Povežite se s nama

Međimurje

Cilj velikog ulaganja: kompletno domaća proizvodnja tovnih svinja

Objavljeno:

- dana

DONOSIMO

Čakovečka mesna industrija Vajda će za pet godina upeterostručiti domaću proizvodnju svinja.

Namjera je kompletno domaća proizvodnja u budućnosti, zbog čega će se u proizvodni pogon u Čakovcu uložiti 50 milijuna kuna.
Vajda je lani imala 40 tisuća grla u kooperaciji, ove godine se planira 90 tisuća, sljedeće 130 tisuća, dok bi 2019. godine ta brojka bila 200 tisuća svinja. Domaći uzgoj u ovom trenutku nikako ne zadovoljava potrebe industrije, većina svinja se uvozi i to se želi promijeniti. Planovi su ambiciozni, ali, prema mišljenju Uprave tvrtke, realno ostvarivi. – Vajda je godinama bila usamljeni primjer ulaganja u domaće svinjogojstvo. S ulaskom grupacije Pivac ulaganja su se nastavila te intenzivno nastavljamo s povećanjem kapaciteta vlastitog uzgoja i širenjem kooperacije sa zainteresiranim OPG-ima. Za to je potrebna moderna mesna industrija sa suvremenim tehničko-tehnološkim rješenjima u svim fazama proizvodnje. S ovom investicijom ćemo to ostvariti – rekao je u razgovoru s novinarima prošloga tjedna direktor Vajde Vladimir Mesarić.

Tako su ulaganja za Čakovčane imperativ. Nabavljaju se oprema, strojevi i vozni park. Aktualni investicijski projekt će biti prijavljen za sufinanciranje iz europskih fondova.
Velika ulaganja Od preuzimanja Vajde grupacija Pivac ulaže novac u modernizaciju tvrtke. Samo lani je investirano 11 milijuna kuna za opremu, strojeve, vozni park i druga tehnička poboljšanja. 

Planovi su ambiciozni, ali, prema mišljenju Uprave tvrtke, realno ostvarivi

Ulaskom u grupaciju Pivac Vajdi su se, rečeno je, otvorile nove mogućnosti. Uz Mesnu industriju braće Pivac u grupaciji su i karlovačka mesna industrija PPK i Dalmesso iz Klisa. – Grupacija je pozitivan primjer povezivanja domaćih gospodarskih subjekata u prehrambenoj industriji. Interesno i vlasnički je pozitivno. Nema megalomanije, radi se s pokrićem – rekao je direktor Mesarić. Grupacija posluje dobro. Lani je prihod bio 188 milijuna kuna. S novim ulaganjima dolaze i nova radna mjesta, pa se uskoro u Vajdi očekuje 300 zaposlenih. Za tvrtku – kao najvećeg mesoprerađivača u regiji – je dobro, naglasili su iz

Uprave, što ima vlastite dućane pa ne ovisi o trgovačkim lancima.
Što se samog Međimurja tiče, Vajda u Županiji ima 40-ak kooperanata. Treba ih još, pa su razgovor s novinarima iskoristili i kao priliku za javni poziv svim svinjogojcima za suradnju. Dobra preporuka za Vajdu je što ta tvrtka uvijek plaća najkasnije u roku od tjedan dana. U međuvremenu se, u potrazi za domaćim mesom, sklapaju ugovori sa slavonskim kooperantima. – Sve što Vajda treba, prvo tražimo u Međimurju, pa tek onda idemo dalje – vele u Vajdi. U Vajdi se nabavlja najsuvremenija tehnologija, a tvrtka ima kvalitetno hrvatsko meso i sigurno tržište. Ali tu je veliki problem: nema mesara. Ono na što upozoravaju svi hrvatski proizvođači događa se i na poljoprivredno-prehrambenom tržištu – nema radnika. 

– U Strukovnoj školi niti ove godine nije upisan nijedan mesar. Totalni je deficit mesara i prehrambenih tehničara – upozoravaju iz Vajde. Tvrtka je stalno u potrazi za stipendistima, ali nema koga stipendirati.

RAST

2016. 40.000 svinja
2017. 90.000 svinja
2018. 130.000 svinja
2019. 200.000 svinja

Izvor:
Foto:

Kultura

Dekanovec: paljenjem svijeća prisjetili se svestrane umjetnice Mune Orehov

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Načelnik Općine Ivan Hajdarović i njegov zamjenik Vladimir Jambrošić molitvom i paljenjem svijeća na grobu Mune Orehov iz Dekanovca obilježili su 96. obljetnicu rođenja i 9. obljetnicu smrti te svestrane pučke umjetnice.

Bila je prava kulturna djelatnica široke kreativnosti i raznolikosti u svojem umjetničkom stvaralaštvu. Pisala je pučku poeziju i šaljive pripovijesti, pjevala je međimurske i crkvene popijevke. Niz godina vodila je dramsku, pjevačku i plesnu grupu dekanovskoga Kulturno-umjetničkog društva i čuvala glazbenu te književnu baštinu Florijana Andrašeca.

Ljubav prema glazbi otkrila je u ranoj mladosti, slušajući na misnim slavljima Florijana Andrašeca i njegov crkveni zbor. Tu dobiva i nadahnuće za pjevanjem svetih pjesama i vjernicima otkriva svoj prelijepi glas koji će ovim crkvenim prostorom odzvanjati nekoliko desetljeća. Primijetivši Munu Orehov kao pravu nastavljačicu Andrašecove književnosti i jednu od rijetkih izvornih nositeljica hrvatskih govora uz rijeku Muru, Matica hrvatska Čakovec pristupila je 2001. godine tiskanju njenih stihova i proze.

Knjiga “Ftičeki zvežđidu” koja opisuje domoljublje, vjeru, ljubavne tragedije, nostalgiju, patnje i teški rad ljudi, ostaje iskreno svjedočanstvo njezina vremena. Na putu istraživanja uspjela je ostati originalna i vjerna izvornom govoru i mjesnom narječju.

Dekanovec 13. svibnja slavi i Dan Općine. “Ostanimo odgovorni!”, poručuju iz Općine, a naša se redakcija pridružuje njihovim željama te žiteljima Dekanovca također želi sve najbolje povodom uoči njihova Dana.

Nastavite čitati

Međimurje

Mlada karatistica Ana Filipović, dobitnica Priznanja “Anto Dragić”, iz Samobora se vratila s još jednom medaljom!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nedavno je u organizaciji Zajednice sportskih udruga Čakovca održana dodjela priznanja najboljim sportašima i ekipama za 2020. godinu.

Priznanje “Anto Dragić” dodjeljuje se perspektivnim mladim sportašima!

Podijeljena su i priznanja za perspektivne sportaše koja nose ime po poznatome čakovečkom sportskom djelatniku Anti Dragiću, koji nas je napustio prije pet godina. Jedna od dobitnica Priznanja za perspektivne sportaše „Anto Dragić“ tako je i 16-godišnja karatistica Ana Filipović iz Belice, članica Karate kluba „Globus“.

Borbena od vrtića

– Karateom sam se počela baviti još u vrtićkoj dobi. Za to je zaslužan moj prijatelj Žankarlo Krnjak, koji je počeo odlaziti na treninge pa me jednoga dana pozvao sa sobom da vidim kako to izgleda. Trenutačno sam članica Karate kluba „Globus“, koji se spojio s Karate klubom Mala Subotica. U Klubu s nama rade tri trenera: Dejan Slukić, s kojim najviše radim, Mladen Vizinger i Tomislav Magdalenić – kaže mlada karatistica. Zanimalo nas je kako izgledaju sami treninzi, što nam je rado opisala.

– Počinjemo sa zagrijavanjem, pri čemu radimo na osnovnim tehnikama. Ponekad imamo jedan, a ponekad dva treninga dnevno. Ako su dva, tada je jutarnji trening više taktički usmjeren – to su situacije iz borbe do kojih bi moglo doći, tada radimo na reakcijama. Večernji trening pak je u tome slučaju posvećen kondicijskim vježbama i sparingu, odnosno međusobnim borbama.

Kad sam krenula u srednju školu, teško mi je bilo pomiriti školske obveze i treninge, no online nastava mi je bila od velike pomoći (smijeh), a u međuvremenu sam uspjela dobro organizirati i posložiti aktivnosti. Dobra organizacija olakšava život! – smatra Ana, inače učenica 2. GM razreda prirodoslovno-matematičke gimnazije u Tehničkoj školi Čakovec. Dodaje da joj puno znači i što su profesori, ali i prijatelji, puni tolerancije i razumijevanja za njezine sportske aspiracije.

– Sve se uspijemo dogovoriti, a osobitu podršku pritom mi pruža razrednica, profesorica Renata Turk. Što se prijatelja tiče, naravno da i za njih nađem vremena: povremeno moram prije otići s kakvog rođendana, no računam na to da znaju kako funkcioniram i da me neće previše špotati! (smijeh) – objašnjava. Zahvaljujući karateu, ističe, upoznala je mnoge nove ljude i stekla puno prijatelja, pa i najbolju prijateljicu Nikolinu Golomboš.

Majstorica crnog pojasa

Na državnom ekipnom Prvenstvu Hrvatske s kolegicama kadetkinjama Sarom Novak i Emom Marčec u Novigradu 2018. godine Ana je osvojila treće mjesto – bila joj je to prva državna medalja. Godinu kasnije Emu Marčec zamijenila je Leona Gulija te su djevojke u tome sastavu na državnom u Sesvetama bile još uspješnije i osvojile srebro. Na prošlogodišnjem državnom natjecanju u Rijeci osvojila je drugo mjesto među juniorkama, prethodno osvojivši zlato na Međimurje Openu u rujnu. Protekloga vikenda Ana je u Samoboru također nastupila na Prvenstvu Hrvatske: kući se vratila s broncom oko vrata. Nedavno je položila ispit za majstorsko zvanje crnoga pojasa.

(Bronč)Ana iznimno važnom smatra podršku obitelji i bliskih osoba. Najveću potporu pružaju joj majka Nikolina, otac Tomislav, bake i djedovi, starija sestra Tea i mlađi brat Petar, koji se također bavi karateom.

– Ono čega mnogi ljudi nisu svjesni, a što svakako moram istaknuti, zasluge su koje za naše uspjehe imaju naši treneri. Oni u nas ulažu puno vremena – to publika, nažalost, ne vidi, a mi znamo koliki dio uspjeha pripada i treneru. Iznimno je važna i podrška obitelji te bližnjih ljudi; bez toga ništa! – zaključuje perspektivna sportašica, koja će nakon srednje škole razmisliti hoće li studirati agronomiju i nastaviti obiteljsku poljoprivrednu tradiciju ili upisati vojnu akademiju…

Ana je iz Samobora protekloga vikenda donijela broncu, a uskoro će joj postati teško skladištiti sve medalje…

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!