjenje naših zahtjeva koji se tiču zdravstvenog sustava, liječnika i pacijenata, kako bi nam naposljetku svima bilo bolje – zaključio je Smilović.

Podrška liječnicima dolazi sa svih strana. Podržali su ih i Hitna uživo 194, Udruga pravnika u zdravstvu, Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata te Studentski zbor Medicinskog fakulteta u Zagrebu i Rijeci, a pozivaju i javnost te sve druge zdravstvene djelatnike da im se 24. rujna pridruže na prosvjedu ispred Ministarstva zdravstva.