Ministarstva gospodarstva i poljoprivrede, različite državne agencije i institucije, ali i sve veći broj trgovačkih lanaca brojnim kampanjama i akcijama redovito podsjećaju javnost na važnost kupnje domaće hrane. Osim što se tako pomaže i potiče domaća proizvodnja, lakše je pratiti i slijed hrane od polja do stola.
– Tako kupci mogu dobiti jasniju sliku o kvaliteti proizvoda. Ako je proizvođač netko iz njihove blizine, više mu vjeruju i lakše se odlučuju na kupnju upravo njegova proizvoda. Takve kampanje su dobre i daju rezultate jer sve više ljudi prati što piše na deklaraciji. Cijena više nije jedini ili najvažniji kriterij za kupnju nekoga poljoprivrednog proizvoda – ističe Marko Hladika, vlasnik tvrtke Desyre, koja se godinama bavi proizvodnjom i prodajom poljoprivrednih proizvoda.
Otvoreno tržište Europske unije i uvoz hrane najveće su noćne more domaćih proizvođača. Posljednje informacije o povećanju uvoza pojedinog voća i povrća ne govore nužno da se zaobilaze domaći proizvođači.
Svima je u unteresu na policama imati zdrav i svjež proizvod
– Povećan je uvoz krumpira, ali se većina tih količina odnosi na smrznuti krumpir spreman za prženje, koji se ionako u nedovoljnim količinama proizvodi u Hrvatskoj. Zbog loših vremenskih prilika na početku sezone poljoprivrednih radova, obilnih kiša i niskih temperatura kasni dolazak mladog krumpira s domaćih polja, pa je i to prouzročilo nešto veće uvezene količine. Kada počne sjetva na domaćim poljima, prvo u Dalmaciji i Istri, a potom i na kontinentu, taj će se trend zaustaviti – objašnjava Damir Mesarić, predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira.
Pojačanim inspekcijskim nadzorima potrebno je stati na kraj onima koji uvezene poljoprivredne proizvode prodaju kao domaće
Ni Hladika ne smatra da trgovački lanci namjerno zaobilaze domaće proizvođače.
– Svima je u interesu na policama imati kvalitetan, zdrav i svjež proizvod. Ako netko kupuje krumpir u Nizozemskoj, potrebna su četiri dana da bi se dopremio na police hrvatskih trgovina. S druge strane, hrvatski proizvođač na bilo koji zahtjev trgovačkog lanca može odgovoriti unutar 24 sata. Ako se na policama nađe uvozno voće ili povrće, ono je tamo najvjerojatnije zato što na domaćem tržištu ne postoje dovoljne količine – kaže Hladika.
Problem na koji domaći proizvođači ipak upozoravaju je falsificiranje porijekla poljoprivrednih proizvoda. Sve je više slučajeva da se pod domaćim markama prodaje uvozna roba nekontrolirane kvalitete.
– Taj je problem uzeo maha. Mnogo se radi na brendiranju domaćih sorti i uspostavi prepoznatljivih robnih marki, ali državne inspekcije ne provode kontrolu. Međimurski proizvođači krumpira okupljeni u Udruzi proizvođača merkantilnog krumpira pod robnom markom „Međimurski kalamper“ jamče svakom kupcu kvalitetu i sljedivost proizvodnje. Nažalost, mnogo je onih koji se time koriste za svoje mutne poslove, kakvih u poljoprivredi ima vrlo mnogo. Jedan od posljednjih primjera je slučaj neretvanske lubenice na policama domaćih trgovačkih lanaca. Sve bi to bilo jako lijepo, ali je problem da se neretvanska lubenica još nije počela skupljati. Tko zna odakle je uvezena ta lubenica, a prodaje se pod prepoznatljivom robnom markom kojom se kupcima jamči visoka kvaliteta. Takvi slučajevi štete domaćim proizvođačima jer se stvara iskrivljena slika u javnosti o načinima proizvode i distribucije poljoprivrednih proizvoda – upozorava Mesarić.
Stvari bi lakše funkcionirale kada bi postojao jasan plan proizvodnje i prodaje, dogovor proizvođača i prodavača.
– Takav plan u Hrvatskoj ne postoji. Sve ostaje na leđima proizvođača i njihovoj snalažljivosti da na tržištu pronađu svoju nišu. Uspijevamo tek putem strukovnih udruženja izboriti se za neke stvari, ali daleko je to od sigurnog poslovanja. I država nas putem inspekcijskih nadzora mora zaštititi od nelojalne konkurencije – zaključuje Damir Mesarić.
– Moramo nastaviti raditi na promicanju domaće proizvodnje i proizvođača, razvijati svijest kod građana, počevši od najmlađih, u dječjim vrtićima. Samo tako možemo dugoročno opstati – dodaje Marko Hladika.
“Hranu kupujem u trgovačkim centrima, ali gledam da je to naš domaći proizvod, a povrće i voće imam svoje. Ono što mi od voća i povrća nedostaje, kupim na placu. Nije mi teško dati nekoliko kuna više za domaći proizvod jer znam koliko je truda uloženo” – Biserka Lajtman
“Prehrambene proizvode kupujem uglavno u dućanu, pretežno u Plodinama, na placu jako rijetko. Kupujem i strane proizvode ako u ponudi nema domaćeg proizvoda koji tražim,ali preferiram domaće, pogotovo meso, salame…” – Marko Kolarek
“Hranu kupujem najviše u Pribislavcu u Konzumu. Osobno moram jesti puno povrća i nije mi svejedno je li domaće ili strano. Domaće je uvijek najbolje, pa preferiram kupovati naše, makar je koju kunu skuplje. Na plac baš i ne idem, kupim katkad voće uz pomoć poznanika.” – Marija Kovačić
“Hranu najčešće kupujem u Lidlu i drugim dućanima, ali odem ponekad i na plac, najčešće pod pauzom po voće. Uglavnom preferiram kupovati domaće proizvode, nema veze ako je njihova cijena ponekad viša…” – Karmena Kolar
“Prehrambene proizvode najviše kupujem u Kauflandu i Sparu. Povrće nabavljam uglavnom na placu, a meso u mesnicama. Pretežno pazim da bude domaće, makar bilo i par kuna skuplje. Ako baš nema našeg proizvoda, onda kupim strani.” – Ivica Gašparac
“Najviše kupujem u dućanima, na plac idem rijetko. Prije ću kupiti domaći proizvod nego strani, ako je razlika u cijeni mala. Prvenstveno pazim da kupujem domaće voće. Za meso je također poželjno da bude naše, no za grickalice, čokoladu i kavu mi, recimo, nije bitno da bude domaće.” – Asja Gorski
Sutra, 17. travnja, održavaju se parlamentarni izbori. Birališta se otvaraju u 7 sati i moći će se glasovati do 19 sati.
Službena promidžba završila je u ponoć, nakon čega je u Hrvatskoj nastupila izborna šutnja. Na parlamentarnim izborima bira se 151 zastupnik i to u 12. izbornih jedinica. Varaždinska, Međimurska, Krapinsko – zagorska i mali dio Zagrebačke županije pripada III. izbornoj jedinici.
Tako je u našoj izbornoj jedinici predano čak 16 pravovaljanih kandidacijskih listi parlamentarnih stranaka i nezavisnih lista. S obzirom da postoji mogućnost preferencijalnog glasanja, u srijedu 17. travnja, moći ćete zaokružiti bilo koje od 224 ponuđenih imena kandidata. Druga je mogućnost naravno zaokružiti samo broj liste.
Svi oni koji žele provjeriti svoje podatke u registru birača te koje je točno njihovo biračko mjesto mogu to učiniti na posebnim stranicama Ministarstva uprave.
Ukoliko niste sigurni, provjerite na kojoj je adresi vaše biračko mjesto. Popis svih biračkih mjesta po izbornim jedinicama možete pronaći OVDJE.
Varaždinska županija, Općina Mali Bukovec i njihova tvrtka Bukotermal kreću s projektiranjem i ishođenjem dozvola za izgradnju prve geotermalne elektrane na sjeveru i druge u Hrvatskoj.
Bukotermal je, naime, ostvario i posljednji uvjet da se krene u realizaciju ovog najvećeg projekta u povijesti Varaždinske županije: potpisan je ugovor s INA-om o kupoprodaji zemljišta na kojem se nalazi bušotina Lunjkovec-1, čime su riješeni svi imovinsko-pravni odnosi.
– Riječ je o čestici koja je izrazito važna jer se na njoj nalazi bušotina Lunjkovec-1 koja će u proizvodnji električne energije služiti kao utisna bušotina za povrat ohlađene vode natrag u geotermalni rezervoar, odnosno u geotermalno ležište. Riješeni imovinsko-pravni odnosi sada omogućuju projektiranje i ishođenje građevinske dozvole za izgradnju geotermalne elektrane, vrelovoda te pripadajućih naftno-rudarskih, elektro-energetskih i strojarskih objekata. Također, kupnja ovog zemljišta je važna i za projektiranje te ishođenja lokacijskih, naftno-rudarskih i građevinskih dozvola za nove parove proizvodno–utisnih bušotina, jer se upravo na tom zemljištu planiraju dvije nove utisne bušotine – navodi direktor Bukotermala Alen Požgaj.
Ovo važno ulaganje se pokreće nakon što su istraživanja potvrdila da se na eksploatacijskom polju Lunjkovec – Kutnjak na dubini od 2.345 metara nalazi nalazište geotermalne vode topline 142 stupnja Celzija, što je odličan potencijal za proizvodnju električne energije.
Uz proizvodnju električne energije, moći će se koristiti toplinska energija snage oko 90 megavata u agrotermalne svrhe, odnosno za grijanje staklenika i plastenika za proizvodnju cvijeća, voća i povrća.
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
Beauty centar “Čarolija” u Varaždinu i 7Plus Regionalni tjednik daruje dva puta jedan poklon bon. Riječ je o mezo liftu...
