Povežite se s nama

U fokusu

Čakovečka bolnica predstavila osmero novih liječnika, među njima i donedavni varaždinski ortopedi

Objavljeno:

- dana

Županijska bolnica Čakovec jedna je od rijetkih hrvatskih bolnica koja kontinuirano bilježi priljev novih liječnika, a posljednjim zapošljavanjem osam liječnika oformljen je i Odjel ortopedije. Kao presudni razlog dolaska u čakovečku bolnicu liječnici ističu izvrsne radne uvjete te suvremenu infrastrukturu i modernu opremu.

– Jedan od ključnih ciljeva u mandata ovog rukovodstva bolnice bilo je stabiliziranje odljeva kadrova i nedostatka liječnika u kirurškoj službi. U manje od godinu dana zaposleno je 11 specijalista, od čega tri oftalmologa, dva kirurga traumatologa, jedan vaskularni kirurg i pet ortopeda. Rezultat je to inicijative pročelnika i svih rukovoditelja unutar kirurške službe te aktualnog rukovodstva Bolnice. Nije izostala niti potpora Upravnog vijeća te Međimurske županije kao osnivača, poglavito kada je riječ o ulaganju u infrastrukturu i opremu – istaknuo je ravnatelj Županijske bolnice Čakovec doc.dr.sc. Tomislav Novinščak.

Uz pročelnika službe Dražena Krištofića i voditelja Odjela ortopedije i traumatologije Joška Smilovića, pristigli su novi liječnici iz Austrije, Varaždina, Zagreba i Dubrovnika: Matija Branilović, Denis Grgurović, Ivica Leto, Ana Magdalenić, Jasenko Mandić, Marko Labaš, Boris Lukić i Mladen Petrunić.

– Ne sjećam se je li se ikada dogodilo da jedna opća bolnica u jednome danu može predstaviti osam novih liječnika. To je doista rijetkost, kao i činjenica da se liječnik koji je otišao u Austriju gdje kirurzi imaju bolje radne i financijske uvjete, vratio u čakovečku bolnicu. Prije nekoliko godina kad smo krenuli s velikim investicijskim ciklusom, sa strategijom da nam obrazovanje i zdravstvo moraju biti temelj razvoja, suočavao sam se s porukama da je lako graditi zgrade, imati dobru opremu, ali što to vrijedi ako odlaze liječnici. Upravo bolji uvjeti, međutim, ulaganje u opremu i infrastrukturu pretpostavka su povratku liječnika.

Sada je jasno da su sve investicije imale smisla i pored toga što smo našim sugrađanima omogućili bolje uvjete liječenja, liječnicima smo stvorili bolje uvjete za njihov profesionalni rast i razvoj kroz regionalni Centar izvrsnosti iz područja interventne kardiologije, u budućnosti kroz Centar izvrsnosti iz područja ortopedije, većim brojem liječnika zasigurno ćemo smanjiti liste čekanja i biti spremni za izazov koji su pred nama. Imamo jasan cilj i smjer i sve što radimo u zdravstvenoj zaštiti i dalje ćemo raditi  u petoj brzini – poručio je međimurski župan Matija Posavec.

Pročelnik službe Dražen Krištofić istaknuo je da je ponosan što su mladi liječnici odlučili raditi u čakovečkoj bolnici jer je ovo upravo mlada ekipa puna entuzijazma.

– Naše kolege očekuju odlični uvjeti, imamo novi operacijski trak, Odjel ima 23 kreveta te ćemo ponuditi vrhunsku medicinu što se tiče ortopedije i traumatologije. Imamo vrhunskog vaskularnog kirurga i mnoge kolege koje će educirati i raditi s mladim kolegama, a u zajedničkoj sinergiji ponuditi najbolje pacijentima. Prošle godine smo bili značajno hendikepirani u tom smislu, imali smo dežurstva i ispomoć vanjskih kolega iz ustanova iz Zagreba, ali uspjeli smo to sanirati tako da imamo sada i zapošljavamo svoje ljude. Zahvaljujemo inicijativi Međimurske županije i ove godine idemo u rekonstrukciju odjela dječje i abdominalne kirurgije i tu ćemo imati vrhunske uvjete za rad – dodao je Krištofić.

U fokusu

Varaždinska županija, Mali Bukovec i Bukotermal kreću u realizaciju prve geotermalne elektrane na sjeveru Hrvatske

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinska županija, Općina Mali Bukovec i njihova tvrtka Bukotermal kreću s projektiranjem i ishođenjem dozvola za izgradnju prve geotermalne elektrane na sjeveru i druge u Hrvatskoj.

Bukotermal je, naime, ostvario i posljednji uvjet da se krene u realizaciju ovog najvećeg projekta u povijesti Varaždinske županije: potpisan je ugovor s INA-om o kupoprodaji zemljišta na kojem se nalazi bušotina Lunjkovec-1, čime su riješeni svi imovinsko-pravni odnosi.

– Riječ je o čestici koja je izrazito važna jer se na njoj nalazi bušotina Lunjkovec-1 koja će u proizvodnji električne energije služiti kao utisna bušotina za povrat ohlađene vode natrag u geotermalni rezervoar, odnosno u geotermalno ležište. Riješeni imovinsko-pravni odnosi sada omogućuju projektiranje i ishođenje građevinske dozvole za izgradnju geotermalne elektrane, vrelovoda te pripadajućih naftno-rudarskih, elektro-energetskih i strojarskih objekata. Također, kupnja ovog zemljišta je važna i za projektiranje te ishođenja lokacijskih, naftno-rudarskih i građevinskih dozvola za nove parove proizvodno–utisnih bušotina, jer se upravo na tom zemljištu planiraju dvije nove utisne bušotine – navodi direktor Bukotermala Alen Požgaj.

Ovo važno ulaganje se pokreće nakon što su istraživanja potvrdila da se na eksploatacijskom polju Lunjkovec – Kutnjak na dubini od 2.345 metara nalazi nalazište geotermalne vode topline 142 stupnja Celzija, što je odličan potencijal za proizvodnju električne energije.

Uz proizvodnju električne energije, moći će se koristiti toplinska energija snage oko 90 megavata u agrotermalne svrhe, odnosno za grijanje staklenika i plastenika za proizvodnju cvijeća, voća i povrća.

Nastavite čitati

U fokusu

Hrvatska ima najveći pad industrijske proizvodnje u Europskoj uniji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Industrijska proizvodnja u veljači u Europskoj uniji veća je za 0,7 posto u odnosu na ovogodišnji siječanj, otkrivaju novi podaci Eurostata.

Najveći mjesečni rast zabilježen je u Irskoj (3,8 posto), Mađarskoj (3,5) i Sloveniji (3,3 posto). Najveći pad industrijske proizvodnje u veljači bilježi Hrvatska, čak 4,6 posto u odnosu na siječanj. Slijede Litva s padom od tri posto te Belgija s padom od 2,7 posto, piše Danica.hr.

Najveći međugodišnji pad u odnosu na lanjsku veljaču zabilježen je u Irskoj, čak 36 posto, Belgiji (12,7) i Bugarskoj (8,4). Najveći rast zabilježen je u Španjolskoj (3,5 posto), Sloveniji (2,8) i Danskoj (2,7). Dobro stoji i Mađarska s rastom od 1,3 posto.

Međugodišnji pad industrijske proizvodnje u veljači u odnosu na isti mjesec lani u Hrvatskoj je iznosio 5,7 posto. U prosjeku, industrijska proizvodnja u cijeloj Europskoj uniji pala je za 5,4 posto. I na godišnjoj smo razini, dakle, gori od prosjeka.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje