Međimurski načelnici i gradonačelnici traže da država preuzme plaće odgojitelja: Djeca su prioritet
Čelnike i čelnice međimurskih općina i gradova okupili su se na sjednici Kolegija gradonačelnika i načelnika u Međimurskoj županiji, a...
U fokusu
Ceste od Sračinca do Dubrave Križovljanske blokirane kamionima i ugroza sigurnosti zbog obećanja?
Novi Pravilnik o zabrani prometovanja kamiona na pojedinim cestama izazvao je kaotičnu situaciju na sjeveru Hrvatske.
Dok su 7. ožujka jedni odahnuli jer su se riješili nesnosne buke kamiona i tegljača težih od 7,5 tona, drugi su se digli na noge jer svi ti kamioni sad prolaze ispred njihovih prozora. Da bi Murskom Središću svanulo, smrknulo je Općini Cestica i svim stanovnicima duž prometnice D2 na potezu od Sračinca do Dubrave Križovljanske.
Prizor na granici u ponedjeljak poslijepodne nije bio obećavajući. Nekoliko kilometara duga kolona kamiona s registarskim oznakama iz cijele Hrvatske i juga Europe čekala je na prelazak granice. Čekanje se dodatno odužilo jer je na slovenskom dijelu ceste, tek koji kilometar od granice, golema cisterna završila prevrnuta u grabi pored ceste.
Dok su granična policija i carina imali dvostruko više posla nego prije dva tjedna u isto doba dana i očekivali produživanje kolone s večernjim satima, u prostorijama Općine Cestica su o situaciji razgovarali političari, vodstvo prometne policije PU varaždinske i predstavnici prijevoznika. Uz lokalne su načelnike sastanku prisustvovali i kolege s druge strane granice, iz Slovenije, koje muči isti problem – zabranom prometa kamionima kroz Mursko Središće prijevoznici ne koriste taj granični prijelaz, pa su slovenske općine Cirkulana i Zavrč žrtve odluke hrvatskih vlasti.
Ukinuti Pravilnik
Promet na državnoj cesti D2 u zadnjih pet godina u stalnom je porastu. Prema podacima koje je iznio domaćin sastanka, načelnik Općine Cestica Mirko Korotaj, potezom od Sračinca do Dubrave Križovljanske u 2018. godini je prošlo gotovo milijun vozila, od čega 207.000 kamiona. S podatkom o 196.000 teretnih vozila u godini prije, dolazi se do 11 % povećanja kamionskog prometa u godini dana.
– Promet je u stalnom porastu, a kako će tek sada biti? Dosad je bilo loše, a sad će postati nepodnošljivo. Na tom su potezu tri osnovne škole s 1200 učenika i tri dječja vrtića koje pohađa 500 mališana. Promet je za njih velika opasnost. Svi koji žive uz cestu od Sračinca do Dubrave građani su drugog reda – rekao je Mirko Korotaj i iznio zaključak koji se nametao i s kojim su se složili svi prisutni:
– Jedni su dobili bolje uvjete, ali na teret drugih.
Kilometrima duga kolona čekala je na prijelaz granice. Golema cisterna završila je prevrnuta u grabi pored ceste.
Već s početkom razgovora o spornom Pravilniku, Mirko Korotaj, kolege iz susjednih općina, ali i prijevoznici, kontaktirali su resorno ministarstvo s molbom s argumentima zašto se Pravilnik ne bi smio donijeti.
Predložena solucija je bila pričekati s donošenjem Pravilnika do ulaska Hrvatske u Schengenski prostor, kad neće biti međudržavne granice, međutim, prepiska nije urodila plodom. U slučaju da se takva solucija ne prihvati, od Hrvatskih cesta je tada zatraženo proširenje zaustavnog traka. Ni to se nije dogodilo.
Zabrana je stupila na snagu i predlažu se nova rješenja. Neke od aktualnih solucija su isključiti hrvatske i slovenske prijevoznike iz Pravilnika ili ukinuti Pravilnik i vratiti prolaz kroz Mursko Središće do izgradnje brze ceste ili, što je već predlagano, do ulaska u Schengen.
O brzoj cesti od Varaždina (Hrašćice) do Ormoža se govori godinama, međutim, i ona je samo redovni dio predizbornih obećanja. Slovenski sugovornici su predložili hrvatskim kolegama pritisak na vlasti da se cesta što prije i napravi. Oni sami su nedavno imali sastanak s predstavnicima pet ministarstava oko rješavanja ovoga novoga prometnog problema.
Također, općine i gradovi su svojim prostornim planovima definirali zaobilaznice, ali realizacija se čeka godinama.
Predstavnici lokalne samouprave su, istaknuto je, svjesni da ni gospodarstvo ne smije trpjeti, kao ni stanovnici, a prijevoznici su se požalili da je njima voziti autocestom na nekim relacijama neisplativo, predugo i preskupo. – Ne možemo raditi čekajući u kolonama na graničnom prijelazu. To se zna protegnuti i na cijelu noć, a mi robu moramo dostaviti na vrijeme – rekao je Dragutin Kranjčec, predsjednik Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika.
(Pre)skupo i neisplativo
Vezano uz brojke o kojima jeriječ kad govore o neisplativosti, spominje se primjer kamionskog prijevoza od Lendave do Varaždina. To je pravac dužine 70-ak kilometara, koji se novom regulacijom prometa vozi 250 kilometara, a što je tri puta skuplje.
Desetak autoprijevoznika je s 40 kamiona 1. ožujka, tjedan dana prije stupanja na snagu novog Pravilnika i zabrane prolaska Murskim Središćem, blokiralo granični prijelaz Mursko Središće kako bi iskazali svoje oštro protivljenje zabrani.
Darko Horvat, ministar gospodarstva, u to je vrijeme na granici imao konferenciju za novinare i usput poručio nezadovoljnim prijevoznicima neka se ubuduće koriste alternativnim pravcima.
Nisu imali drugog izbora nego to i učiniti i dogodila se okupacija prometnice D2 kamionima.
Stanovnici naselja uz prometnicu i njihovi načelnici smatraju da nije u redu sav teret kamionskog prometa, buku, oštećenja kuća i vibracije prebaciti samo njima.
Spominju se i politički motivi takvog rješenja. – To je političko obećanje gradonačelniku Murskog Središća, koje je sad i provedeno bez obzira na sve druge. Ne smije nam se zabraniti izlazak iz zemlje, a upravo se to radi u Murskom Središću. Svi najveći hrvatski izvoznici su tu, na sjeveru – rekao je Dragutin Kranjćec i najavio „građanski neposluh ako se nastavi s provođenjem Pravilnika“.
Također, u Murskom Središću se prema podacima radilo tek o 30 % tranzitnog prometa, dok veliku većinu čine hrvatski i slovenski prijevoznici, koji bi se zbog kratkih relacija trebali, smatraju prijevoznici, svrstati u lokalni, a ne u tranzitni promet.
Prijevoznike ne čudi nesreća cisterne o kojoj pišemo na početku teksta. Oni su uvjereni da će takvih nesreća biti sve više, a sigurnost znatno narušena zbog umora vozača koji satima čekaju na graničnom prijelazu.
Nitko u sobi za sastanke Općine Cestica nije bio zadovoljan. I svi se boje istoga: predstojeće turističke sezone i gužve na granicama.
Jedino rješenje je nova cesta
Voditelj Odsjeka za sigurnost cestovnog prometa PU varaždinske Danijel Posavec najavio je podršku svakom rješenju koje će voditi tomu da se izmakne teretni promet iz naseljenih mjesta.
– Jedino pravo rješenje kod ovog slučaja je da se izvede nova prometnica. Hoće li to biti brza cesta ili autocesta, nama je svejedno. Važno je da sigurnost bude na visokoj razini. Trenutno sada imamo problema i sa zaustavljenim vozilima na prometnim trakama jer vozači koji ih zaobilaze rade prometne prekršaje i time ugrožavaju sebe i druge sudionike u prometu. Stoga predlažemo Hrvatskim cestama da se žurno poduzmu mjere da se kolnik na tom mjestu proširi, ili da se napravi dodatna traka prije graničnog prijelaza za kamione ili da se napravi barem biciklistička traka koja bi omogućila barem malo lakše obilaženje zaustavljenih kamiona – rekao je Posavec.
U fokusu
Tražite bolji posao? Evo koja su zanimanja najpoželjnija, a koja radna mjesta najmanje privlačna
Čak 42% građana Hrvatske bi radilo u IT-ju, najnepoželjniji sektor je trgovina, a dodatne edukacije žele iz stranih jezika i digitalnih vještina
Zaposlene osobe u Hrvatskoj relativno pozitivno ocjenjuju svoje poslovne sposobnosti, pritom dajući sebi najviše ocjene u timskom radu, digitalnim kompetencijama kao i komunikacijskim vještinama, dok se većina najlošije ocjenjuje u marketinškim kompetencijama. Dio je to rezultata velikog istraživanja koje je u svibnju i lipnju ove godine provela agencija Ipsos na zaposlenim osobama u Hrvatskoj starijima od 18 godina u povodu četvrte sezone Mastercardovog projekta Uplift, namijenjenog mikro, malim i srednjim poduzetnicima.
Istraživanje je pokazalo i da ispitanici smatraju kako je za pronalaženje i kvalitetno obavljanje posla najvažnije imati kompetencije poput: izgradnje dobrih poslovnih odnosa (90%), komunikacijskih vještina (90%), organizacije rada i upravljanja vremenom (89%) te digitalnih kompetencija (89%). Općenito, većina ispitanika se slaže da su među manje važnim kompetencijama za dobro obavljanje posla prezentacijske vještine, administracija kao i znanje iz marketinga.
Upitani u kojim bi se segmentima htjeli dodatno educirati, ispitanici, čak njih 43%, ističu strane jezike. Nakon toga slijede edukacije o upravljanju stresom, digitalnim vještinama kao i prezentacijske vještine te javni nastup. Na začelju potrebnih edukacija su one iz područja izgradnje dobrih poslovnih odnosa (12%), poslovne administracije (12%) te timskog rada (9%).
Zanimljivi su i rezultati iz poželjnih dodatnih edukacija na temelju spola i dobi. Naime, želju za dodatnim edukacijama iz prezentacijskih vještina u značajno većoj mjeri iskazuju žene, za razliku od muškaraca čiji je interes prema navedenoj edukaciji značajno niži kao i prema edukaciji o upravljanju stresom. Mlađe osobe (do 30 godina) u većoj mjeri žele dodatne edukacije iz marketinga. Zaposlenici u javnom sektoru u većoj mjeri žele se educirati u području upravljanja konfliktnim situacijama, dok je želja za navedenim kod zaposlenika u privatnom sektoru manja.
U sklopu istraživanja, građani su upitani u kojoj industriji bi htjeli raditi, a posao u IT-ju opravdava svoju titulu jednog od najpoželjnijih – čak 42% ispitanih bi radilo u tom sektoru. Odmah nakon slijedi farmacija pa sektor financija. U ugostiteljstvu i turizmu rado bi se zaposlilo 22% svih ispitanika čime ovaj sektor ne spada među najpoželjnije prema analiziranim industrijama u ovom istraživanju, no popularniji je od prehrambene industrije i trgovine.
S obzirom na to da je turizam najvažnija gospodarska grana u Hrvatskoj zbog čega je projekt Uplift usmjeren upravo ka poduzetnicima u tom sektoru, kroz istraživanje se dodatno ispitalo što zaposleni građani misle o tom sektoru. Ispitanici, njih 76%, se slažu s tvrdnjom da bi turistički djelatnici trebali prolaziti posebne edukacije kako bi mogli obavljati posao što efikasnije i u skladu s potrebama turista, a samo njih 21% smatra da svatko može raditi u turizmu jer to ne zahtijeva specifična znanja.
Nešto manje od polovice ispitanih misli da se ne može dobro živjeti isključivo od sezonskog rada u turizmu, a njih 43% drži i da su djelatnici premalo plaćeni za obavljeni posao.
Ispitanici koji su zaposleni u turizmu i ugostiteljstvu kao najveće probleme s kojima se susreću vide nedostatak slobodnih dana, nakon čega slijedi previše radnih sati te niska plaća i loš odnos gostiju. Najmanje problema ističu vezano za fizičke uvjete rada kao i za odnose s nadređenima. Među svim problemima njih 33% navodi i nedostatak prilike za stjecanjem dodatnih vještina.
U fokusu
FOTO Prvi dan škole u Varaždinskoj županiji za 18.668 učenika
Danas je počela nastava za 18.668 učenika osnovnih i srednjih škola s područja Varaždinske županije. Od ukupnog broja učenika, 11.981 učenik pohađa osnovnu školu, a 6.687 srednju školu, dok je prvi puta u školske klupe sjelo 1.409 prvašića, devet više nego prošle godine.
Posebno svečano bilo je u Osnovnoj školi „Petar Zrinski“ Jalžabet te u Prvoj gimnaziji Varaždin. Svečanostima se pridružio i župan Varaždinske županije Anđelko Stričak sa svojim suradnicima.
Ravnateljica OŠ Jalžabet Mirjana Kučar istaknula je kako će ova školska godina za njih biti puna izazova kojima se vesele.
– U ovoj školskoj godini čeka nas energetska obnova škole, u koju ćemo uložiti više od 1.900.000 eura, a priprema se i projekt izgradnje sportske dvorane u našoj područnoj školi. To nas posebno veseli, jer će to za 152 učenika koliko ih sada pohađa Osnovnu školu Jalžabet, kao i za sve djelatnike škole značiti bolji uvjeti rada i učenja – rekla je ravnateljica Mirjana Kučar.
Prvašiće, njih 18, koliko će ih ove godine pohađati osnovnu školu u Jalžabetu, pozdravio je i tamošnji načelnik Rajko Solar. Dobrodošlicu učenicima prvih razreda Prve gimnazije Varaždin zaželjela je ravnateljica škole Janja Banić koja je istaknula kako su upisima jako zadovoljni.
– Interes učenika za našu školu bio je izuzetno velik. Dobili smo kvalitetne učenike i vjerujem da je još jedna izvrsna generacija pred nama. Ono što me posebno veseli, i mislim da je to itekako važno kada govorimo o deficitarnim kadrovima, jest činjenica da je 23 učenika izabralo pojačanu matematiku u prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji – rekla je između ostalog ravnateljica Banić.
Sretnu, uspješnu, radosnu školsku godinu, s puno veselja, te da savladaju programe,slušaju svoje učitelje i profesore jer će im sve ono što nauče kasnije biti itekako korisno u životu, poželio je župan Varaždinske županije Anđelko Stričak koji je naglasio kako Varaždinska županija i ove godine nastavlja s onim programima koji su se pokazali dobrima za poticanje izvrsnosti, ali i razvijanja sustava jednakih šansi.
– Varaždinska županija nastavlja sa svim programima, od produženog boravka koji će se provoditi u 23 osnovne škole čiji je osnivač Varaždinska županija, a gdje je za tu namjenu zaposleno 54 učitelja, do 147 pomoćnika u nastavi, sufinanciranja prijevoza za osnovnoškolce i srednjoškolce, kao i školske kuhinje, do centara izvrsnosti. Također, nastavljamo s nagradama i stipendiranjem naših izvrsnih učenika i studenata, a isto tako i onih kojima je zbog njihovih socijalno-ekonomskih mogućnosti potrebno malo više pomoći – nabrojao je župan te nastavio kako je Varaždinska županija i za ovu godinu pripremila jedan investicijski ciklus.
– Energetski ćemo obnoviti Osnovnu školu u Jalžabetu i staru školu u Svetom Iliji, s time da će školu u Jalžabetu i dalje koristiti učenici, a obnovljenu zgradu u Svetom Iliji planiramo iskoristiti za potrebe Tehnomreže. Krenuli smo i s dogradnjom triju škola – jedne osnovne, odnosno matične škole, a riječ je o školi u Ivancu te uskoro krećemo s radovima dogradnje na dvije područne škole u Novoj Vesi i Strmcu Podravskom. Nakon završetka radova, svi će naši učenici koji pohađaju osnovne škole imati mogućnost pohađanja jednosmjenske nastave. Naravno, usto će biti još cijeli niz manjih zahvata, investicija na obnovi učionica, prostora, okoliša. Vjerujem da će i ove godine sve dobro proći i završiti – zaključio je župan Stričak.
U fokusuprije 6 sati
Tražite bolji posao? Evo koja su zanimanja najpoželjnija, a koja radna mjesta najmanje privlačna
U fokusuprije 7 sati
FOTO Prvi dan škole u Varaždinskoj županiji za 18.668 učenika
Život i društvoprije 8 sati
Pješke ili biciklom na posao, druženje i rekreaciju za bolje zdravlje, a možete osvojiti i nagrade
Sportprije 9 sati
Uvjerljive rukometašice Koke na početku sezone
Crna kronikaprije 10 sati
Aktivan vikend za lopove – ukrali dva psa, parfeme, bicikl, provaljivali u varaždinske trgovine…
Sponzoriraniprije 3 dana
Ne propustite veliki sajam izvanškolskih aktivnosti u Lumini centru
Vaše dijete je talentirano za driblanje loptom po stanu, ples na zadnjem sjedalu automobila, od svega što mu je nadohvat...
Sponzoriraniprije 2 mjeseca
Predstojeći sportski događaji koje ne smijete propustiti
U sportu se uvijek nešto događa, a predstojeći sportski događaji obećavaju uzbuđenje i nezaboravne trenutke. U nogometu, tenisu, košarki ili...
Sponzoriraniprije 3 mjeseca
Kaufland otvorio nova radna mjesta u logističkom centru u Jastrebarskom
Trgovački lanac Kaufland raspisao je više natječaja kojima traži radnike u logističko-distributivnom centru – objavljena plaća i brojne dodatne pogodnosti....
