Povežite se s nama

U fokusu

Čistoća će godinu završiti u “debelom” minusu: rast će računi za smeće, a racionalizirat će se poslovanje

Objavljeno:

- dana

Krajem rujna izabran je novi direktor Čistoće Zoran Svetec i nakon što je došao na čelo tvrtke naložena je revizija poslovanja.

Ona je napravljena za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2021. godine te je njome utvrđen manjak u poslovanju varaždinske komunalne tvrtke od 2,7 milijuna kuna.

– Čistoća je na nivou prošle godine imala gubitak od 2 milijuna kuna, a nivou ove godine gubitak će biti 3,6 milijuna kuna. Najveći problem je u službi gospodarenja otpadom gdje je gubitak gotovo 5 milijuna kuna – objasnio je Zoran Svetec, direktor Čistoće.

Varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj istaknuo je da je Čistoća potrošila sav depozit krpajući gubitke, a utvrđeno je i na što se sve trošio novac tvrtke.

– Imali smo totalan nered u Čistoći.  U posljednjih pet godina za održavanje informatičkih sustava tvrtka je potrošila 3,5 milijuna kuna, a znamo da nema nikakav IT sustav. Na troškove odvjetnika utrošeno je 1,7 milijuna kuna, na reprezentaciju 1,1 milijuna, dok je za jedinice lokalne samouprave utrošeno 2,6 milijuna kuna što su one pod zakonu trebale plaćati. Novo vodstvo racionalizirat će poslovanje Čistoće – rekao je Bosilj.

Direktor Svetec pojasnio je da je problem što se novim sustavom razvrstavanja otpada, Čistoći povećala količina otpada koje ne može prodati, već za isti plaća zbrinjavanje.

– Cijena zbrinjavanja tone plastike iznosila je 365 kuna, a sada je 895 kuna s tendencijom povećanja. No, prije smo godišnje morali zbrinuti 1000 tona, a sada imamo 1600 tona plastike godišnje za zbrinuti. Problem je i što miješani komunalni otpad moramo prevoziti na odlagališta koja su udaljena prosječno 100 kilometara od Varaždina – naglasio je Svetec i objasnio da zbog toga mora doći do povećanja cijena javne usluge sakupljanja komunalnog otpada.

Tako će se sada izjednačiti računi za smeće onima koji živi u stanu i kući. Cijena će iznositi 70,06 kuna bez PDV-a za kućanstvo u kući ili stanu koje nema spremnik za biotpad, a 86,77 kuna za obitelj u stanu ili kući koja imaju spremnik za biotpad.

Povećanje cijena najviše će osjetiti obitelj koja živi u stanu, pa će oni umjesto prijašnjih 64 kune plaćati 88 kuna (op.a. cijena s PDV-om).

– Također povećati ćemo broj odvoza plastike i papira na jednom tjedno, a povećat ćemo i broj odvoza biotpada s godišnjih 39 na 52 – zaključio je Svetec.

Inače, Grad Varaždin će i dalje sufinancirati plaćanje usluga obiteljima slabijeg imovinskog statusa, a subvencionirat će i dalje ljubičaste kante za pelene.

Istaknimo da će nove cijene javne usluge sakupljanja komunalnog otpada stupiti najvjerojatnije na snagu od 1. travnja.

U fokusu

Šest djelatnika varaždinskog Zavoda za mirovinsko osiguranje još uvijek radi od kuće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Čitatelji Regionalnog tjednika požalili su se novinarima da ne mogu doći na razgovor uživo u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) – Područnu službu u Varaždinu, jer brojni djelatnici i dalje zbog mjera borbe protiv koronavirusa rade od kuće.

O navedenoj problematici uputili smo upit HZMO-u kako bismo provjerili o čemu se radi.

U skladu s Odlukom o organizaciji rada u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje za vrijeme epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 od 6. rujna 2021. i Uputom Ureda za upravljanje i razvoj ljudskih potencijala od 10. rujna 2021., radnicima HZMO-a može se odrediti rad od kuće, ističu iz ove institucije, koji se organizira pod uvjetom da se na taj način može osigurati uredno obavljanje poslova u propisanom radnom vremenu, u protivnom, određeni rad od kuće opozvat će se na zahtjev neposrednog rukovoditelja.

– U Područnoj službi u Varaždinu zaposlena su ukupno 123 radnika, od kojih šest koristi mogućnost rada od kuće, u skladu s Odlukom o organizaciji rada u HZMO-u za vrijeme epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 od 6. rujna 2021., u kojoj stoji da je rad od kuće moguće odrediti radnicima s kroničnim nezaraznim bolestima na temelju odgovarajuće potvrde liječnika da se radi o bolesti i zdravstvenom stanju koji mogu povećati rizik za teže oblike bolesti COVID-19, a sukladno popisu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 2. rujna 2020. godine. Na temelju navedene odluke ukupno šest radnika HZMO-a u Područnoj službi u Varaždinu priložilo je odgovarajuću liječničku potvrdu temeljem koje im je odobren rad od kuće do opoziva, odnosno do zahtjeva radnika o povratku na posao. S obzirom na navedeno, ne stoji tvrdnja da većina radnika PS-u u Varaždinu koristi mogućnost rada od kuće, već je riječ o 4,8 % radnika od ukupnog broja zaposlenih u PS-u u Varaždinu – stoji u odgovoru HZMO-a novinarima Regionalnog tjednika.

Napominju i da su u PS-u u Varaždinu svakodnevno, tijekom radnog vremena, strankama na raspolaganju pravni savjetnici za tuzemna i inozemna prava radi davanja stručnih odgovora i pružanja pomoći oko ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja, doplatka za djecu, nacionalne naknade za starije osobe i ostalih pitanja iz nadležnosti HZMO-a.

Zakonski okvir

Inače, Hrvatska udruga poslodavaca, Sindikat naftnoga gospodarstva i Norveška udruga poslodavaca (The Confederation of Norwegian Enterprise – NHO) predstavili su na završnoj konferenciji održanoj krajem travnja smjernice za izmjenu zakonodavnog okvira u pogledu rada na daljinu.

Prema posljednjim podacima Eurostata, tijekom 2020. u Hrvatskoj je tek 3,1 % zaposlenih uobičajeno radilo na daljinu, dok je povremeno na daljinu radilo dodatnih 7,9 % zaposlenih. Na razini EU-a 12 % zaposlenih radilo je uobičajeno na daljinu, uz dodatnih 8,6 % koji su na daljinu radili povremeno.

Damir Zorić, glavni direktor HUP-a, rekao je: “Rad na daljinu, pogotovo povremeni, pokazao se tijekom pandemije kao koristan, svrhovit i učinkovit. On doprinosi povećanoj produktivnosti radnika, jer fleksibilizacija doprinosi zadovoljenju kako osobnih, tako i obiteljskih potreba radnika. Mogućnost koju poslodavci pružaju kroz rad na daljinu smatra se benefitom i načinom privlačenja radne snage, posebice za mlade radnike, pripravnike i roditelje s malom djecom.”

U istraživanju provedenom početkom 2021. godine 13 % ispitanika u Hrvatskoj željelo je nakon završetka pandemije svakodnevno raditi na daljinu, 25 % nekoliko puta tjedno, a 18 % nekoliko puta mjesečno. Na razini EU-a kao cjeline ti su udjeli: 13 % svakodnevno, 31 % nekoliko puta tjedno i 21 % nekoliko puta mjesečno.

Iva Nappholz, pravna savjetnica u HUP-u, i Anica Ferić, pravna savjetnica u SING-u, predstavile su smjernice koje se sastoje od uvođenja novog instituta tako da se uz postojeći institut rada na izdvojenom mjestu rada uvede novi institut – institut rada na daljinu. Obilježavaju ga u svakom slučaju dvostranost i dobrovoljnost. Uz to, HUP i SING predlažu da se rad na daljinu može ugovoriti kao stalni ili povremeni rad na daljinu te da bude obilježen fleksibilnim izborom mjesta rada od strane radnika. Radnik bi se trebao pridržavati propisa zaštite na radu jednako kao i radnici koji obavljaju iste poslove u prostorijama poslodavca, ali bi poslodavac bio odgovoran za zaštitu na radu u skladu sa standardom razumne mjere i rizika. Drugim riječima, poslodavac bi snosio odgovornost za uobičajen rizik rada koji je uobičajen za određeno radno mjesto. Naknada troškova za rad na daljinu obuhvatila bi isplatu paušalnog iznosa naknade troškova. Takva isplata bila bi neoporeziva i isplaćivala bi se proporcionalno vremenu provedenom u radu na daljinu. Prije donošenja odluke o uvođenju mogućnosti rada na daljinu na razini svoga poslovnog subjekta poslodavac bi se trebao savjetovati s Radničkim vijećem, a radnici bi i dalje trebali imati pravo na isključenje.

Radnici

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, na kraju rasprave je zaključio: “Mi u sindikatima moramo voditi računa o zaštiti radnika tako da kada se radi o radu na izdvojenom mjestu rada, odnosno radu na daljinu, nužno je naglasiti nekoliko ključnih pitanja, a to su dobrovoljnost i pravo na izbor rada od kuće i povrata na radno mjesto, jamstvo jednakih plaća za jednaki rad neovisno gdje se obavlja, jasno određeno radno vrijeme, plaćanje dodatnih troškova koje radnik ima (oprema, režije), zaštita na radu, pravo na isključenje/nedostupnost nakon proteka radnog vremena te sprečavanje pretjeranog nadzora od strane poslodavca.”

Nastavite čitati

U fokusu

U ponedjeljak kreću prijave za upis u srednje škole

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

srednja strukovna škola varaždin

Prijave za upis u I. razred srednje škole u školskoj godini 2022./2023. počinju u ponedjeljak 23. svibnja, a po odluci o upisu planirano je ukupno 46.377 upisnih mjesta u 2133 razredna odjela, piše tportal.

Učenici se prijavljuju i upisuju u I. razred srednje škole elektroničkim putem preko mrežne stranice Nacionalnoga informacijskog sustava prijava i upisa u srednje škole na temelju natječaja za upis koji raspisuju i objavljuju škole.

U javnim, odnosno školama čiji su osnivači država, županije i gradovi planirana su mjesta za 43.793 učenika u 1988 razrednih odjela, u privatnim za 1719, a u školama čiji su osnivači vjerske zajednice 865 učenika.

Za gimnazijske programe u javnim srednjim školama planirano je 10.710 mjesta u 447 razrednih odjela, u četverogodišnjim programima strukovnih škola ima mjesta za 18.438 učenika u 808 razrednih odjela, a u trogodišnjim za 6242 učenika u 284 razredna odjela.

U programima obrazovanja za vezane obrte u trajanju od tri godine ima mjesta za 4.858 učenika, u petogodišnjim programima za medicinske sestre i tehničare ima mjesta za 1.214 učenika, a u programima obrazovanja za stjecanje niže stručne spreme za 124 učenika.

U prilagođene i posebne programe za učenike s teškoćama u razvoju ima 838 mjesta u 97 razrednih odjela.

U glazbenim i plesnim školama ima mjesta za 1.369 učenika u 77 razrednih odjela.

Prijave u sustav u ljetnom upisnom roku počinju 23. svibnja, a obrazovni programi mogu se prijavljivati od 25. do 28. lipnja.

Dodatni ispiti i provjere održavat će se od 29. lipnja do 4. srpnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 9. srpnja.

Izvor: tportal

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje