Objedinjeni hitni bolnički prijem (OHBP) Županijske bolnice Čakovec proslavio je svoj 15. rođendan.

Tijekom desetljeća i pol tu su zbrinuti brojni pacijenti s područja cijelog Međimurja i spašeni mnogi životi.

OHBP je, zahvaljujući integraciji hitnih bolničkih službi na jednome mjestu, središnje mjesto bolnice za prijem i obradu hitnih bolesnika, neovisno o uputnoj dijagnozi. U OHBP-u ŽB Čakovec sinkronizirano se obavljaju poslovi hitnih specijalističkih ordinacija kirurgije, interne, neurologije, infektologije, ORL-a i urologije, a tek su pedijatrija, ginekologija, psihijatrija i oftalmologija dislocirane u sklopu matičnih odjela.

Zaposleno je osmero liječnika te 22-oje medicinskih sestara i tehničara. Svi se oni kontinuirano educiraju i završavaju sve tečajeve prema važećim europskim smjernicama te polaze ALS-tečaj naprednog održavanja života, BLS-tečaj osnovnog održavanja života i tečaj trijaže u OHBP-u.

Čakovečki OHBP godišnje obradi više od 20.000 pacijenata. Taj je broj iz godine u godinu sve veći te je prošle je godine dosegnuo gotovo 23.000 pacijenata.

Pandemija je sa sobom donijela i nove izazove za djelatnike, koji uz ionako velik pritisak na odjelima, dodatno zbrinjavaju i pacijente u izolacijama. Uz još veći angažman i dodatne edukacije, uvjeti rada su, primjerice u skafanderima, i znatno zahtjevniji.

„Samoupućivanje“

Zbog sve većeg broja pacijenata koji samoinicijativno dolaze na čakovečki OHBP, bez da za to postoje objektivni razlozi kao što su noć ili vikend kad njihovi izabrani liječnici obiteljske medicine ne rade, stvara se veliki pritisak na službu te je to najveći problem s kojim je hitni prijem dočekao 15. rođendan.

„Samoupućivanje“ je općenito najveći problem odjela objedinjenih hitnih prijema u Hrvatskoj, uzrokovan zdravstvenim sustavom i zakonodavstvom koje to omogućuje, ističu iz čakovečke Bolnice.

Pojačani pritisak u kontinuiranom je porastu, pa dok je 2007. godine dnevno obrađivano 50-ak pacijenata, danas ih je gotovo dvostruko.

– Primjerice, 2008. godine specijalisti su objedinjenog prijema obradili 16-ak tisuća pacijenata, da bi u 2020. godini bile obrađene gotovo 23.000 osoba. Najveći broj njih, čak 65 do 72 posto, nisu upućeni od medicinskih službi, nego su to pacijenti bez uputnice, a da nije noć ili vikend kad bi za to mogli imati objektivne razloge. Od 22.000 pacijenata, dakle, gotovo 15.000 njih sukladno trijažnim kategorijama, spadaju u najmanje hitnu skupinu – navode iz Bolnice.

Preopterećenost

– Dolazi do preopterećenja koje predstavlja značajnu opasnost za sve u sustavu. Najčešća posljedica odražava se produženim čekanjem u obradi, a gužva je uzročnik sve češćih verbalnih, pa i fizičkih pokušaja agresije pacijenata i njihove pratnje prema medicinskom osoblju. Svjedoci smo i čestih neugodnih komentara, pa čak i govora mržnje na društvenim mrežama spram djelatnika OHBP-a. Očekivanja pacijenata i pratnje vrlo su subjektivna i irealna. Često svjedočimo manjku empatije i razumijevanja i među samim pacijentima, kad ne shvaćaju da je neposredno zbrinjavanje ljudskog života ipak bitnije od izdavanja nalaza ili gipsanja podlaktice zbog ozljede koja se dogodila prije nekoliko dana – rekao je glavi tehničar Ivan Bacinger, koji u OHBP-u radi od njegova osnutka.

Iskustvo ga je naučilo da pacijenti rado zaobilaze razine zdravstvene zaštite, a da bi ih se u tome spriječilo, potrebna je, smatra, reforma hitne medicine i zdravstvenog sustava općenito.

– Nije jedan pacijent došao zbog povišene temperature koja se pojavila unatrag sat vremena. To stanje ne zahtijeva hitan pregled. Dovoljno je sniziti temperaturu, pričekati razvoj simptoma/stanja te se javiti za savjet svom liječniku ili pregled po potrebi. Svaki potencijalni pacijent s takvim „nehitnim“ stanjem u OHBP-u generira nepotrebnu skrb u hitnoj službi, nepotrebni trošak zdravstvenom sustavu i, naposljetku, produžuje vrijeme čekanja svim ostalim pacijentima. COVID je intenzivirao sustav „samoupućivanja“ – zaključuje Ivan Bacinger.

Osim toga, čakovečki OHBP susreće se s istim problemima kao i cijeli sustav – manjkom sestrinskog kadra i bolničara.