Povežite se s nama

U fokusu

Crtanje kukastih križeva na spomenik Holokaustu tretira se kao komunalni problem, a kazneno je djelo?

Objavljeno:

- dana

U Varaždinu je nedavno mladić (24) sprejom nacrtao kukasti križ i oznake njemačkog SS-a na spomeniku Holokaustu u parku Vatroslava Jagića.

<<Grad Varaždin utvrdio: šteta od srebrnog spreja na spomeniku žrtvama holokausta iznosi 9000 kuna<<

Vijest je to koja je odjeknula na nacionalnoj razini, a Državno je odvjetništvo je protiv 24-godišnjaka pokrenulo kazneni postupak za kazneno djelo oštećenja tuđe stvari počinjeno iz niskih pobuda.

Kako piše Telegram, potpuno je neshvatljivo da Državno odvjetništvo takvo djelo kvalificira kao “vandalističko ponašanje” i svodi na “oštećenje tuđe stvari” i “materijalnu štetu”.

– Odobravanje genocida kaznenopravno se time, suštinski, tretira kao svojevrsni komunalni problem. Takva pravna kvalifikacija, u specifičnim okolnostima ovog slučaja, predstavlja trivijalizaciju jednog zloćudnog čina koji ugrožava mnogo važnije temeljne društvene i ustavne vrednote nego što su to “tuđe stvari”. Prije svega vrednote jednakosti i ravnopravnosti svih građana neovisno o njihovim posebnim, grupnim identitetskim značajkama. Šteta počinjena tim vrednotama ne može se kvantificirati u kunama – navodi Telegram, te dalje objašnjava:

– Ako je Hrvatska demokratska država utemeljena na vladavini prava i poštivanju ljudskih prava i sloboda, onda bi crtanje nacističkih i/ili ustaških simbola na spomen obilježjima žrtvama Holokausta moralo, primarno, biti pravno kvalificirano kao kazneno djelo odobravanja genocida i javnog poticanja na nasilje i mržnju iz čl. 325 KZ. Tek dodatno, i manje bitno, kao kazneno djelo oštećenja tuđe stvari iz niskih pobuda iz članka 235. KZ.

Hrvatski zakoni nedvojbeno omogućuju primjerenu pravnu kvalifikaciju takvog čina. Državno odvjetništvo mora pokazati da te zakone razumije i pravilno primjenjuje. Spomen obilježje se može očistiti od zlokobnih grafita, ali država se teško može “oprati” od propusta da takva djela pravilno pravno kvalificira i adekvatno sankcionira – zaključuju iz Telegrama.

U fokusu

Evo kojih je pet tvrtki sa sjedištem u Varaždinu lani imalo najveće dobiti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U povodu Dana Grada Varaždina Fina je analizirala rezultate poduzetnika sa sjedištem u Gradu Varaždinu u 2021. godini.

Prema broju obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, u Varaždinu, sjedištu Varaždinske županije, u 2021. godini poslovalo je 2265 poduzetnika s 21.348 zaposlenih, što je povećanje broja zaposlenih za 4 % u odnosu na 2020. godinu. 

U 2021. godini, poduzetnici Varaždina iskazali su rast ukupnih prihoda od 13,4 % i ukupnih rashoda od 13,1 % u odnosu na godinu ranije. S ostvarenih 16,2 milijarde kuna prihoda u 2021. godini, udio poduzetnika Varaždina u ukupnim prihodima županije, koji su iznosili 31 milijardu kuna, bio je 52,2 %. Poduzetnici sa sjedištem u Varaždinu iskazali su pozitivan konsolidirani financijski rezultat u 2021. godini, u iznosu od 716,5 milijuna kuna, što je 19,5 % više u odnosu na ostvarenu neto dobit u 2020. godini.

Udio poduzetnika sa sjedištem u Varaždinu u 2021. godini u broju poduzetnika Varaždinske županije bio je 50,3 %, u broju zaposlenih 47,8 %.

Među poduzetnicima sa sjedištem u Varaždinu, na prvom mjestu po visini ostvarenih ukupnih prihoda u 2021. godini bila je Vindija d.d. s 3,2 milijarde kuna. Društvo je s 1143 zaposlenih ostvarilo 19,9 % ukupnih prihoda svih poduzetnika grada Varaždina. 

U 2021. godini, najveću dobit razdoblja od 36,5 milijuna kuna ostvarilo je društvo Gumiimpex-GRP d.o.o. s 402 zaposlena. Oni imaju udio od 4,5 % u dobiti razdoblja poduzetnika u Varaždinu.

Top pet poduzetnika po prihodima u Varaždinu su lani bili Vindija, na drugom mjestu je Koka, na trećem Gumiimpex-GRP, slijedi Solvis pa Kostwein.

Ako se pogleda dobit varaždinskih tvrtki 2021. već je spomenuto da je tu najbolji bio Gumiimpex-GRP s 36,4 milijuna kuna, drugi je Solvis 33,6 milijuna kuna dobiti, treći TP Varaždin s 20,4 milijuna kuna, četvrta tvrtka COTRA d.o.o. s 18,8 milijuna kuna te Termoplin s 10,3 milijuna kuna.

Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika sa sjedištem u Varaždinu, u 2021. godini, iznosila je 5628 kuna i bila je 0,3 % manja, u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću obračunatu zaposlenima kod poduzetnika na području Varaždinske županije koja je iznosila 5.646 kuna. Također, plaća radnika koji rade u tvrtkama na području Varaždina je 11,4 % manja od prosječne neto plaće zaposlenih kod svih poduzetnika Republike Hrvatske koja je iznosila 6350 kuna.

– U razdoblju od 2008. do 2014. godine, iznimka je 2011. godina, vidljiv je pad ukupnih prihoda poduzetnika Varaždina, a u razdoblju od 2015. do 2019. godine ukupni prihodi su rasli. Ponovni pad ukupnih prihoda ostvaren je u 2020. godini (14,9 milijardi kuna), a u 2021. godini ponovni rast (16,2 milijarde kuna), s tim da još nije dostignuta razina ukupnih prihoda ostvarenih 2008. godine (17 milijardi kuna) – objavila je FINA.

Nastavite čitati

U fokusu

Evo tko su najdoktori 2022. godine u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

doktor liječnik stetoskop

Na portalu najdoktor.com pacijenti su devetu godinu zaredom birali najbolje doktore u Hrvatskoj, a među njima su i liječnici iz Varaždinske te Međimurske županije.

Na temelju ocjena i komentara korisnika navedenog portala, izabrani najdoktori u 2022. godini iz Varaždinske i Međimurske županije su:

Fizijatri: Ivan Kos i Vladimir Knež – Varaždinske Toplice

Ginekolozi: Ivo Bilopavlović,  Alex Jukić, Ivana Risek i Hrvoje Brijačak  – Varaždin

Neurokirurg: Vječeslav Kčira-Fideršek – Varaždin

Obiteljska medicina: Kristina Sambol, Silvija Cikač, Bojana Škvorc i Sanja Škudar-Popović – Varaždin

Otorinolaringolozi: Tajana Gudlin-Sbull i Domagoj Butigan – Varaždin

Oralni kirurg: Damir Roki – Varaždin

Ortodont: Mirna Weber – Varaždin

Stomatolozi: Ljiljana Peharda-Ivić – Vidovec i Ivana Ereš-Dugalija – Varaždin

Ortoped: Marko Labaš – Čakovec

Reumatolog: Vesna Budišin – Čakovec

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje