Povežite se s nama

Kultura

Članske iskaznice imaju i bebe stare pet mjeseci

Objavljeno:

- dana

Djeca i knjiga

Iako su jedno vrijeme opasno zaprijetili, kompjuteri ipak nisu uspjeli istisnuli knjigu iz dječje sobe.

Svi ljubitelji pisane riječi uz diskretno šuškanje okretanja stranica mogu odahnuti. Prema podacima s Odjela za djecu varaždinske knjižnice “Metel Ožegović” djeca ne čitaju ništa manje nego prije. Na dječjem se odjelu knjižnice dnevno posudi između 150 i 180 naslova. Stari ili novi naslovi – svejedno je. Jesu li u pitanju avanture Pere Kvržice ili Grge, spisateljice Francesce Simon – uopće nije bitno. – Neprekidno su se tražile i knjige o slaganju Lego kocaka i računalnoj igri Minecraft, rekla nam je voditeljica Odjela za djecu Jasenka Vuković-Tomašek.

Pero i Grga

Srušena je još jedna predrasuda – da se zimi zbog obvezne lektire čita više nego ljeti. – Od sredine lipnja do početka nove školske godine na našem je odjelu posuđeno oko desetak tisuća knjiga i elektroničke građe, što je za nekoliko stotina više nego lani u istom razdoblju, govori voditeljica. Razlika je jedna. Dok tijekom školske godine u posudbi dominiraju lektire, tijekom ljeta se čitaju stripovi te laganija i popularnija izdanja beletristike. Tako Winetou još uvijek u svojim mokasinama gotovo bešumno trči planinama, dok se Tarzan i Jane u zagrljaju prebacuju lijanom preko klanca. U populaciji starije predškolske djece i mlađih učenika OŠ ove godine najpopularnija je bila serija priča o starčiću Pettsonu i njegovom mačku Findusu. Zanimljiva radnja i lijepe ilustracije djelo su švedskog pisca i ilustratora Svena Nordqvista.

Djeca u dobi od trećega do sedmog razreda čitala su intenzivno dva serijala. Jedan je, kao što smo naveli, o nestašnom Grgi, a drugi o komičnim zgodama Grega Heffleyja. Knjige o Gregu, autora Jeffa Kinnneyja, podigle su interes za knjige o pomalo zločestim dječacima, pune humora i dobrih crno-bijelih ilustracija, koje pomalo sliče na stripove.

Usprkos velikom broju stranica – oko 400 – odlično su bili prihvaćeni i David Walliams sa “Zlom zubaricom” i “Bljakburgerom” i odraslima dobro poznati Jo Nesbo s tri knjige avantura doktora Proktora, govori ravnateljica Vuković-Tomašek.

Gospodar prstenova

Ipak, još nijedna knjiga nije na ljestvici najčitanijih naslova nije zamijenila epski roman J.R.R. Tolkiena – “Gospodar prstenova”, pisan od 1937. do 1949. godine, objavljen 1954. godine.

– Koliko puta se, kad sugeriramo nekome da knjiga nije za njegovu dob – iznenadimo. Začudiš se što djeca čitaju, veli Snježana Španić, knjižničarka.
Podatak da se ljeti čak čita više nego zimi knjižničarke ne čudi – zimi čitaju što moraju, ljeti što žele, slažu se. – Ljeti također nema roka za povrat knjiga pa se čita opuštenije, vele u vili Bedeković, u dvorištu II. osnovne škole.

I profesori su zaslužni što pubertetlije uzimaju knjigu u ruke. – Materijale za referate, radove… nemoguće je “skidati” s interneta, jer traži se dosta podataka kojih ondje nema – primjerice, izvor podataka, u kojoj knjizi, na kojoj stranici…

Dok je granica za najstarije članove Dječjeg odjela 15 godina, ista za najmlađe ne postoji, pa tako ima i članova starih pet mjeseci.
Ima u knjižnici i animiranih filmova, dugometražnih crtića – svojevrsna videoteka, pa CD i igre. Prate se, dakle i novi mediji. – Ali nisu prevagnuli u smislu da će knjiga postati “out”, što nas jako raduje, jer knjiga i dalje živi, kaže Snježana Španić. Od domaćih pisaca najčitanije su bile knjige o doživljajima Pauline P. autorice Sanje Polak te romani i pripovijetke Sanje Pilić.

Stvaranje navike

Osim same posudbe slikovnica, Knjižnica djeci služi i kao igraonica. Tako se stvara navika da Knjižnica ima širom otvorena vrata, govori Vuković-Tomašek. 
– Ponuda je obogaćena i većim brojem igranih filmova za djecu i novim igračkama za djecu mlađe dobi, koje su se intenzivno koristile u igraonici, nastavlja. Dođe po nekoliko obitelji i provedu po tri sata zajedno u knjižnici.

Izvor:
Foto:

Kultura

Evo tko će predstavljati Varaždinsku županiju na Susretu hrvatskih tamburaških orkestara i sastava

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon prošlogodišnje smotre tamburaških orkestara i sastava koja je održana u on-line okruženju, ovogodišnja 14. Županijska smotra tamburaških sastava i orkestara Varaždinske županije, ipak je održana u nešto drugačijem ozračju.

Županijska smotra tamburaških sastava i orkestara održana je u dva dijela. U prvom dijelu Općina Maruševec i KUD „Klaruš“ Maruševec bili su domaćini 14. Županijske smotre koja je 3. listopada ove godine okupila Tamburaški sastav Varaždinskog tamburaškog orkestra, Folklorni sastav KUD-a „Ljuba voda“ Ljubešćica te Koncertni sastav KUD-a „Klaruš“ Maruševec.

Drugi dio Županijske smotre odvijao se u Varaždinu u prostorijama Centra tradicijske kulture i u prostorijama Varaždinskog folklornog ansambla, 12. listopada ove godine. Tom su se prigodom predstavili Folklorni orkestar i Folklorni sastav Centra tradicijske kulture Varaždin te Varaždinski tamburaški orkestar.

Županijsku smotru pratio je mr.art. Veljko Valentin Škorvaga, selektor Hrvatskog sabora kulture, prema čijoj će odluci na Susretu hrvatskih tamburaških orkestara i sastava, koja će se održati 13. i 14. studenog ove godine u Dugom Selu, Varaždinsku županiju predstavljati:

  1. Tamburaški sastav Varaždinskog folklornog ansambla – kategorija folklorni sastavi
  2. Tamburaški sastav KUD-a „Klaruš“ Maruševec – kategorija koncertni sastavi
  3. Folklorni orkestar Centra tradicijske kulture Varaždin – kategorija folklornih orkestara
  4. Varaždinski tamburaški orkestar – kategorija koncertnih orkestara

Članovi Koncertnog sastava KUD-a “Klaruš“ Maruševec izveli su skladbu Gde si sad, moj prijatel, te Narodni ples br.1 (Hercegovački). Odličnim izvedbama i ove godine su osigurali sudjelovanje na Državnoj smotri, što je pokazatelj kontinuiranog i kvalitetnog rada maruševečkih tamburaša., čiji je voditelj Franjo Plantak.

Na ovogodišnjim Državnim smotrama koje organizira Hrvatski sabor kulture, Varaždinsku županiju, Klaruši će predstavljat u dvije kategorije, folklornoj i tamburaškoj.

Nastavite čitati

Kultura

Prof. Tonči Matulić u Varaždinu: “Hiperprodukcija knjiga iznjedrila lošu literaturu“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Biskupijskoj knjižnici Varaždin otvoren je Mjesec hrvatske knjige koji će se obilježiti prigodnim programom kroz ćetiri susreta petkom navečer. Uz otvorenje manifestacije gost večeri u Pastoralnom centru Varaždinske biskupije bio je prof.dr.sc. Tonči Matulić, svećenik, znanstvenik, dobitnik nagrade Hrvatske knjiga godine za knjigu Metamorfoze kulture.

Uvodeći u večer voditeljica Biskupijske knjižnice Irena Gotal podsjetila je okupljene kako se Mjesec hrvatske knjige održava od 15. listopada do 15. studenog pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te da se u tom se periodu kroz raznovrsne i mnogobrojne programe promiče kulturu čitanja i pisanja kao izrazito važnih društvenih vrijednosti.


Ovogodišnja manifestacija održava se u okviru Godine čitanja, tema glasi Hrvatski autori u Godini čitanja, a  moto je: Ajmo hrvati se s knjigom!

U jednosatnom razgovoru s profesorom Matulićem voditeljica Irena Gotal potaknula je okupljene sudionike na promišljanje o važnosti i ulozi knjige, a izabrani sugovornik učinio je taj poticaj opipljivim i vrlo aktualnim.


Središnja tema razgovora bile su teme, ali i sama knjiga profesora Matulića „Metamorfoze kulture. Razgovarajući nadalje o važnosti i ulozi knjige, kao i novim čitalačkim navikama, posebno mladih ljudi, profesor Matulić je istaknuo kako je tehnika sredstvo kojim se treba služiti, ali knjiga je ta koja je središnje mjesto znanja, nepresušni medij, neovisan o struji.


Knjiga je osovina ljudskosti. „Znanje je bolje od neznanja, čitanje je bolje od ne čitanja, čitanjem dolazimo do znanja“, ta sama Božja riječ se ukoričila u knjigu.

Na pitanje voditeljice Gotal o sve jasnijim glasovima o hiperprodukciji knjiga profesor Matulić je odgovorio kako je svjestan te problematike i da ona postoji, ali je važno znati da papir svašta podnosi te da bi on radije rekao da postoji hiperprodukcija loše literature.


Treba vrednovati što je vrijedno, obogaćujuće, što je kvalitetno, što izgrađuje, što izobražava, što prenosi znanje.  O osobnom iskustvu s čitanjem i knjigom prof. Matulić je rekao da se pravi susret s knjigom dogodio za vrijeme studiranja kada je studirajući ontologiju ostao zadivljen moću znanja, moću riječi i ostalo je do danas tako.

Večeri s autorom u Mjesecu hrvatske knjige u Biskupijskoj knjižnici Varaždin nastavljaju se idućeg petka, 22. listopada u 19 sati kada će zainteresirani moći upoznati don Damira Stojića, – svećenika, salezijanca koji se kao pastoralac popularnim temama, te je jedan od najčitanijih autora u Biskupijskoj knjižnici Varaždin.

Više o svemu pročitajte OVDJE

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje