Povežite se s nama

Kultura

Cilj: Muzej arheološke te etnološke zbirke

Objavljeno:

- dana

ARHEOLOGIJA Utvrda Čanjevo

Trinaest godina znatiželjni arheolozi, uporni općinari, pomoć Ministarstva kulture… i odrađeno je 90 posto arheoloških iskapanja utvrde Čanjevo u Visokom. 

Konkretno, svi zidovi Čanjeva, ili, kako mještani zovu utvrdu – “staroga grada” – su iskopani. Predviđa se kako će cijeli projekt do kraja biti zgotovljen najkasnije za pet godina. Svi involvirani u ovaj projekt, na koji je do sada potrošeno 1,5 milijuna kuna, zajedno su proveli zadnji dan iskapanja za ovu godinu, u petak.

Poseban čar

Zbrajali su se rezultati, razgovaralo o budućim potezima te pokušalo vizualno zamisliti izgled utvrde i njezinih stanovnika. Jer, iako se utvrda spominje u povijesnim zapisima te je čak i ucrtana u karte iz doba najezde Turaka u ove krajeve – od 15. do 17. stoljeća, nigdje ne postoji slika Čanjeva iz tog doba. Nikakva skica, tlocrt… ništa. Upravo ta činjenica dodatni je podstrek arheolozima, jer, kako vele, “to daje poseban čar”. – Svaki iskopan zid bio je otkriće – govore. Osim bedemskih zidova i stambenog dijela, otkrivene su i četiri kule na stranama blažeg uspona.

Predviđa se kako će cijeli projekt do kraja biti zgotovljen najkasnije za pet godina.

Brončana ruža vjetrova

– Od najvrijednijih nalaza izdvojili bismo brončanu ružu vjetrova – dosad jedinu otkrivenu u kontinentalnom djelu, husarsku sablju – jedinu dosad otkrivenu cijelu. Drvo i koža su istrunuli, ali sablja je ostala cijela i nakon što je 200-300 godina bila zakopana pod zemljom, brončane pipe za koje ne znamo što je kroz njih teklo – vino ili rakija – ali očigledno stanovnici nisu oskudijevali pićem, zatim metalni djelić ručnog sata, vrhove strijela, kopalja, sačme, pribora za kućanstvo, primjerice vilica.

Iskopano je tu i stakla, keramike, pećnjaka… Šteta što nemamo više novca za kopanje ispod sjevernog dijela. Ondje bi vjerojatno našli najviše toga. S obzirom na to da je s te strane litica bila visoka 15 do 20 metara, tko zna kakve bismo sve zanimljive predmete koje su bacali pronašli dolje – rekao nam je Dragutin Mateković, načelnik Općine Visoko. Dio ove vrijedne zbirke iz hrvatske prošlosti već je restauriran i u četiri vitrine izložen u OŠ Visoko.

Vidikovac

Jedan od najvrijednijih nalaza  je brončana ruža vjetrova

Utvrda Čanjevo, ako je suditi prema današnjim planovima, neće biti do kraja rekonstruirana. – Planiramo naznačiti pojedine zidove kako bi se dočarala namjena prostorije i osigurati sigurna šetnja brojnim posjetiteljima. S obzirom na položaj – pogled na Koprivničko–križevačku županiju, Sisačko–moslavačku, Zagrebačku i Krapinsko-zagorsku županiju – sigurno ćemo napraviti i vidikovac – ističe načelnik.

Praškocijeve haramije

Čanjevu se odlučilo udahnuti život pa su formirane Praškocijeve haramije.

Tri godine nakon početka uređenja, kad su mještani još sami uređivali prostor oko utvrde, Čanjevu se odlučilo udahnuti život pa su formirane Praškocijeve haramije. Haramije u odorama sašivenima do u detalj originalnima, prikazuju život stanovnika 1590. godine, za vrijeme dok je vlasnik posjeda, utvrde i zapovjednik 30-ak haramija bio Juraj Praškoci. Uz hrvatsku prikazana je i turska strana – u također originalnoj kostimografiji. Taj, logistički dio priče započeo je, a i danas radi bivši načelnik Anđelko Stričak, koji je s nekolicinom prijatelja obilazio muzeje u južnom djelu Mađarske, Slovenije… – Istraživali smo ima li bilo kakvih izložaka vezanih uz te godine. Onaj glavni, operativni dio odrađivao je dr. sc. Luka Bekić, u ono vrijeme arheolog Hrvatskog restauratorskog zavoda, danas ravnatelj Međunarodnog instituta za podmorsku arheologiju u Zadru – otkriva.

Osim dovršetka planiranog istraživanja, u Visokom, općini s najmanjim županijskim proračunom, željeli bi i otvoriti Muzej arheološke i etnološke zbirke. Uz Čanjevo, u Visokom su još tri arheološka lokaliteta. 

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

Kultura

Udruga “Gardruža” ove godine napunila dva desetljeća: “Se čega se primemo, oddelamo kak spada!”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Udruga “Gardruža” Gardinovec osnovana je zadnjeg dana ožujka 2001. godine.

Dvadeseti rođendan, u duhu odgovornosti, nisu posebno obilježavali, već su “proslavili” u klasičnome međimurskom stilu: radno, s tim da su sredstva predviđena za obilježavanje uložili u uljepšavanje lokalnog parka.

– Tako smo financirali izradu mosta i bunara u parkiću. Zato ćemo sljedeću sjednicu Skupštine nastojati organizirati u ponešto svečanijem tonu – objašnjava predsjednica Udruge Marija Prekupec.

Promocija i zaštita

Udruga djeluje na području kulture, sporta, zaštite zdravlja, kao i zaštite okoliša i prirode s ciljevima organiziranja aktivnog provođenja slobodnog vremena građana i postizanja bolje kvalitete života, unapređivanja zdravlja i rekreacije građana, osobito djece i starijih osoba.

– Puno naših projekata povezano je sa školom i vrtićem, tako da smo ove godine u tom smislu bili ograničeni. Uvijek nastojimo osmisliti neke aktivnosti i uz događanja kao što su Božić, Uskrs, advent, maškare i slično, a u naših dvadeset godina zaista smo sudjelovali u obilježavanju i proslavi mnogobrojnih manifestacija.

Općina Belica, kojoj Gardinovec pripada, bila je, primjerice, domaćin na Noći muzeja u Muzeju Međimurja 2014. godine. Članovi i članice “Gardruže” tada su počastili posjetitelje starinskim kolačima, a prezentirali su i pletenje cekara te izradu svatovske jabuke od papira. U takva se događanja nastojimo uključiti, s obzirom na činjenicu da smo i čuvari narodne baštine. Na Noći muzeja zamijetio nas je gospodin Bagarin, skupljač narodnih običaja, i pozvao nas na sudjelovanje na 48. Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu. Rado smo se odazvali! – dodaje Marija.

Svojim zalaganjem vrijedni Gardinovčani i Gardinovčanke zaradili su i hrpu nagrada. Tako su dobili službena priznanja “Zeleni cvijet s brončanim znakom” Turističke zajednice Međimurske županije u okviru edukativne akcije “Volim Hrvatsku” za uređenost parka čak tri godine zaredom: od 2008. do 2010.! Od ove godine park krasi i velika kopija grba Općine od buksusa, odnosno pušpana: nadaju se da će stimulirajuće djelovati i na zaštitu okoliša. Na svečanom otvorenju sportske dvorane i sjednici OV-a 2012. za zalaganje Udruge na lokalnoj razini i uspješan rad uručena im je Zlatna plaketa – Grb Općine Belica, dok su tri godine kasnije od općine dobili i zahvalnicu, a 2016. i pohvalnicu.

– Na Danima kruha i zahvalnosti za plodove zemlje na Belici i u Gardinovcu uključujemo se s kolačima, proizvodima lokalnih OPG-ova, uz ples i pjesmu u pratnji tamburaša, u narodnim nošnjama koje nastojimo prezentirati svugdje gdje je prikladno. Jedan od projekata na koji smo najponosniji je “staro pralo”, to jest prikazivanje pranja rublja na način na koji su to radili naši stari. O uspjehu projekta najbolje su posvjedočili izrazi lica svih koji su vidjeli prikaz i s nostalgijom se prisjetili kako je to nekad izgledalo, a prikazale smo sve detalje – od kuhanja sapuna do upotrebe korita i nošenja autentičnih nošnji – uglas su nam ispripovijedale članice “Gardruže”. U rujnu 2018. običaj gardinovskoga potočnog prala dobio je i spomen ploču.

Niz nagrada

Od Međimurskog saveza sportske rekreacije “Sport za sve” Udruzi je dodijeljen niz zahvalnica, priznanja i medalja. Izdvajamo tako Godišnju medalju za razvoj sportske rekreacije, koju je 2009. dobila predsjednica Udruge Marija Prekupec. Njoj je Hrvatski savez sportske rekreacije “Sport za sve” dodijelio i godišnju nagradu za razvoj sportske rekreacije “Mirko Relac” za 2015. godinu. Udruga je pak dobitnica više zahvalnica i priznanja za obilježavanje Svjetskog dana sporta i Svjetskog dana pješačenja na lokalnoj i nacionalnoj razini, kao i Priznanja Hrvatskog olimpijskog odbora za organizaciju natjecanja na lokalnoj razini.

Članice i članovi na ovogodišnjim “Bakinim kolačima” u Čakovcu

– Na manifestaciji “Bakini kolači”, koju organizira Udruga “Međimurska gruda”, sudjelujemo od 2017. godine, kada smo u Prelogu predstavili repliku eko-etno kuće i veliku svatovsku jabuku. Godinu kasnije u Svetome Martinu na Muri istom prigodom prezentirali smo kolače od maka i tikve, 2019. na Belici smo dobili Lentu za izvorno međimursko, a na posljednjem izdanju koje se zadnjeg vikenda u rujnu ove godine održalo u atriju Staroga grada u Čakovcu promovirali smo se pletenom ogradom od lijeske i bogatim štandom s kolačima i drugim jesenskim plodovima – nabrajaju članice Udruge.

Kruna njihova rada pristigla je neposredno prije Dana međimurske županije 2019., kad je “Gardruži” dodijeljena Povelja Međimurske županije u znak priznanja za nesebičan društveni rad i doprinos kulturnom amaterizmu, unapređenje zdravlja i rekreacije građana, osobito djece i starijih osoba, te očuvanje prirode i zaštitu okoliša. Vidljivo je, dakle, da su članice i članovi aktivni u mnogobrojnim aktivnostima koje vjerojatno ne bismo mogli pobrojiti ni na nekoliko stranica novina.

Stalno su u potrazi za novim snagama koje bi im se htjele priključiti i pomoći im da na najljepši mogući način predstavljaju svoje mjesto, općinu i međimurski zavičaj. “Držimo im fige” da u tome budu uspješni i nastave s odličnim radom, a Udruzi želimo još mnogo puta po dvadeset godina!

Neumoran rad

Osim navedenih aktivnosti, članice i članovi “Gardruže” sudjelovali su, sudjeluju i planiraju sudjelovanje u: procesijama povodom Tijelova, organizaciji druženja za mještane nakon mise polnoćke, sportskim općinskim susretima, Danu srca, informatičkim radionicama, Festivalu žena, Obiteljskom festivalu, izgradnji odbojkaškog igrališta u Gardinovcu, hodočašćima na Mariju Bistricu na biciklima, BIMEP-u, aerobiku, izradi ručnih radova povodom blagdana i drugih događanja, humanitarnim akcijama (Dan narcisa), božićnim sajmovima, nordijskom hodanju…

Pomogli su u radovima na obnovi i uređenju vrtića i okoliša kad je to bilo potrebno, organizirali odbojkaške turnire, seoske igre “med vulicami”, promotivne događaje, obilježavali “Move week” (Tjedan kretanja), Dane Međimurske županije i Dan sv. Blaža (zaštitnika oboljelih od bolesti grla) biciklirali do Vukovara, izrađivali velike adventske vijence, bili dijelom projekta “Ftrgni od zaborava” u suradnji s učenicima PŠ Gardinovec, radili na promociji djela i lika pučkog književnika Stjepana Jankovića-Štefa…

Nastavite čitati

Kultura

Ženska vokalna skupina “Pučpuljike” obranila zlato na “Zlatnoj lipi Tuhlja”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U subotu, 16. listopada, u hotelu Well u Tuhlju odvijala se prava rapsodija lijepih glazbenih nota.

Već tradicionalno, održana je 12. Zlatna lipa Tuhlja, međunarodno natjecanje pjevačkih zborova i malih vokalnih sastava. Unatoč ovim pandemijskim vremenima, susret je na radost svih sudionika održan uživo, te su tako sudionici nakon dužeg vremena mogli uživati u onome što vole i u čemu su odlični: pjevanju divnih melodija koje su dolazile iz raznih krajeva.

Na ovom natjecanju međunarodnog karaktera sudjelovalo je četrnaest iznimno kvalitetnih pjevačkih zborova i malih vokalnih sastava iz Hrvatske, Republike Slovenije, Republike Kosova te Bosne i Hercegovine.

Upornost i ljubav

U teškoj konkurenciji našle su se i članice Ženske vokalne skupine “Pučpuljike”. Sad već svima nadaleko poznate “Pučpuljike” svojim su nastupom obranile zlato osvojeno na prošlogodišnjoj 11. Zlatnoj lipi Tuhlja te se tako i na ovogodišnjem natjecanju okitile zlatom pod dirigentskom palicom Andree Ščapec. Koliko su “Pučpuljike” izvrsne u onome što rade te s koliko ljubavi i predanosti pjevaju, dokazale su i ulaskom u natpjevavanje za Grand Prix.

Najboljim zborovima proglašeni su ŽVS “Pučpuljike” Čakovec, Zbor “Siperantum” Peć (Kosovo), Zbor “Ivan pl. Zajc” (Zagreb) i Dekliški pevski zbor gimnazije Kranj (Slovenija), koji je i osvojio Grand Prix.

Zlatne pjevačice još jednom su dokazale što mogu i kako se slogom, snažnom željom, predanim radom, upornošću i velikom ljubavlju prema glazbi mogu svladati sve prepreke i zasjati. Sudjelovanje na ovom natjecanju bilo je sufinancirano sredstvima Grada Čakovca, kojem ovim putem zahvaljuju.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje