Povežite se s nama

Međimurje

FOTO Hoće li posjetitelji čakovečkog „sejma f sredu“ početi dolaziti prvenstveno zbog druženja?

Objavljeno:

- dana

Svake srijede u okolici Čakovca dolazi do gužve, neobične usplahirenosti u zraku i prometnih čepova. Baš kao što Zagrebom sredinom tjedna haraju studenti, Čakovec preplavljuju oni koji su se uputili na – čakovečki sajam!

Sajam je postao dijelom tradicije koja se prenosi s koljena na koljeno – roditelji su „k Mitrici na klobase“ vodili djecu, koja su opet vodila svoju djecu, pa je tako ovo kultno mjesto robne razmjene opstalo do danas, iako se situacija u trgovini stubokom promijenila. Nažalost, sudeći po riječima većine prodavača, prodaja na sajmu više nije što je nekad bila. Većina njih zato kombinira prodaju na više takvih sajmova s modernijim oblicima trgovine, kao što su webshopovi i narudžbe putem interneta općenito.

Domaće i kvalitetno

Jedan od redovitih izlagača/prodavača na čakovečkom sajmu je tridesetogodišnji Ivan Pošpaić iz Šemovca, koji s ocem i bratom vodi Drvenariju Pošpaić. Njihov je obrt nedavno na Porcijunkulovu dobio nagradu za najkreativnije mjesto izlaganja. Nagrađeni su već treću godinu zaredom. – Na sajmu sam redovito od svoje petnaeste godine. Situacija se mijenja iz godine u godinu: ljudi su nekad ovdje kupovali sve što im je trebalo. Danas uglavnom gledaju, i problem im je izdvojiti nešto više novca za kvalitetan domaći proizvod. Što se tiče prometa, u prosjeku jednom ide dobro, zatim dvaput loše. Dan smatram uspješnim ako imamo pet dobrih mušterija. Osim u Čakovec, odlazimo i na dva sajma u okolici Zagreba, a bavimo se i veleprodajom – elaborirao je Pošpaić. Pad prodaje prisilio je mnoge, osobito proizvođače tradicionalnih proizvoda, da se snalaze kako znaju i umiju. Mnogi od njih razmišljaju o odlasku u inozemstvo, dok su neki već i otišli. Što se tiče mušterija, velik broj njih dolazi na sajam zbog tradicije, navike ili druženja, dok manje razmišljaju o konkretnoj kupovini. Jedan od onih koji ipak barem dijelom dolaze i zbog potrage za specifičnom robom jest Mario Pintarić iz Palovca, kojeg je srce odvelo na istok Hrvatske – u Slavoniju.

Međimurje u malom

– Na sajam dolazim redovito u toplijem dijelu godine, svaki put tijekom boravka u Međimurju. U početku sam dolazio isključivo zbog bake i djeda, koje sam dovozio radi opskrbe proizvodima kojih nema ili su jeftiniji nego u običnim trgovinama. Tada sam sajam doživio kao “Međimurje u malom”. Širok spektar robe što se nudi potencijalnim kupcima odražava međimursku raznolikost. Zanimljivo mi je čuti lokalni govor kojim se koriste stanovnici različitih međimurskih naselja, a isto tako primjećujem da je sajam postao interesantan mlađim ljudima poput mene, koji ne dolaze na sajam isključivo s namjerom opskrbiti se. Ja sam, recimo, danas na sajmu zbog susreta s prijateljem kojeg viđam vrlo rijetko. Ti susreti su nam na neki način postali tradicija. Dva sata druženja uz žamor ostalih posjetitelja sajamskog kafića prođu kao nekoliko sekundi. Prvenstveno dolazim osjetiti Međimurje, a obvezno se zaustavim kod prodavača knjiga ili gramofonskih ploča. Ponekad naletim na dobru priliku. Uz to, uživo slušati Gustija Draksara kako interpretira međimurske pjesme – neprocjenjivo je! – kaže Mario.

Kapitalizacija

Hoće li se sajam doista razviti u lokalitet kojem će primarna funkcija postati druženje? Postoji li način na koji se takav razvoj događaja može pretvoriti u prednost? Rješenje još uvijek nije na pomolu, no tko zna: možda je dovoljno da se pojavi pojedinac s dobrom idejom, i voljom za kapitalizaciju na potencijalno zahvalnom projektu.

Međimurje

Energetska zajednica: očuvanje okoliša i biološke raznolikosti pretvorilo se u „mrtvo slovo na papiru“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Hrvatska, Albanija, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Rumunjska i Srbija potpisnice su ugovora o osnivanju Energetske zajednice. Udruženje je formalizirano 2006. godine, a kasnije im se pridružilo i Kosovo. Pristupanjem udruženju potpisnice ugovora su se obvezale poštivati interna pravila energetskog tržišta Europske unije i primijeniti ih u zakonodavstvima svojih zemalja. Time je navedenim zemljama omogućeno sudjelovanje u zajedničkom europskom energetskom tržištu, uz poštivanje određenih mjera zaštite okoliša, poput izrade procjene utjecaja na okoliš, zaštite migratornih vrsta ptica i ograničavanja zagađenja zraka usred rada elektrana.

No, s vremenom je postalo jasno da navedene mjere nisu dovoljne da bi se zaštitili raznoliki i visokovrijedni ekosustavi obuhvaćeni teritorijem zemalja potpisnica i njihova biološka raznolikost.

– Štoviše, od potpisivanja ugovora do danas nije poznat nijedan primjer iz ovih zemalja u kojem je procjena utjecaja na okoliš zaključila da postoji neprihvatljivo velik utjecaj nekoga energetskog postrojenja na okoliš – ističu iz WWF-a „Adria“, globalne udruge za zaštitu okoliša.

Zanimljivo, od spomenutih država tri su u međuvremenu postale članice EU: Bugarska, Rumunjska (obje od 1. siječnja 2007.) i Hrvatska (od 1. srpnja 2013.) Time su stavljene pod još izravnije praćenje pridržavanja europske direktive o zaštiti okoliša i biološkoj raznolikosti. Unatoč tomu, ni u ovim zemljama nije registriran nijedan projekt iz područja energetike koji bi dobio negativnu ocjenu vezanu za utjecaj na okoliš.

– Osim toga, mnogi projekti poput izgradnje malih hidroelektrana, ne moraju pristupiti izradi procjene utjecaja na okoliš, iako je šteta koju uzrokuju prirodi i lokalnim zajednicama nesrazmjerno velika. Upravo su male hidroelektrane primjer da i obnovljivi izvori energije mogu imati značajan utjecaj na prirodu i biološku raznolikost ako se ne planiraju na ispravan način, isključuju javnost iz procesa odlučivanja te zaobilaze postavljene procedure – složne su okolišne udruge koje u Hrvatskoj upozoravaju na brojne nelogičnosti sadržane u novom prijedlogu izmjena Zakona o vodama, za koji i dalje tvrde da nije usklađen s direktivama i zakonodavstvom Europske unije.

Na razini Europske unije postoji nekoliko ključnih direktiva čija je svrha aktivna zaštita vrsta, staništa i vodnih tijela: Direktiva o pticama, Direktiva o staništima i Okvirna direktiva o vodama. To znači da područja koja su zaštićena kao dio mreže Natura 2000 te rijeke, jezera i vlažna staništa moraju ostati očuvana, bez nanošenja dodatne štete, osim u situacijama kada ne postoji nijedno drugo rješenja, a koje su u navedenim direktivama jasno definirane.

– Imajući ovo na umu, organizacija Bankwatch je u suradnji s organizacijama WWF i ClientEarth izradila analizu mogućnosti ugrađivanja odredbi iz navedenih direktiva u ugovor o Energetskoj zajednici. U zaključku analize navodi se da svi energetski projekti koji potencijalno imaju utjecaj na postojeću mrežu zaštićenih područja ili na vodna tijela moraju proći procjene predviđene ovim direktivama ne bi li se utvrdilo mogu li se ti projekti uopće realizirati. U nadolazećem periodu suočit ćemo se s brojnim posljedicama klimatske krize i nemarnog odnosa prema prirodi, zbog čega je potrebno brzo djelovanje. Ovo se odnosi i na energetske politike i povećanje udjela obnovljivih izvora energije da bi se smanjile emisije stakleničkih plinova. Ne smijemo dopustiti da zbog brzopletih i nepromišljenih političkih odluka dovedemo u pitanje očuvanje biološke raznolikosti, koja je temelj svih naših civilizacijskih postignuća – zaključuju ekološki aktivisti.

Nastavite čitati

Međimurje

Mursko Središće: započelo uređenje novoga dječjeg igrališta kod Rudarske etno kuće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Rudarska etno kuća, novi turistički proizvod Murskoga Središća, dobiva dodatni sadržaj namijenjen najmlađima. Naime, ovih je dana započelo uređenje dječjeg igrališta u dvorištu Rudarske kuće, a posebnost je da će biti u rudarskom stilu.

Sadržavat će metalnu ljuljačku za djecu u invalidskim kolicima, dva tobogana, ljuljačku košaru, ljuljačku za malu djecu sa zaštitom, dječji vlak s dva vagona, dječju kućicu, tunel za provlačenje i dvije njihalice.

Projekt uređenja novog dječjeg igrališta većim će se dijelom financirati novcem iz EU fondova, točnije iznosom od 300.000 kuna, dok je preostalih 70.000 kuna osigurano iz gradskoga Proračuna.

Nastavite čitati