Povežite se s nama

U fokusu

Crtanje kukastih križeva na spomenik Holokaustu tretira se kao komunalni problem, a kazneno je djelo?

Objavljeno:

- dana

U Varaždinu je nedavno mladić (24) sprejom nacrtao kukasti križ i oznake njemačkog SS-a na spomeniku Holokaustu u parku Vatroslava Jagića.

<<Grad Varaždin utvrdio: šteta od srebrnog spreja na spomeniku žrtvama holokausta iznosi 9000 kuna<<

Vijest je to koja je odjeknula na nacionalnoj razini, a Državno je odvjetništvo je protiv 24-godišnjaka pokrenulo kazneni postupak za kazneno djelo oštećenja tuđe stvari počinjeno iz niskih pobuda.

Kako piše Telegram, potpuno je neshvatljivo da Državno odvjetništvo takvo djelo kvalificira kao “vandalističko ponašanje” i svodi na “oštećenje tuđe stvari” i “materijalnu štetu”.

– Odobravanje genocida kaznenopravno se time, suštinski, tretira kao svojevrsni komunalni problem. Takva pravna kvalifikacija, u specifičnim okolnostima ovog slučaja, predstavlja trivijalizaciju jednog zloćudnog čina koji ugrožava mnogo važnije temeljne društvene i ustavne vrednote nego što su to “tuđe stvari”. Prije svega vrednote jednakosti i ravnopravnosti svih građana neovisno o njihovim posebnim, grupnim identitetskim značajkama. Šteta počinjena tim vrednotama ne može se kvantificirati u kunama – navodi Telegram, te dalje objašnjava:

– Ako je Hrvatska demokratska država utemeljena na vladavini prava i poštivanju ljudskih prava i sloboda, onda bi crtanje nacističkih i/ili ustaških simbola na spomen obilježjima žrtvama Holokausta moralo, primarno, biti pravno kvalificirano kao kazneno djelo odobravanja genocida i javnog poticanja na nasilje i mržnju iz čl. 325 KZ. Tek dodatno, i manje bitno, kao kazneno djelo oštećenja tuđe stvari iz niskih pobuda iz članka 235. KZ.

Hrvatski zakoni nedvojbeno omogućuju primjerenu pravnu kvalifikaciju takvog čina. Državno odvjetništvo mora pokazati da te zakone razumije i pravilno primjenjuje. Spomen obilježje se može očistiti od zlokobnih grafita, ali država se teško može “oprati” od propusta da takva djela pravilno pravno kvalificira i adekvatno sankcionira – zaključuju iz Telegrama.

U fokusu

Hajdaš Dončić nedodirljiv po broju preferencijalnih glasova, drugi je Matija Posavec, a treći Stričak

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U našoj III. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima 17. travnja glasalo je 218.591 birača, odnosno 62,63 %.

Zanimljivo je pogledati raspored preferencijalnih glasova birača. Da bi kandidati preferencijalno ušli u Sabor morali su skupiti više od 10 posto od ukupnih glasova liste. To ovaj put nije uspjelo nikome iz III. izborne jedinice. Najbliže prolazu bio je Siniša Jenkač, kandidat na listi HDZ-a i partnera koji je s 10 mjesta pokušao ˝uloviti˝ mandat.

Na listi koju predvodi SDP u III. izbornoj jedini najviše preferencijalinih glasova dobio je prvi na listi Siniša Hajdaš Dončić. Cijela lista je dobila 77.793 glasova. Hajdaš Dončić prikupio je 21.765 glasova. Drugi je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar s 5760 glasova, a treći predsjednik Reformista Radimir Čačić s 4960 glasova.

U III. izbornoj jedinici lista koju predvodi HDZ dobila je 58.346 glasova. Varaždinski župan Anđelko Stričak dobio je 9599 glasova, na drugom mjestu je gradonačelnik Novoga Marofa Siniša Jenkač s 4934 glasa, a treći je predsjednik HDZ-a Krapinsko – zagorske županije Zoran Gregurović s 4649 glasova.

Nezavisna platforma Sjever (NPS) dobila je ukupno 25.829 glasova. Najviše njih, čak 16.241, pripalo je Matiji Posavcu. Drugi po broju glasova je gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić s 1502 glasa, a treći gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić s 832 glasa.

U Sabor iz III. izborne jednice prvi put ide i “Možemo”, čija je lista dobila 13.229 glasova. Najviše glasova dobio je nositelj Luka Korlaet, odnosno 1773. Varaždinka Dubravka Novak je druga s 1028 glasova, a treća je Varaždinka Dorotea Strelec s 373 glasa.

Razina države

Nakon prebrojanih 99,43 posto glasova, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković osvojio je, kao nositelj liste u I. izbornoj jedinici, 32.874 preferencijalna glasa, a više od njega dobio je Ivan Anušić, prvi na listi u IV. jedinici, osvojivši 37.520 glasova.

U koaliciji Rijeke pravde najviše preferencijalnih glasova osvojio je Siniša Hajdaš Dončić (21.755), Peđa Grbin (19.844), Arsen Bauk (16.733), Boris Lalovac (13.161) i Mišel Jakšić (12.683).

Nastavite čitati

U fokusu

Marković: Bez Čačića na listi SDP bi dobio sedmi mandat u III. izbornoj jedinici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U III. izbornoj jedinici SDP je dobio šest mandata odnosno 36,75 % glasova, slijedi HDZ s pet mandata, pa NPS s dva mandata i Možemo s jednim zastupnikom.

S liste Rijeke pravde iz naše izborne jedinice u Hrvatski sabor ulaze Siniša Hajdaš Dončić, Barbara Antolić Vupora, Željko Kolar, Boška Ban Vlahek, Miroslav Marković i Jasenka Auguštan-Pentek.

– Zahvalila bih biračima. SDP Varaždinske županije sada ima dva mandata više. Mladi kandidati odradili su odličnu kampanju i dobili zavidan broj preferencijalnih glasova. Izražavam osobnu, ali i stranačku podršku mladima, a i dalje ćemo raditi na tome da postanemo faktor koji će upravljati ovom županijom. Nadam se i da će vladu sastaviti SDP i da se više neće crvene sredine zaobilaziti prilikom dodjele sredstava sa nacionalne razine – istaknula je Barbara Antolić Vupora, predsjednica Županijskog SDP-a.

U Sabor je prvi put ušao varaždinski dogradonačenik Miroslav Marković.

– Žao mi je što smo kao Županijska organizacija morali prihvatiti trule kompromise s nacionalne razine i da se pokazalo da su ti kompromisi loši za ukupan rezultat stranke na što smo i upozoravali središnjicu – rekao je Marković.

Taj kompromis odnosio se na Reformiste koji se našli na listi Rijeka pravde.

– SDP bi bez Radimira Čačića na listi, odnosno da je na listi bio varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj, dobio i sedmi mandat – naglasio je Marković.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje