Odjel rodilišta s rađaonicom i patologijom trudnoće Županijske bolnice Čakovec obilježio je Međunarodni dan primalja, 5. svibnja.
Tim je povodom nakon dviju godina ponovno organiziran Dan otvorenih vrata kako bi sve zainteresirane trudnice i njihove pratnje mogle razgledati Odjel i upoznati se sa svime vezano za trudnoću, porod, zbrinjavanje novorođenčeta i dojenje.
– Ove godine je poseban dan, jer se u svijetu slavi 100, a u Hrvatskoj slavimo 70 godina organiziranog primaljstva, dakle kad je osnovana i Hrvatska udruga primalja, sadašnja Hrvatska udruga za promicanje primaljstva. Do 2019. smo imali redovito obilježavanje s Danom otvorenih vrata, međutim 2020. i 2021. zbog epidemije je izostalo, a ove godine smo iznimno sretne što smo opet mogle otvoriti vrata – rekla nam je glavna primalja Odjela Karmen Cecarko, mag. obs.
Žene i njihove pratnje tako su od pristupačnih čakovečkih primalja mogli čuti što sve mogu očekivati od njih samih, od ulaska u rađaonicu, prijma, zatim poroda i do toga što im se sve nudi, istaknula je Cecarko.
– To je bio svojevrsni kratki tečaj za trudnice. Nakon toga su prošle kroz Odjel rodilišta, vidjele su gdje će biti smještene nakon poroda ili u slučaju da je bila lažna uzbuna. Pritom su im primalje odgovarale na sva njihova pitanja o tome što se događa tijekom trudnoće, tijekom i nakon poroda, za vrijeme boravka kod nas u bolnici – objasnila je glavna čakovečka primalja te dodala da pratnja rodilji može biti bilo koja njezina bliska osoba – otac djeteta, majka, prijateljica ili netko drugi koga ona odabere.
U Županijskoj bolnici Čakovec zaposlene su 22 primalje, od kojih su neke primaljske asistentice, četiri su prvostupnice primaljstva i jedna magistra primaljstva. Posljednjih godina ovdje su stizale rodilje iz Varaždina, Koprivnice, Zagreba, pa čak i Siska, jer je čakovečko rodilište gotovo cijelo vrijeme imalo mogućnost pratnje pri porodu, osim tijekom dva mjeseca kada je bio lockdown u cijeloj Hrvatskoj. Dok neka rodilišta još uvijek zahtijevaju PCR test u slučaju kada pratnja nema COVID-potvrdu, u čakovečkoj Bolnici dovoljan je brzi antigenski test.
– Žene dolaze i zato što smo dobre, preporuče nas, a dobar glas daleko se čuje – zaključuje čakovečka primalja.
Posebnost posla
– Hrvatska riječ „primalja“ označava ženu koja prima novorođenče, koja prima dijete. Iako je i na engleskom jeziku, midwife, izraz koji označava žensko zanimanje, ne želimo to zanimanje ograničiti samo na žensko. Mi imamo i muškarca, primaljskog asistenta zaposlenog u trudničkoj ambulanti, nema diskriminacije – navodi Cecarko.
Primaljski posao je, dodaje, poseban po tome što su primalje kao neke vodilje, one su prve koje dočekaju svako dijete, primaju novorođenče u ruke i daju ga majci. Koliko je to najljepši posao na svijetu, ističe, toliko je emocionalno težak i zahtjevan te nikako nije rutinski jer ne postoji ni jedan isti porod, čak ni kod žene koja je rodila dva ili više puta.
– Uspostavlja se neka posebna veza između rodilje i primalje, osobito kod žena koje su uplašene i koje su same, nemaju pratnju. Mole nas da budemo cijelo vrijeme uz nju. Nekad nije ni bitno da nešto radiš, nego samo da te ona vidi i da zna da je primalja tu, da ima podršku, pa makar u tišini samo sjedila – ispričala je Cecarko te dodala da joj neke žene dugo ostanu u pamćenju, a i mnoge rodilje vrlo dobro zapamte svoje primalje.
– Zahvaljujem svima, jer sam dobila puno poruka da mi čestitaju Dan primalja. Krasno je kada te se žena sjeti nakon više od 20 godina, kada ti pošalje fotografiju 25-godišnjaka koji će sada biti otac. Danas je ovdje bila gospođa koja je rodila prije dvije godine, došla je s djetetom i donijela nam je svima primaljama cvijeće. Pokazala nam je i album pa su tražile fotografije „teta“ koje su joj bile na porodu, koje su dijete prve primile u ruke. To je jedno baš lijepo iskustvo – zaključila je glavna čakovečka primalja.
U sklopu turističko – volonterskog programa Turističke zajednice Međimurske županije „Z cugom v zeleno Međimurje“, turistima – volonterima predstavilo se i Mursko Središće i Spomen dom rudarstva „Cimper“.
Grad Mursko Središće, Centar za kulturu „Rudar“ i Turistička zajednica područja „Mura i gorice“ uz podršku Društva žena Mursko Središće i Udruge međimurska žganica „Tepka“ turistima – volonterima su približeni autohtoni sadržaji koje mogu upoznati samo ovdje.
Po razgledu interpretacijskog centra Spomen dom rudarstva „Cimper“, krenulo se u radionicu izrade tradicijske maske cimeri, maske koja svoje korijene ima upravo u rudarskoj mitologiji. Radionicu su držale članice „Društva žena Mursko Središće“, koje i baštine tradiciju izrade maske. Nekoliko metara dalje pekla se prava međimurska žganica, što su prezentirali članovi Udruge međimurska žganica „Tepka“, a u drugom kraju parkića ispred Spomen doma kuhao se pravi međimurski grah, za što je na području Murskog Središća već tradicionalno zadužen Rudi Mesarić.
Ovaj oblik volonterskog turizma jedinstvena je prilika da se uz razgledavanje povijesnih vrijednosti osjeti i sudjeluje u pravim autohtonim aktivnostima ovog kraja.
Općina Mala Subotica organizira predstavu “Legenda o Pozoju” u Društvenom domu u Palovcu.
Predstava će se odigrati u srijedu, 24. travnja, s početkom u 17:30 sati.
Predaja o zmaju Pozoju zaintrigirala je i članove teatra.002 i tako je, u suradnji s Muzejom Međimurja Čakovec, nastala predstava o strašnom biću koje spava, ali se povremeno i budi, ispod Staroga grada. Međutim, to nije samo priča o Pozoju. To je i priča o hrabrom učeniku, Đaku, Grabancijašu koji se usudio suprotstaviti strašnoj zvijeri. Bi li uopće grad, naše Međimurje, postojalo i danas da nije bilo Matije? Spava li Pozoj još uvijek ispod Staroga grada? Pitanje je to koje si postavljamo još i dan danas, a jedan od odgovora svakako ćete saznati pogledate li ovu zanimljivu i neobičnu predstavu.
Legenda o Pozoju teatra002. ispričana je kao pričopredstava s pop-up scenografijom. Predstava kombinira igrano-lutkarsko-glazbenu tehniku i vjerovali ili ne, u njoj se može naći i nešto kemije. Tekst i režiju potpisuje Bruno Kontrec, glazbu Stjepan Horvat i 2cooleles, autor pop-up knjige je Bruno Kontrec, za vizualni identitet zaslužni su Bruno Kontrec i Mario Jakšić koji također i glume u predstavi.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
