Povežite se s nama

Međimurje

Centar za beskućnike te starije i nemoćne osobe u Čakovcu početkom 2022. otvara svoja vrata

Objavljeno:

- dana

Gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, zajedno s ravnateljem Gradskog društva Crvenog križa Čakovec Kristijanom Valkajom i voditeljicom projekta Vlatkom Vinetić, obišla je radove na izgradnji Centra „PrInOS – pružanje inkluzivnih oblika skrbi“, koji će za područje Međimurske županije pružati nove izvaninstitucionalne usluge usmjerene na beskućnike te starije i nemoćne osobe u lokalnoj zajednici.

Pritom je u okviru ovog projekta, vrijednog oko 14 milijuna kuna, rekonstruiran i dograđen objekt na mjestu bivšeg skladišta Međimurskih voda u Mihovljanskoj ulici u Čakovcu.

Zemljište je Ugovorom o pravu građenja ustupio Grad Čakovec s ciljem da beskućnicima i starijima omogući neovisan i dostojanstven život.

Gradsko društvo Crvenoga križa Čakovec nositelj je ovog EU projekta, financiranog bespovratnim sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj te Operativnog programa Konkurentnost i Kohezija 2014. – 2020. u stopostotnom iznosu, dok su partneri Grad Čakovec, Centar za socijalnu skrb Čakovec te Centar za pomoć u kući Međimurske županije.

– Izgrađeno je pet stambenih jedinica za organizirano stanovanje beskućnika, uz potrebnu stručnu podršku koja će biti osigurana kroz uslugu poludnevnog boravka. Smještaji su kapaciteta do 20 osoba. Projekt će poslužiti da se organiziranim stanovanjem beskućnike dovede u dinamičan i interaktivan položaj te im se da prilika za značajnije životne promjene i izlazak iz nepovoljnog statusa – objasnio je Valkaj.

Kako je dodala gradonačelnica, nerijetko se suočavamo s činjenicom da osobe koje nemaju zadovoljene osnovne životne potrebe, poput toplog obroka, ovise o pomoći drugih uslijed neadekvatne skrbi u zajednici te odlaze u institucionalni smještaj.

Stoga je i osiguranje prehrane u okviru ovog projekta promatrano kao jedan od osnovnih načina suzbijanja siromaštva i prevencije institucionalizacije starijih i nemoćnih osoba.

– Centar „PrInOS“ time će za ranjive korisnike u zajednici omogućiti pripremu toplih obroka te im iste dostavljati. Projekt je u potpunosti izrađen i proveden u skladu s identificiranim potrebama u zajednici, a to je ključ njegove uspješnosti – dodala je Cividini i naglasila da će dostava obroka obuhvatiti oko 140 evidentiranih korisnika na području cijelog Međimurja.

Radovi su pred završetkom, sredinom prosinca planiran je tehnički pregled, dok će prvi korisnici Centar „PrInOS“ moći koristiti već početkom 2022. godine.

Međimurje

Projektitis u zaštiti prirode: Kad novaca za prirodu nema doma, treba ga uzeti od Europe!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Siniša Golub, Davorin Mance

Piše: Zoran Šardi, magistar geografije, stručni savjetnik za projekte

Institucionalizirana zaštita prirode u Hrvatskoj je „mlad igrač“, posebice ona na županijskoj razini. Iako se priroda u Hrvatskoj sukladno zakonu štiti već od sredine 20. stoljeća, sve do početka 2000-ih godina nisu osnovane ustanove koje bi upravljale tim područjima sukladno ciljevima očuvanja i zakonskim propisima, izuzev ustanova koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode.

Primjerice, u Međimurskoj županiji prvi objekt koji je zaštićen platana je u Nedelišću, zaštićena 1963. godine. Godine 1975. zaštićen je Spomenik parkovne arhitekture Perivoj Zrinski u Čakovcu, 1995. nekoliko pojedinačnih stabala i skupina stabala, 2001. godine značajni krajobraz rijeke Mure, 2002. godine Bedekovićeve grabe. Tko je tim zaštićenim područjima i objektima do osnivanja županijske ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima sustavno i stručno upravljao? Nitko.

Moć jedne riječi

Zakon o zaštiti prirode do 2005. godine propisivao je da jedinice regionalne ili lokalne samouprave mogu osnovati ustanovu za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na svojem području. Možete pogoditi koliko županija, gradova i općina je tu mogućnost i realiziralo. Međutim, Zakon o zaštiti prirode iz 2005. godine je taj „mogu“ pretvorio u „moraju“ pa sada više nije bilo izbora. Jedinice regionalne samouprave morale su osnovati ustanove koje će upravljati zaštićenim prirodnim vrijednostima na svojim područjima. I tako je krenula većina županijskih javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima u Hrvatskoj. Ne zbog toga što su lokalne i regionalne razine vlasti postojanje i djelovanje takvih ustanova prepoznale kao prioritet, nešto važno i nužno na svojem području, već zato što je država zakonski nametnula osnivanje. Takve ustanove tada su ogledalo svojih djelatnika, jer osnivač im najčešće proračunski osigurava održavanje hladnog pogona, a svaka nadogradnja i dodana vrijednost proizlaze iz sposobnosti i kreativnosti djelatnika.

Loša startna pozicija

Startna pozicija za većinu osnovanih ustanova bila je ista: gotovi nikakvi infrastrukturni i ljudski kapaciteti te minimalna sredstva osigurana u proračunu. U istim uvjetima je sa svojim djelovanjem 2007. godine započela „Međimurska priroda“ – Javna ustanova za zaštitu prirode. Jedan djelatnik bez ureda s registratorom rješenja o zaštiti. Ali s vizijom i poznavanjem mehanizama kako viziju pretvoriti u stvarnost. Neki se ni nakon 15 godina nisu previše odmaknuli od startne pozicije, osim što imaju malo više registratora u arhivu i kutak u zgradi koju dijele s hrpom ostalih institucija, jer ili nisu uopće imali viziju ili pak su je imali, ali nisu imali znanja pretočiti je u djelo.

Stvaranje kapaciteta 

„Međimurska priroda“ – Javna ustanova za zaštitu prirode u svoju misiju startala je progresivno. Prvih petnaest godina djelovanja iskoristila je prvenstveno za izgradnju čvrstih temelja, odnosno za stvaranje infrastrukturnih i ljudskih kapaciteta koji će ustanovi omogućiti dugoročni rast i razvoj te zauzimanje položaja u kolopletu institucija koje sada zajedničkim prostorom upravljaju puno duže, a stvorile su neke obrasce djelovanja i ponašanja koji su proglašenjem zaštite nad područjem te pojavom ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima morali biti modificirani ili u potpunosti odbačeni i promijenjeni. Danas, na ulasku u 16. godinu djelovanja, „Međimurska priroda“ važan je dionik u prostoru, posjeduje nekretnine čija je vrijednost više od 10 milijuna kuna, pokretnine čija je vrijednost više od milijun kuna, a kolektiv od 11 djelatnika sposoban je uhvatiti se ukoštac s najvećim izazovima.

Sjedište Međimurske prirode u Križovcu snimljeno iz zraka 2007. godine kada je vrijednost cijele nekretnine procijenjena na pola milijuna kuna i danas kada nakon više projektnih ciklusa i višegodišnjih ulaganja vrijedi više od 8 milijuna kuna.

Rad „Međimurske prirode“ prepoznat je na nacionalnoj razini pa danas u Međimurje na temelju primjera dobre prakse dolaze učiti kolege iz drugih dijelova Hrvatske. Strelovit rast leži u činjenici što su osnovni proračuni ustanove osigurani od osnivača Međimurske županije u prvih petnaest godini više nego udvostručeni vanjskim izvorima financiranja, ponajviše EU sredstvima. Znanje i sposobnost privlačenja EU sredstava od samih početaka djelovanja ustanove dali su razvojnom progresu dodatni impuls i omogućili razvoj u sferama koje bi bile nezamislive samo u okvirima osnovnih proračuna. Dakako, razvoj ustanove bi se dogodio i samo u okvirima osnovnih proračuna, ali ni izbliza ne bi poprimio razmjere sadašnjeg.

EU – prilika i obveza

U pretpristupno razdoblje pa sve do ulaska u punopravno članstvo Europske unije, Hrvatskoj su na raspolaganju bili pretpristupni fondovi na kojima smo morali steći znanje i iskustvo kako bi mogli što uspješnije koristiti puno ozbiljnije te financijski izdašnije strukturne i investicijske fondove nakon pristupanja Europskoj uniji. Kao i u svim drugim sektorima, i u sektoru zaštite prirode ulaskom u EU otvorene su brojne mogućnosti i natječaji, prvenstveno temeljem toga što smo ulaskom u EU morali prigrliti europski instrument zaštite prirode, ekološku mrežu NATURA 2000. Upravo zahvaljujući ovom instrumentu te strogim pravilima Europske unije, sektor zaštite prirode u Hrvatskoj danas je pred jednim od najvećih strateških izazova ikad, izrade planova upravljanja i uspostave uspješnog upravljanja područjima ekološke mreže NATURA 2000.

BEZ ALATA NEMA ZANATA. Svakodnevni rad čuvara prirode znatno olakšava visokokvalitetna oprema koja se gotovo u pravilu nabavlja putem EU projekata.

Nekoliko velikih i važnih strateških projekata vrijednih više stotina milijuna kuna trebalo bi sektor zaštite prirode podići na nivo da u ovim nikad izazovnijim vremenima može uspješno upravljati staništima i vrstama koje su od interesa, ne samo za Hrvatsku, već i za cijelu Europsku uniju. Velika odgovornost u ostvarivanju tog cilja s nacionalne razine spuštena je na regionalnu i lokalnu, odnosno na županijske javne ustanove za zaštitu prirode pred kojima je hrpa izazova i novih zadataka, povrh već postojećih obaveza koje proizlaze iz Zakona o zaštiti prirode.

„Međimurska priroda“ je spremna

Javna ustanova „Međimurska priroda“ posložila je čvrste temelje i nove izazove dočekuje spremna. Upravo zbog toga je i prepoznata od strane Uprave za zaštitu prirode pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja te joj je namijenjena uloga predvodnika u procesu izrade planova upravljanja zaštićenih područja u regiji. Petnaest godina izgradnje kapaciteta je završeno. Slijede brušenje i nadogradnja te hvatanje ukoštac sa sve većim izazovima s kojima je suočena priroda u gusto naseljenom i izgrađenom Međimurju.

Još iz EU pretpristupnih fondova financiran je projekt „Tri rijeke = Jedan cilj“ u sklopu kojega je ustanova kupila osam kobila međimurskog konja koje ispašom održavaju stanište poplavnog pašnjaka rijeke Mure u povoljnom stanju očuvanosti.

Vanjski izvori financiranja i dalje će biti važan izvor i alat za pretvaranje ideja u realizaciju, međutim, sada će ideje biti više usmjerene na uspješno i održivo upravljanje staništima i vrstama, a manje na infrastrukturne projekte i projekte izgradnje kapaciteta. Činjenica da je ustanova krenula iz nule, odredila je jedini logičan smjer razvoja u prvih petnaest godina. Smjer koji se pokazao ispravan jer stupanj razvoja koji je ustanova dosegla u tom razdoblju, sada omogućuje usmjeravanje energije u procese zbog kojih ustanova primarno i jest osnovana.

Projektni menadžeri u zaštiti prirode?

U ustanovama u kojima kod djelatnika postoji kreativnost i proaktivnost, ideje o novim projektima rađaju se gotovo svakodnevno. Bilo da se radi o mini projektima za koje je potrebno tek malo kreativnog rada do onih za koje su potrebni više godina realizacije i značajnija novčana sredstva. S obzirom na ograničenost osnovnih proračuna, potonji imaju šansu jedino u pronalaženju vanjskih izvora financiranja. Upravo zato je danas ustanovama potreban djelatnik koji će znati pretočiti ideju u projektnu matricu, pronaći pogodan natječaj za financiranje i na kraju realizirati projektne aktivnosti prema pravilima igre.

Razvoj posjetiteljske infrastrukture zaštićene prirode Međimurja

Projekt „Med dvemi vodami“ najveći je projekt koji je „Međimurska priroda“ – Javna ustanova za zaštitu prirode provodila. Aktivnosti u ukupnoj vrijednosti od 12,3 milijuna kuna provodile su se od 2018. do 2021. godine. Glavna aktivnost projekta bila je uspostava Centra za posjetitelje „Med dvemi vodami“ u Križovcu, čime je ustanova dobila 300 kvadrata vrhunskog interpretacijskog i edukativnog sadržaja koji na godišnjoj razini posjeti 5000 posjetitelja.

Nastavite čitati

Međimurje

Sveti Martin na Muri: Ministarstvo darovalo nekretninu Općini

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine izašlo je ususret Općini Sveti Martin na Muri i njihovom zahtjevu o darivanju katastarske čestice na kojoj se nalazi igralište Nogometnog kluba Polet.

Riječ je o prostoru površine 12.300 kvadratnih metara koji se koristi za razne sportsko-rekreacijske aktivnosti. Tržišna vrijednost nekretnine iznosi 39.100 kuna, a trošak procjene u iznosu od 3000 kuna pokrila je Općina Sveti Martin na Muri.

– Zahvaljujemo se resornom ministru Darku Horvatu i njegovim suradnicima u Ministarstvu na prepoznavanju potreba Općine za zemljištem na kojem će se razvijati sportsko-rekreacijski sadržaji, kao i na pruženoj pomoći oko realizacije ideje – poručio je načelnik Martin Srša.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje