ARHEOLOGIJA Utvrda Čanjevo

Trinaest godina znatiželjni arheolozi, uporni općinari, pomoć Ministarstva kulture… i odrađeno je 90 posto arheoloških iskapanja utvrde Čanjevo u Visokom. 

Konkretno, svi zidovi Čanjeva, ili, kako mještani zovu utvrdu – “staroga grada” – su iskopani. Predviđa se kako će cijeli projekt do kraja biti zgotovljen najkasnije za pet godina. Svi involvirani u ovaj projekt, na koji je do sada potrošeno 1,5 milijuna kuna, zajedno su proveli zadnji dan iskapanja za ovu godinu, u petak.

Poseban čar

Zbrajali su se rezultati, razgovaralo o budućim potezima te pokušalo vizualno zamisliti izgled utvrde i njezinih stanovnika. Jer, iako se utvrda spominje u povijesnim zapisima te je čak i ucrtana u karte iz doba najezde Turaka u ove krajeve – od 15. do 17. stoljeća, nigdje ne postoji slika Čanjeva iz tog doba. Nikakva skica, tlocrt… ništa. Upravo ta činjenica dodatni je podstrek arheolozima, jer, kako vele, “to daje poseban čar”. – Svaki iskopan zid bio je otkriće – govore. Osim bedemskih zidova i stambenog dijela, otkrivene su i četiri kule na stranama blažeg uspona.

Predviđa se kako će cijeli projekt do kraja biti zgotovljen najkasnije za pet godina.

Brončana ruža vjetrova

– Od najvrijednijih nalaza izdvojili bismo brončanu ružu vjetrova – dosad jedinu otkrivenu u kontinentalnom djelu, husarsku sablju – jedinu dosad otkrivenu cijelu. Drvo i koža su istrunuli, ali sablja je ostala cijela i nakon što je 200-300 godina bila zakopana pod zemljom, brončane pipe za koje ne znamo što je kroz njih teklo – vino ili rakija – ali očigledno stanovnici nisu oskudijevali pićem, zatim metalni djelić ručnog sata, vrhove strijela, kopalja, sačme, pribora za kućanstvo, primjerice vilica.

Iskopano je tu i stakla, keramike, pećnjaka… Šteta što nemamo više novca za kopanje ispod sjevernog dijela. Ondje bi vjerojatno našli najviše toga. S obzirom na to da je s te strane litica bila visoka 15 do 20 metara, tko zna kakve bismo sve zanimljive predmete koje su bacali pronašli dolje – rekao nam je Dragutin Mateković, načelnik Općine Visoko. Dio ove vrijedne zbirke iz hrvatske prošlosti već je restauriran i u četiri vitrine izložen u OŠ Visoko.

Vidikovac

Jedan od najvrijednijih nalaza  je brončana ruža vjetrova

Utvrda Čanjevo, ako je suditi prema današnjim planovima, neće biti do kraja rekonstruirana. – Planiramo naznačiti pojedine zidove kako bi se dočarala namjena prostorije i osigurati sigurna šetnja brojnim posjetiteljima. S obzirom na položaj – pogled na Koprivničko–križevačku županiju, Sisačko–moslavačku, Zagrebačku i Krapinsko-zagorsku županiju – sigurno ćemo napraviti i vidikovac – ističe načelnik.

Praškocijeve haramije

Čanjevu se odlučilo udahnuti život pa su formirane Praškocijeve haramije.

Tri godine nakon početka uređenja, kad su mještani još sami uređivali prostor oko utvrde, Čanjevu se odlučilo udahnuti život pa su formirane Praškocijeve haramije. Haramije u odorama sašivenima do u detalj originalnima, prikazuju život stanovnika 1590. godine, za vrijeme dok je vlasnik posjeda, utvrde i zapovjednik 30-ak haramija bio Juraj Praškoci. Uz hrvatsku prikazana je i turska strana – u također originalnoj kostimografiji. Taj, logistički dio priče započeo je, a i danas radi bivši načelnik Anđelko Stričak, koji je s nekolicinom prijatelja obilazio muzeje u južnom djelu Mađarske, Slovenije… – Istraživali smo ima li bilo kakvih izložaka vezanih uz te godine. Onaj glavni, operativni dio odrađivao je dr. sc. Luka Bekić, u ono vrijeme arheolog Hrvatskog restauratorskog zavoda, danas ravnatelj Međunarodnog instituta za podmorsku arheologiju u Zadru – otkriva.

Osim dovršetka planiranog istraživanja, u Visokom, općini s najmanjim županijskim proračunom, željeli bi i otvoriti Muzej arheološke i etnološke zbirke. Uz Čanjevo, u Visokom su još tri arheološka lokaliteta. 

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović