Povežite se s nama

Kultura

D. Širola: Tradicionalna fotografija polako izumire

Objavljeno:

- dana

FOTOGRAFIJA

Kad je prije priličan broj godina pun samopouzdanja i vjere u svoje „fotografsko oko“ Damir Širola pokucao na vrata redakcije tada kultnog omladinskog lista „Polet“, dvojica poletovih fotografa, Mio Vesović i Ivan Posavec, otpravili su ga bez puno riječi.

Danas je Širola prijatelj s obojicom, nazvat će ih svojim „uzorima“ i pozvati da pogledaju njegovu izložbu „Facebook“ u varaždinskom Galerijskom centru, kojom je renomirana umjetnička ustanova ušla u ovogodišnju „Noć muzeja“.

 

Poletov rukopis na kojemu sam “odrastao” kao fotograf ostao je i danas

 

Fotograf Damir Širola dosad je izlagao u svim varaždinskim izložbenim prostorima, osim u samom prostoru GMV-a. Ovaj, kako sam sebe naziva, „novopečeni Varaždinac“, s obzirom na to da je prije tri godine zagrebačku adresu zamijenio varaždinskom, fotografijom se počeo baviti još u četvrtom razredu osnovne škole.

Iako je kasnije skrenuo u neke druge profesionalne vode, Široli je fotografija ostala primarni životni izazov. Iako tad Poletovi, Vesović i Posavec, nisu niti otvorili mapu s njegovim fotografijama to ga nije obeshrabrilo. Štoviše. Bio je to odličan „triger“ da tvrdoglavi Širola nastavi s fotografijom. Na beogradskom Salonu mladih sredinom 80-ih dobio je nagradu za fotografiju.Usput je tezgario snimajući sve i svašta – snimao je jelovnike za restorane po obali, image-fotografije za pekare, porfolia i kataloge za umjetnike…

Metropolis

Njegova prva izložba „Metroplis“ u zagrebačkom KIC-u i danas je ostala upamćena. Širola je, naime, izložio samo četiri fotografije – ali ukupno velike punih osam kvadrata.

– Planirano je da postav ostane dva tjedna, ostao je četiri mjeseca.Nije odustao, ali niti pokušavao izlagati. – Činjenica je da je taj Poletov rukopis, na kojemu sam „odrastao“ kao fotograf, ostao. Fotografiranje mi je intimno bilo potrebno. Nisam se pokušao „gurati u tu ligu“. Fotografirao sam za sebe, veli. Tako bi vjerojatno i ostalo da mu Mio Vesović prije osam godina, 2008., nije rekao kako je šteta da ta gomila fotografija ostane samo rezultat njegova hobija, spremljen u ormaru. Sugerirao mu je izložbu i tad je, kako veli Širola, „krenulo“. – Počeo sam izlagati, veli. Njegova prva izložba „Metroplis“ u zagrebačkom KIC-u i danas je ostala upamćena. Širola je, naime, izložio samo četiri fotografije – ali ukupno velike punih osam kvadrata. – Planirano je da postav ostane dva tjedna, ostao je četiri mjeseca.

Besmislenost

Širola: Ne vjerujem u fotografa koji nije pogledao deset kinematografskih klasika, nije pročitao deset klasika niti ne sluša klasičnu glazbu

Na beogradskom Salonu mladih sredinom 80-ih dobio je nagradu za fotografiju. Preseljenjem u Varaždin nastavio je izlagati. Razočarano veli kako tradicionalna fotografija „polako izumire“. – U inozemstvu ne, ali kod nas se događa, meni nimalo simpatičan, zaokret. Fotografija se sve više koristi kao sredstvo nekakvih psihosocijalnih istraživanja. Ove fotografije služe nečem drugom, potpuno su nečitke, mogu drastično reći „besmislene“, ako uz njih nemate esej da ih objasni. Rezultat su apsolutno fotografski nezanimljive fotografije. Ne vjerujem u fotografa koji nije pogledao deset kinematografskih klasika, nije pročitao deset klasika niti ne sluša klasičnu glazbu. Jasno, govorim isključivo o autorskoj fotografiji, zaključuje Damir Širola.

FACEBOOK

“Krajnje sam iziritiran autoportretima, koji su u međuvremenu postali selfiji. Mislim da su portreti nešto daleko više od toga. Ovo su „žive fotografije“ i ti portreti nisu napravljeni „ofrlje“ i slučajno nego su nastali iz serija. Kontra današnje instant primjene fotografije u medijima, konkretno u facebooku. Ovo je drukčije. Na slikama su ljudi od kojih za neke ne znam niti kako se zovu, ali sam u nekom trenutku došao u kontakt s njima, uglavnom slučajno”, riječi su kojima Damir Širola govori o izložbi “Facebook”.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

Kultura

Prof. Tonči Matulić u Varaždinu: “Hiperprodukcija knjiga iznjedrila lošu literaturu“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Biskupijskoj knjižnici Varaždin otvoren je Mjesec hrvatske knjige koji će se obilježiti prigodnim programom kroz ćetiri susreta petkom navečer. Uz otvorenje manifestacije gost večeri u Pastoralnom centru Varaždinske biskupije bio je prof.dr.sc. Tonči Matulić, svećenik, znanstvenik, dobitnik nagrade Hrvatske knjiga godine za knjigu Metamorfoze kulture.

Uvodeći u večer voditeljica Biskupijske knjižnice Irena Gotal podsjetila je okupljene kako se Mjesec hrvatske knjige održava od 15. listopada do 15. studenog pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te da se u tom se periodu kroz raznovrsne i mnogobrojne programe promiče kulturu čitanja i pisanja kao izrazito važnih društvenih vrijednosti.


Ovogodišnja manifestacija održava se u okviru Godine čitanja, tema glasi Hrvatski autori u Godini čitanja, a  moto je: Ajmo hrvati se s knjigom!

U jednosatnom razgovoru s profesorom Matulićem voditeljica Irena Gotal potaknula je okupljene sudionike na promišljanje o važnosti i ulozi knjige, a izabrani sugovornik učinio je taj poticaj opipljivim i vrlo aktualnim.


Središnja tema razgovora bile su teme, ali i sama knjiga profesora Matulića „Metamorfoze kulture. Razgovarajući nadalje o važnosti i ulozi knjige, kao i novim čitalačkim navikama, posebno mladih ljudi, profesor Matulić je istaknuo kako je tehnika sredstvo kojim se treba služiti, ali knjiga je ta koja je središnje mjesto znanja, nepresušni medij, neovisan o struji.


Knjiga je osovina ljudskosti. „Znanje je bolje od neznanja, čitanje je bolje od ne čitanja, čitanjem dolazimo do znanja“, ta sama Božja riječ se ukoričila u knjigu.

Na pitanje voditeljice Gotal o sve jasnijim glasovima o hiperprodukciji knjiga profesor Matulić je odgovorio kako je svjestan te problematike i da ona postoji, ali je važno znati da papir svašta podnosi te da bi on radije rekao da postoji hiperprodukcija loše literature.


Treba vrednovati što je vrijedno, obogaćujuće, što je kvalitetno, što izgrađuje, što izobražava, što prenosi znanje.  O osobnom iskustvu s čitanjem i knjigom prof. Matulić je rekao da se pravi susret s knjigom dogodio za vrijeme studiranja kada je studirajući ontologiju ostao zadivljen moću znanja, moću riječi i ostalo je do danas tako.

Večeri s autorom u Mjesecu hrvatske knjige u Biskupijskoj knjižnici Varaždin nastavljaju se idućeg petka, 22. listopada u 19 sati kada će zainteresirani moći upoznati don Damira Stojića, – svećenika, salezijanca koji se kao pastoralac popularnim temama, te je jedan od najčitanijih autora u Biskupijskoj knjižnici Varaždin.

Više o svemu pročitajte OVDJE

Nastavite čitati

Kultura

U Vinici održan koncert ENDeM kvarteta i Zagreb Brass Quinteta

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Koncert dva sastava – ENDeM kvartet i Zagreb Brass Quinteta održan je u petak 15. listopadap u dvorani Općine Vinica, na kojem su nastupili i domaći akademski glazbenici Mihael Hrgar, Marko Gerbus, te drugi izvođači.

Ideja o održavanju koncerta potekla je od dvoje diplomiranih glazbenika, koji osim što sviraju diljem Lijepe naše, šire glazbu i izvan njenih granica. Želja je bila da naprave koncert i mještane općine Vinica upoznaju s glazbom koju sviraju. 

Glazbena priča o Mihaelu Hrgaru i Marku Gerbusu započela je u puhačkom orkestru Vinica gdje je sve krenulo kao razonoda kojem su provodili slobodno vrijeme. Kroz obrazovanje su uložili mnogo truda u glazbu kako bi imali mogućnost svirati u različitim sastavima i orkestrima.

Međutim iz hobija se razvila i karijera, što potvrđuje izjava Mihaela Hrgara.

Pri samom početku učenja sviranja, sve je to bila moglo bi se reći nekakva zanimacija, koja možda i osobno s moje strane nije bila preozbiljno shvaćena, no na kraju nam postala je profesija. Čudo je kakvu moć glazba ima… – poručuje Hrgar.

U sastavu Zgreb Brass Quinteta. predvođeni Mihaelom Hrgarom, sudjeluju Alen Vađunec i Peter Firšt na trubama, Ante Medvidović na rogu te Mate Đuzel na trombonu. Sastav koji predstavljaju Marko Gerbus (sopran saksofon), Deni Pijanić (alt saksofon), Nereo Arbula (tenor saksofon) te Erna Čizmić Rebić (bariton saksofon), ujedno su i kolege s kojima je studirao i pokrenuo kvartet saksofona ENDeM.

Mještani i zaljubljenici u glazbu imali su prilike uživati u skladbama Albenza, Petita, Iturraldea, Offenbacha, Bernsteina, Morricona i drugih kompozitora.

Na kraju koncerta okupljenima se obratio načelnik Općine Vinica, dr.sc. Branimir Štimec, prof., zahvalivši gostujućim glazbenicima kojima je uručio prigodne poklone.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje