Povežite se s nama

U fokusu

Čelnici Općine Maruševec poručili Vodogradnji: “Zatajili ste, povucite se iz projekta”!

Objavljeno:

- dana

Obećanje – ludom radovanje! Na ove tri riječi može se svesti odnos varaždinske Vodogradnje d.d. prema mještanima Maruševca i čelnicima ove općine, koji su ogorčeni katastrofalnim stanjem lokalnih prometnica i ponajviše dinamikom njihove sanacije nakon radova na Aglomeraciji.

Neviđen šlamperaj

Ignoriranje problema koji, između ostaloga, već mjesecima zadaju poteškoće u svakodnevnom odvijanju prometa, nagnalo je prošlog tjedna čelnike Općine Maruševec na energične korake. Naime, bez imalo okolišanja, Vodogradnja je kao izvođač radova na Aglomeraciji javno optužena za odugovlačenje projekta na području Općine Maruševec.

Štoviše, njezini čelnici „trpe batine“ od mještana, koji se tuže na enormne količine vode koja izbija iz šahtova, neprohodnost cesta… No, kako doznajemo od općinskog načelnika Damira Šprema i njegova zamjenika Marija Klapše, ono što Maruševčane s pravom najviše revoltira je probijanje dogovorenih zadanih rokova i oglušivanje na opetovane zahtjeve za sanacijom problema.

Radovi u sklopu Aglomeracije na području Maruševca i Vidovca vrijedni su gotovo 95 milijuna kuna

– Voda već mjesec dana izbija iz šahtova, a raskopana lokalna cesta u naselju Greda poplavljena je i gotovo neprohodna. Izvođač radova ne samo da ignorira probleme već je i evidentan krajnje nemaran odnos prema infrastrukturi na trasi kanalizacije. Varkom je već četiri puta sanirao svoje vodovodne priključke koje su prilikom iskopa potrgali izvođači radova na kanalizaciji – naglašava Damir Šprem, načelnik Općine Maruševec, kojem je nepojmljivo da se zbog svega iznijetoga mještanima pričinjava šteta na imanjima.

Razrovana cesta u Gredi nikako da dočeka sanaciju

Nepojmljivo je, dodaje, da Vodogradnja ima planove s ucrtanim vodovodnim priključcima koji s prometnica vode u dvorišta mještana, a ipak su ih njezini djelatnici potrgali. I ne samo to, osim njih, pri iskopu su na trasama stradale podzemne plinske, telefonske i strujne instalacije, što stvara dodatne, nepotrebne troškove isporučiocima spomenutih usluga!

Šprem ujedno ističe da je u srijedu, 18. prosinca, problem u Gredi ponovno eskalirao jer cesta je poplavljena, a „sistem koji bi trebao biti nepropustan – pušta vodu na sve strane“. Slikovito, nakon što je Vodogradnja postavila dio kanalizacije, ispostavilo se da na spojevima cijevi i šahtova u sustav ulaze podzemne vode te ga pune do te mjere da voda silovito eruptira van.

Izvođaču radova je pritom trebalo gotovo mjesec dana da spozna u čemu je problem. Narodski rečeno, sustav im „ne dihta“ i, u najgorem slučaju, cesta će se morati zatvoriti za sav promet, što je bio razlog više da općinski čelnici stupe u kontakt s Tomislavom Kezeljom, vlasnikom tvrtke Vodogradnja. No, on njihove utemeljene prozivke nije želio komentirati, pa ga je za nemar dodatno prozvao i Mario Klapša, zamjenik načelnika.

Vodogradnji je trebalo mjesec dana da dijagnosticira problem
Sistem koji bi trebao biti nepropustan – pušta vodu na sve strane

– Ne možemo prihvatiti bilo kakvu krivicu na sebe, ni mi ni varaždinska gradska komunalna tvrtka Varkom, koja je investitor projekta. Činjenice su da radove izvodi poduzeće Vodogradnja i da su mještani Općine taoci projekta već više od 630 dana. Stoga smatram da bi se navedena tvrtka, koja očito nije u mogućnosti završiti radove, trebala povući iz ovog višemilijunskog projekta – rezolutan je Klapša.

Na njega se nadovezao Damir Šprem ustvrdivši da Općina Maruševec, poput svih ostalih jedinica lokalne samouprave uključenih u projekt, svoje novčane obveze podmiruje u roku. Riječ je o mjesečnim računima Hrvatskih voda, koji su od početka projekta plaćeni iz općinskog proračuna u iznosu od oko 800.000 kuna. No, za to kao financijski partneri Aglomeracije dobivaju manjkavosti na terenu, na što „ni na kakav način ne mogu utjecati“.

– Ako je tomu već tako, onda je bolje što prije stati na kraj neuspješnoj suradnji s Vodogradnjom nego kasnije imati nefunkcionalnu kanalizaciju i zbrajati štete. Imamo rezervirano i više sredstava za podmirivanje obveza prema projektu, i taj novac bismo rado potrošili da su izvođači kojom srećom više radili – ističe Šprem.

Ružna slika

Premda su ovogodišnje vremenske prilike iznimno povoljne za izvođenje radova, angažman građevinske operative na sanaciji raskopanih cesta na području Općine Maruševec nije bio dovoljan. Na to su ukazali i mještani mirnim prosvjednim okupljanjem kod rotora u Gredi sredinom studenoga.

Podsjećamo, nakon što su na dva tjedna zamrli radovi sanacije dijela glavne ceste od Grede do Donjeg Ladanja, Maruševčani su prosvjedovali zbog ceste koja je, po njima, postala opasna po život pješaka, biciklista i ostalih sudionika u prometu. Zbog odugovlačenja s radovima, danima su se gušili u prašini, a nakon kiša i u blatu. Odgovornima su između ostaloga poručili da im je dosta kamenčića koji im frcaju u prozore obiteljskih kuća, ali i pucanja zidova…

S obzirom na to da je situacija alarmantna, općinski načelnik Damir Šprem je uputio pisani zahtjev za hitnom sanacijom nerazvrstane ceste NC 1-045 u Gredi svim tvrtkama koje su involvirane u realizaciju projekta. Riječ je o Varkomu, Vodogradnji te tvrtkama Ecoenergy, PDM savjetovanje i Euro Consulting, od kojih je izričito zatraženo i očitovanje na zahtjev s konkretnim informacijama o rokovima potpune sanacije spomenute ceste.

Brojni projekti

Premda kašnjenje s Aglomeracijom u Maruševcu mnogima izaziva glavobolju, od naših sugovornika doznajemo da Općina uspješno provodi projekte u infrastrukturi, kulturi i gospodarstvu koji su u njezinoj ingerenciji.

– Općina Maruševec je u protekle dvije godine pripremila, prijavila i dobrim dijelom realizirala 30-ak projekata vrijednih više od 17,5 milijuna kuna. Jedan od najvažnijih je vezan uz prijavu izgradnje Kulturnog centra. Zahvaljujući suradnji sa susjednim općinama i onima iz susjednih zemalja, provela je prvi projekt „Europa za građane“, a ove godine prijavljen je novi. Ujedno s Općinom Petrijanec uspješno provodimo partnerski projekt „Recikliraj i profitiraj“, koji se odnosi na gospodarenje otpadom – ističe Mario Klapša.

I dodaje:

– S Gradom Lepoglavom te općinama Donja Voća, Klenovnik, Vinica, Petrijanec, Bednja i Cestica uključeni smo u projekt uvođenja širokopojasnog interneta koji će biti dostupan svim mještanima. Ukupna vrijednost ovog infrastrukturnog projekta je 116 milijuna kuna, a prema prvim informacijama, zajedno s partnerima ostvarili smo maksimalan broj bodova u njegovoj pretprijavi – napominje Klapša, na kojeg se nadovezao općinski načelnik Damir Šprem, koji napominje da uz spomenute projekte Općina namjerava sanirati kapelicu i crkvu te modernizirati javnu rasvjetu i nerazvrstane ceste.

Dosta posla bit će i s energetskom obnovom društvenih domova, od kojih će neki dobiti sustave za korištenje obnovljivih izvora energije, a proteklih godinu dana rekonstruirana su 3 kilometra niskonaponske električne mreže u suradnji s HEP-om.

– Uz to, pripremljena je sva potrebna dokumentacija za izgradnju nove trafostanice u Maruševcu i postavljeno je 800 metara podzemnog dalekovoda, što je jedan od preduvjeta za izgradnju Kulturnog centra. Predstoji nam potpisivanje ugovora vrijednog gotovo milijun kuna za sanaciju oborinske odvodnje u naselju Selnik, a početkom iduće godine raspisat ćemo natječaj za rekonstrukciju prometnice u Čalincu kod Osnovne škole, kako bi povećali sigurnost djece pri dolasku i odlasku s nastave. Kod ove obrazovne ustanove sanirano je klizište, za što je uloženo oko 600.000 kuna. Za sufinanciranje su prijavljeni još projekti uvođenja videonadzora javnih površina te onaj vezan uz promociju zdravlja i prevenciju bolesti. Potonji projekt je od mogućih 110 bodova dobio 108, samo zbog višeg indeksa razvijenosti – zaključio je Damir Šprem. Na kraju, spomenimo i to da je lani prošireno groblje u Druškovcu, a za ono u Maruševcu je već dobivena odluka Ministarstva državne imovine o darovanju zemljišta. Nakon što Državno odvjetništvo sastavi darovni ugovor, počet će s projektiranjem proširenja groblja.

Razvojni proračun za 2020. godinu

Ovog je mjeseca usvojen i proračun Općine Maruševec za 2020. godinu u visini od 19.500.000 kuna. Proračun obuhvaća brojne novitete od kojih je posebno važno spomenuti po prvi puta subvencije građanima putem Programa razvoja malog i srednjeg poduzetništva, koji obuhvaća i sektor poljoprivrede, ali i povećanje sufinanciranja ekonomske cijene dječjih vrtića s 635 na 800 kuna.

– Također, povećana je i pomoć udrugama civilnoga društva na 370 tisuća kuna, jer bilježimo unazad dvije godine svojevrsni zamah u društvenom životu Općine. Uz to, povećana je financijska pomoć za potrebe vatrogasaca na 456 tisuća kuna. U postupku izrade je Program za poticanje mladih obitelji za ostanak na području Općine Maruševec, a prvi natječaji su planirani sredinom 2020. godine. Kroz program će se poticat kupnja nekretnine na području Općine i kao i poboljšanje uvjeta života. Ovaj razvojni, socijalni, a posebice demografski osjetljiv Proračun podržali su svi prisutni vijećnici Općinskog vijeća, osim predsjednika Općinskog vijeća Josipa Špoljara – ističu općinski čelnici.

Zbog graba autobusima otpadaju prozori!

Sanacija županijskih cesta kroz koje se provode radovi na Aglomeraciji bila je nezaobilazna tema na aktualnom satu zadnje sjednice Županijske skupštine. Tako je Vladimir Lacković, vijećnik iz redova HDZ-a, pohvalio radove u Vidovcu, u kojem su „pokrpane neke rupe, što je za pohvalu“.

– No, nove okolnosti javile su se u drugim područjima, pa stakla „hoćeju“ popadati autobusima kad voze, bez obzira na brzinu. U Maruševcu je zbog svega bio i prosvjed. Ne želimo otežavati ovaj projekt, svjesni smo svih problema, no moramo uvažavati i probleme građana koji trpe štetu. Župane, tek je početak Aglomeracije, još nije ni počela, stoga apeliramo da se vodi računa i o tome. Jesu li ti radovi pokriveni kakvim osiguranjem, nadoknađuje li se oštećenicima šteta? – pitao je Lacković župana, koji mu je odgovorio da „Aglomeracija definitivno kasni“.

– Međutim, obnovljeni su natječaji, rokovi su dovoljno dugi, tako da ne sumnjam da će to sve biti korektno napravljeno. Došao sam iz Kine, 400 kilometara metroa u tri godine im je u planu, u tom gradiću Šangaju. A mi ne možemo obične cijevi položiti? Ma naravno da možemo. Napravit će se to, ako se ne napravi, postoje garancije i ne sumnjam da su izdane. Što se tiče toga da to traje, obveza je izvođača da sve dovede u prvobitno stanje. Spominjati ŽUC nema smisla u tom trenutku, on nema veze s Aglomeracijom – tvrdi župan.

U fokusu

FOTO Stiglo je prvih šest borbenih aviona Rafale, čuvat će i varaždinsko nebo te grmjeti na aeromitingu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

U Hrvatsku je danas sletjelo prvih šest od ukupno 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale.

Nove zaštitnike hrvatskog zračnog prostora iz Bordeauxa su u Zagreb preletjeli piloti Hrvatske vojske, koji su prošli obuku u Francuskoj. 

Na svečanosti prihvata prve skupine višenamjenskih borbenih aviona Rafale u sastav Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u vojarni Pukovnik Marko Živković je, uz predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, potpredsjednika Vlade ministra obrane Anušića, ministra gospodarstva Habijana, i druge dužnosnike, bio župan Anđelko Stričak. 

– Upravo je nabava Rafala odluka koju bih posebno istaknuo tijekom obnašanja dužnosti zastupnika Hrvatskoga sabora u protekla tri mandata. Naime, Odlukom Vlade RH sam u srpnju 2019. godine bio imenovan u Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskoga borbenog aviona. Da je njihova nabava bila neophodna, najbolje nam govore geopolitičke krize diljem svijeta. Vjerujem da svi uviđamo da moramo brinuti o sigurnosti, a isto tako vjerujem da svi uviđamo blagodati svih euroatlanskih asocijacija čiji smo članovi. Osim što Hrvatska vojska zadržava sposobnost zaštite zračnog prostora, nabavom borbenih aviona Rafale dodatno jača status među saveznicima – istaknuo je župan Stričak.

Kako je to sve skupa izgledalo pogledajte u galeriji fotografija:

Nastavite čitati

U fokusu

FOTO Mraz uništio kulture i na području Varaždinske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Pad temperature proteklih nekoliko dana opet je pogodio poljoprivrednike.

Naime, tijekom 21. i 22. travnja na nekim je mjestima temperatura otišla u minus, a povrće i voće oštetio je mraz.

– Šteta od mraza je 100 % i to drugu godinu zaredom. U ponedjeljak, 22. travnja, ujutro u voćnjaku je bilo – 3 stupnja – rekao nam je proizvođač jabuka, krušaka i šljiva te vinogradar Josip Žmegač iz Donje Voće.

Predsjednik Kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Željko Ledinski upozorio je kako veliki problem voćarima predstavlja to što osiguravajuća društva nisu željela osiguravati štete od mraz za ovu godinu.

Ove fotografije su sa Žmegačevog imanja u Donjoj Voći, ali kako saznajemo štete od mraza je bilo na području susjednih općina kao i diljem Hrvatske.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje