Povežite se s nama

U fokusu

Čehok i Kišić se “častili“ uvredama na Radio Sjeverozapadu

Objavljeno:

- dana

ZAISKRILO NA SUČELJAVANJU

Četvorica kandidata za varaždinskog gradonačelnika  – Ivan Čehok, Damir Habijan, Ladislav Ilčić i Alen Kišić te kandidat za dogradonačelnika Lige za Varaždin, Davor Patafta, javno su se sučelili u programu Radio Sjeverozapada.

Nekoliko dana prije izbora njih su četvorica, između ostaloga, iznijeli svoje stavove o gospodarstvu, socijalnom programu, obrazovanju, (ne)potrebnoj izgradnji škola i cijeni dječjih vrtića.

Na početku su se predstavili i rekli  osnovno o sebi. Ivan Čehok si je pripisao prepoznatljivost, Damir Habijan hrabrost zbog samostalnog izlaska stranke na izbore, Ladislav Ilčić veli da vijećnici Hrasta misle svojom glavom, Kišić se pohvalio poštenjem, a Patafta je Vladu Sevšeka, kandidata za gradonačelnika, sebe i drugu zamjenicu Dubravku Lekić predstavio kao nestranačke ljude i uspješne poduzetnike s desetljećima iskustva.

Kandidati su se prvo morali izjasniti kako namjeravaju privući investitore, povećati mizerne plaće i u kojem smjeru misle razvijati turizam.

Dok je njih četvero uglavnom okvirno govorilo o potrebi povećanja plaća i razvoju IT industrije, Davor Patafta je sve to konkretizirao brojkama. Liga se spremna obavezati na privlačenje 700 milijuna kuna investicija, smanjivanje prireza s perspektivom ukidanja, otvaranje 3.000 novih radnih mjesta, 40 posto povećanje plaća.

– U proračun Samobora dolazi 30 posto više novca nego u Varaždin, a ima 30 posto manje stanovnika – rekao je.

Pseća kućica ili potop ?

Patafta je naglasio da bez rješavanja bala sa smećem neće biti razvoja poslovne zone u Brezju koja godinama prazna čeka na investitore, a i oni koji dođu brzo se pokaju pa preprodaju zemljište.

Spočitao je Čehoku i Kišiću da se  i oni za nezainteresiranost  investitora izgovaraju na bale,  iako je od 900 tisuća kvadrata smeće na 50 tisuća.

– Zašto nisu na preostale kvadrate privukli investitore? – pitao je Patafta pa sam i odgovorio: “Zato jer ne znaju i čak su platili pet milijuna kuna penala Biotehnološkom parku“.

Čehok se pohvalio s izgradnjom tri najveće hrvatske poslovne zone u vrijeme svojeg gradonačelničkog mandata, što Davor Patafta nije osporio, ali mu je zamjerio da su to zone proizvodnje s jeftinom radnom snagom.

– To je mogao bilo tko napraviti u krizna vremena. Zato su danas plaće takve kakve jesu – podsjetio je i dodao da svaka čast Solvisu i Gumiimpexu, ali to su iznimke, a ne pravilo.

Kao poduzetnik zna, rekao je, kako je za investitore povjerenje od presudne važnosti. I tu, smatra, nastaje problem.

– Kako investitori mogu imati povjerenje u gospodina Kišića kad njegovom Vlašiću propadne šest natječaja za 600 milijuna kuna? To je 50 milijuna kuna štete za gradski proračun. Kako mogu imati povjerenja u gospodina Čehoka? Dođe stranac, a vi mu velite da je tu sad neki bivši gradonačelnik ostavio te bale još 2005. godine, zagadio okoliš i pitku vodu pa zona od 900.000 kvadrata stoji prazna – pitao je Patafta.

Dok je Patafta prozvao njega, Čehok je prozvao svoje nasljednike, SDP i HNS.

– Nisu mogli napraviti niti pseću kućicu – rekao je,  što je iznerviralo Kišića.

– Čehok ima pristup „nakon mene potop“ – ustvrdio je.

Tko o čemu, Kišić o vrtiću

Kandidat Lige za dogradonačelnika Varaždina  je s razvojem gospodarstva povezao i slijedeću temu – cijenu i izgradnju novih vrtića.

– Kad investitori steknu povjerenje pa ulože novac, rasti će i gospodarstvo.  S rastom gospodarstva ćemo i mi moći graditi nove vrtiće. Onda vrtići mogu biti besplatni, što je naš cilj, a božićnica za umirovljenike će biti 800, a ne stotinjak kuna – istaknuo je Davor Patafta.

Bez obzira na sve, on smatra da se cijena vrtića može odmah srezati na 250 kuna.

Tko o čemu, Kišić o vrtiću. Dio je vlasti koja Varaždincima naplaćuje skuplje vrtić nego Milan Bandić u Zagrebu.

Govorilo se i o školstvu, o nesposobnosti da se napravi nova zgrada FOI-ja, ali i o zatiranju tradicije.

– Nema opravdanja da Varaždinska županija ove godine nije osigurala quadrillu za maturante – prozvao je Habijan.

Efekt Habuš

Nakon što su svi kandidati odgovorili na ista pitanja, svaki od njih je izvlačio kuvertu sa jednim pitanjem samo za njega. Davor Patafta je bio iznenađen kad je izvukao kuvertu s pitanjem “U kojem roku planirate riješiti otpad u Brezju?“

Odgovorio je da je rok za micanje bala šest mjeseci.

– Hitno treba riješiti štetu koju je napravio Habuš i Kišić skupa s njim. Treba vidjeti može li se sa zajednicom ponuditelja sklopiti nagodba ili treba platiti odštetu i da se otpad obradi, a ne odlaže negdje drugdje po Hrvatskoj. Većina veli “negdje ćemo odložiti bale“. Međutim, stvara se nimby efekt, „ne u mojem dvorištu“. Sad su protiv onoga za što su se prije borili i međusobno si podmeću. Otpad se mora negdje obraditi. U ovoj MBO tvornici, ako pobijedi na novom natječaju ili u MBO tvornicama i spalionicama koje postoje u ovom krugu. Hitno je. Treba uključiti struku ali i javnost jer se bez toga problem ne može rješavati. Tu je grešku napravio gospodin Čehok, koji 2008. i 2009. godine nije želio uključiti javnost koliko je trebao – rezolutan je bio Patafta.

Na kraju su se petorica kandidata  kratkom porukom obratili biračima. Obećali su bolje plaće, vrtiće, zdravstvo i poštenje.

Davor Patafta je pozvao birače da se prisjete kako su Habuša – koji je grad doveo na rub –  stvorili Kišić i Čehok. Kišić jer ga je podržavao, a Čehok jer nije ostavio nasljednika.

– Da je ostavio nasljednika, a neodgovorno je što nije, spriječio bi se efekt Habuš u ovom gradu – zaključio je Davor Patafta, kandidat za dogradonačelnika Lige za Varaždin.

Kako je to sve skupa izgledalo na sučeljavanju pogledajte u videu.

Izvor:
Foto: Ilustracija

U fokusu

Ako se zgražate nad recentnim arhitektonsko – urbanističkim rješenjima, evo što o tome kaže HAZU

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti usvojilo je u srijedu 29. studenog 2023. Izjavu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti vezanu uz osiguranje provedbe javnih arhitektonsko-urbanističkih natječaja u Republici Hrvatskoj.

Izjava glasi:

Već duže vrijeme arhitektonska djelatnost u Republici Hrvatskoj proživljava marginalizaciju uza sve teže uvjete rada, kreativnog djelovanja i opstanka u naslijeđenim okvirima što su u kontinuitetu stvarani zalaganjem brojnih generacija projektanata i ponajboljih korifeja naše struke. Sustavnim nekvalitetnim promjenama zakona i propisa te arbitrarnim tumačenjem legislativnih odluka onemogućava se slobodno arhitektonsko stvaralaštvo kao dio nacionalne kulture i šteti mu se.

Cjelovito, učinkovito i održivo oblikovanje prostora kao bitne sastavnice hrvatskoga urbanog identiteta glavni su zadaci djelovanja arhitekata u stvaranju kvalitetnoga životnog habitusa za sve naše građane.

Javnim istupanjem i aktivnim djelovanjem Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti je tijekom proteklih desetak godina učestalo upozoravala na nastale probleme u domeni planiranja, uređenja prostora i kulture građenja te, posljedično, na njihovo gomilanje bez volje za dijalogom i suštinskim rješenjem. Naše inicijative za suradnju kod subjekata koji se bave navedenim pitanjima nisu naišle na interes već se, naprotiv, donose odluke štetne za struku, koje onemogućuju kvalitetno i etički odgovorno sudjelovanje arhitekata u oblikovanju prostora i okoline u kojoj živimo.

Slijedom inicijative za opstanak institucije urbanističkih i arhitektonskih natječaja kao nezaobilazne metode za očuvanje i unapređenje kvalitete hrvatskoga izgrađenog prostora Akademijino Znanstveno vijeće za arhitekturu, urbanizam i uređenje prostora sa zabrinutošću prati aktualne promjene legislative u domeni provedbe javnih natječaja, koji su se kroz strukovnu tradiciju dugu gotovo 150 godina dokazali kao krucijalno sredstvo za izbor najboljih arhitektonskih i urbanističkih rješenja za važne intervencije u prostoru.

Natječaji su razvijani kao najbolji i najpoticajniji oblik zaštite javnog interesa pri dobivanju vrsnih rješenja za ključne lokacije i bitne građevine i prostore. Kao plod natječaja ostvarena su mnoga remek-djela hrvatske moderne i suvremene arhitekture, poput crkve sv. Blaža u Zagrebu, poljudskog stadiona u Splitu, stare i nove zgrade NSK, Krematorija u Zagrebu i niza drugih.

Tema vlasništva parcele, što se sada inaugurira kao jedini kriterij za (ne)mogućnost provedbe kompetitivnog postupka, nikada nije utjecala niti bi smjela utjecati na odluku o potrebi javnih kreativnih natječaja za urbanistički delikatne i arhitektonski zahtjevne zadatke već je jedini relevantni kriterij koji je u domeni arhitekture i urbanizma moguće podržati briga za očuvanje kvalitete prostora, afirmaciju urbane kulture naših gradova i gradnju najbolje arhitekture – upravo putem natječajnih procedura.

Pridružujemo se stoga zalaganju strukovnih i znanstvenih institucija, uz podršku europskih asocijacija, da se od tako izrazito štetnoga legislativnog rješenja odustane i da se tema arhitektonskih natječaja, osobito potrebe i načina njihove provedbe, ostavi u ekspertnoj ingerenciji struke, koja je i do sada odgovorno pridonosila najboljem oblikovanju prostora i arhitekture, te snažno podržavamo izjavu na tragu iznesenoga.

Nastavite čitati

U fokusu

U Toplicama će ukidanje prireza osjetiti i vlasnici kuća za odmor

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na održanoj 20. sjednici Gradskog vijeća Grada Varaždinskih Toplica, raspravljalo se o važnim temama, a posebno se ističe najnovija porezna reforma koja donosi niz promjena. Gradski porezi obuhvaćaju porez na potrošnju, porez na kuće za odmor te porez na korištenje javnih površina. Osim toga, donesena je odluka o visini poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak. Niža porezna stopa iznosi 22%, dok je viša porezna stopa postavljena na 33,60%.

Gradonačelnica Grada Varaždinskih Toplica Dragica Ratković istaknula je kako se ovom odlukom djelomično nadoknađuju sredstva od prireza koji se ukida.

-Ta su nam sredstva nužna budući da se ona koriste za školstvo, novčane pomoći, kulturu, religiju, sport, civilnu zaštitu i mnoge druge javne potrebe. Unazad nekoliko godina podigli smo standard u gotovo svim segmentima života našeg grada. Ne samo da želimo zadržati taj nivo već ga i dalje podizati – kazala je Ratković.

Tijekom sjednice, Gradsko vijeće usvojilo je izmjene Odluke o koeficijentima za obračun plaće službenika i namještenika u Jedinstvenom upravnom odjelu Grada Varaždinskih Toplica. Poboljšanjem uvjeta zaposlenika potvrđuje se posvećenost Grada prema unapređenju uvjeta rada u svim sektorima.

Dodajmo da je Gradsko vijeće prihvatilo Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda za 2024. godinu.

-Kroz usvajanje ovih planova, Gradsko vijeće i ja kao gradonačelnica prepoznali smo važnost prevencije, pripreme i brze reakcije kako bismo zaštitili naše sugrađane i imovinu – zaključila je gradonačelnica Ratković.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje