Povežite se s nama

U fokusu

Čehok traži ponavljanje izbora: Reformisti nisu stranka nego sekta

Objavljeno:

- dana

Nije gotovo kad nije gotovo. Upravo to je zaključak nakon provedenog drugog kruga izbora u Varaždinu, gdje je SDP-ov Bosilj dobio 169 glasova više od dosadašnjeg gradonačelnika Čehoka.

Čehok će, naime, tražiti provjeru listića i ponavljanje izbora na pojedinim biračkim mjestima u Varaždinu.

Zbog sumnji u nepravilnosti, pa čak i kaznenih djela, na biračkom mjestu u Gornjem Kućanu, do sad je predano više prigovora izbornom povjerenstvu. Kako su nam javili građani, Reformisti su stajali ispred spomenutog biračkog mjesta i ljudima govorili kako da glasaju.

Kaznene prijave zbog pritiska na birače! Hoće li se u Gornjem Kućanu opet ponoviti izbori?

– Reformisti nisu stranka nego sekta, čiji bi članovi za svog vođu napravili i nešto gore – rekao nam je Ivan Čehok i potvrdio da će i on predati prigovor izbornom povjerenstvu Varaždin zbog sumnje u nepravilnosti u Gornjem Kućanu, ali i na još nekim biračkim mjestima.

Tražit će, naime, ponavljanje izbora u Gornjem Kućanu, gdje ima 900 birača, kao i novu provjeru nevažećih listića kojih je u drugom krugu bilo 604 ili 3,57 posto. Kako je Bosilj pobijedio sa svega 169 glasova razlike, Čehok smatra da je izgledno da se ta razlika nadoknadi.

– Pripremamo prigovor koji ćemo podnijeti izbornom povjerenstvu. Na jednom biračkom mjestu je zabilježeno da su članovi Reformista čekali ljude i nagovarali za koga glasati. To je i evidentirano. Na tom mjestu je oko 900 birača, izlaznost je bila 51 posto, ali u slučaju ponavljanja, možda bi mogla biti i viša. Također ćemo tražiti i provjeru nevažećih listića jer ih  je jako puno i imamo određene sumnje – rekao nam je Čehok.

Ukupno je na izbore u Varaždinu izašlo 16 935 birača u drugom krugu, a izborno povjerenstvo treba donijeti odluku hoće li se izbori ponavljati.

Ponavljaju se izbori u Gornjem Kućanu: Pijani reformista višak listića ubacivao u kutiju?

Podsjetimo, u Gornjem Kućanu ponavljali su se izbori za Gradsko vijeće jer su Reformisti prijavili nepravilnosti. Kako smo ranije doznali, navodno je član biračkog odbora iz redova Reformista u prvom krugu radio nered. Prema riječima čitatelja, u pijanom stanju je ubacivao listiće u kutiju.

U fokusu

Zbog krize u Njemačkoj drvoprerađivači smanjili proizvodnju, Požgaj grupa našla nova tržišta

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kako je drvno-prerađivačku industriju i graditeljstvo pogodila kriza, ponajprije u Njemačkoj, čini se da se po prvi put događa da Hrvatske šume ne mogu prodati predviđenu količinu trupaca. Odnosno, prema nekim informacijama do kojih je došao Lider, imaju višak.

Pad narudžbi je očekivan, jer nakon štete izazvane olujnim nevremenom uslijedila je kriza u Njemačkoj koju sve više osjećaju i druge europske zemlje. Potvrđuje to i čelni čovjek Požgaj grupe Nikola Požgaj koji kaže da se pad narudžbi mogao očekivati čak i da krize u Njemačkoj nije bilo s obzirom na to da su 2021. i 2022. bile rekordne godine u proizvodnji i izvozu drvno-prerađivačke industrije.

Naime, to su godine nakon pandemije kada su kupci nastojali popuniti skladišta robom koju su k tome plaćali skuplje, pa kad su se trgovci namirili, bilo je za očekivati pad bez obzira na krizu u Njemačkoj.

Doduše, on ne vjeruje da je došlo do ukupnog pada narudžbi drvnoprerađivačkih proizvoda i posljedično tome pojave viška trupaca zbog toga, nego kao jedini mogući uzrok neprodanih trupaca vidi u spomenutoj vjetrolomnoj oluji koja je oštetila mnoga stabla.

– Nisam siguran da ima viška trupaca u Hrvatskim šumama jer ih i oni režu onoliko koliko treba. Ako bi ih rezali više, to bi značilo da trupci negdje leže i postoji opasnost da počnu trunuti. Ali u HŠ najbolje znaju taj podatak, a ono što se može reći jeste da je s nekih tržišta, tu prvenstveno mislim na njemačko, naručeno manje drvno-prerađivačke robe u zadnje vrijeme – kaže Požgaj.

No dodao je da Požgaj grupa i dalje radi s istim kapacitetom, odnosno, pad njemačkih narudžbi nadomještaju novim narudžbama iz drugih zemalja.

Više o svemu pročitajte OVDJE

Nastavite čitati

U fokusu

Poznat je datum kad kreće isplata povrata poreza

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Porezna uprava objavila je da isplata povrata poreza na dohodak kreće 2. svibnja. Pravo na povrat ima čak 830.122 porezna obveznika, a rješenje Porezne uprave počet će stizati od današnjeg dana.

-Na nivou Republike Hrvatske, sa stanjem na dan 15.04.2024. godine,  u postupku utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu kod ukupno 830.122 porezna obveznika utvrđena je razlika više uplaćenog poreza i prireza na dohodak za povrat u iznosu od 332.811.592,99 eura, dok je kod 97.512 poreznih obveznika utvrđena obveza za uplatu poreza na dohodak i prireza na dohodak u iznosu 35.290.255,23 eura – stoji u priopćenju Porezne uprave.

Temeljem godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu ukupno će 212.438 poreznih obveznika – mladih osoba ostvariti pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama, od toga 83.528  osoba do 25 godina života u iznosu od  75.881.564,42 eura, odnosno 128.910 mladih osoba od 26 do 30 godina života u iznosu od  100.127.481,51 eura.

Ostatak priopćenja donosimo u nastavku:

Obavijest o privremenim poreznim rješenjima u svezi povrata poreza na dohodak za 2023. građani će početi dobivati od 22. travnja 2024. u svoje Korisničke pretince u sustav eGrađani (https://gov.hr/?lang=hr), a Porezna uprava će tijekom svibnja započeti s dostavom rješenja poštom na adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta.

Povrati poreza izvršavat će se onim poreznim obveznicima koji ispunjavaju uvjete za povrat, kontinuirano prema redoslijedu kojim će se izdavati rješenja.

Visina povrata poreza ovisi o visini uplaćenog poreza i prireza, olakšicama na koje porezni obveznik ima pravo, te godinama života za mlade osobe (do 30 g.).

Očekuje se da će većina povrata po godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2023. godinu u posebnom postupku biti izvršena do kraja svibnja 2023. godine.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje