Gotovo 1000 umirovljenika u Varaždinskoj županiji radi: “Stojim na blagajni u dućanu da bih mogla platiti režije”
Pola života proveli su na poslu, a sada jedva da imaju za režije i hranu. Takva je otprilike sudbina većine...
Naime, prošla je godina dana od kada je, 19. lipnja 2017. godine, na konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća Grada Varaždina jednoglasno izabran za predsjednika vijeća. Izjavu Damira Habijana s presjekom svog rada od prethodne godine prenosimo u cijelosti:
– Još prije godinu dana, prilikom preuzimanja svojih dužnosti, naglasio sam da funkcija predsjednika Gradskog vijeća nije samo protokolarna već ista sa sobom nosi obveze prema našem gradu, odnosno prema Varaždinkama i Varaždincima. Sjednice Gradskog vijeća u posljednjih su godinu dana napokon počele ispunjavati svoju svrhu kao „sredstvo“ svih građana grada Varaždina. U okviru zakonskih i statutarnih ovlasti, u prvih godinu dana kao predsjednik Gradskog vijeća Grada Varaždina, nastojao sam pokrenuti određene inicijative te proaktivno i objektivno djelovati na sjednicama Gradskog vijeća. U nastavku iznosim neke od važnijih inicijativa koje su pokrenute zadnjih godinu dana.
Uz iznimnu podršku Vlade Republike Hrvatske i resornih ministarstava, u Varaždinu smo uspjeli provesti velike i značajne investicije.
Projekt Aglomeracije Varaždin u vrijednosti većoj od 850 milijuna kuna jedna je od najvećih investicija u povijesti postojanja grada Varaždina koja će omogućiti svim građanima našeg grada priključak na javnu kanalizaciju. Zatim je tu Opća bolnica Varaždin u koju je investirano više od 300 milijuna kuna. S obzirom na to da se u Općoj bolnici Varaždin, unatoč svim investicijama, sve više povećava problem odlaska liječnika i zdravstvenih djelatnika, na prijedlog vijećnika HDZ-a smo na sjednici Gradskog vijeća usvojili Preporuku kojom je određeno da se sastavi lista slobodnih gradskih stanova koji bi se dali na korištenje mladim liječnicima OBV. Temeljem predmetne Preporuke, 4 gradska stana na području Hrašćice su uređena i dana na korištenje liječnicima. Svakako je bitno spomenuti i brojne prometne investicije poput gradnje nekoliko rotora, uređenja nadvožnjaka Vilka Novaka te već najavljene i planirane daljnje prometne rekonstrukcije. U suradnji s Hrvatskim vodama pokrenuli smo investiciju uređenja nasipa i pješačko-biciklističke staze na području toka rijeke Plitvice u vrijednosti većoj od 5 milijuna kuna, čime će Varaždinke i Varaždinci dobiti novu uređenu šetnicu i mjesto za rekreaciju.
Kontinuirano održavanje radnih sastanaka s državnim tajnikom Tomislavom Bobanom u Ministarstvu državne imovine, a vezano za povrat imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, rezultiralo je velikim pomacima u tom pogledu. Zasad je u postupku povrata dio nekretnina u Optujskoj ulici na području bivše vojarne na kojem će se, u sklopu projekta MAPS, urediti novi urbani sadržaji. Također se rješavaju imovinsko-pravni odnosi za područje „Beli Kipi“, te imovinsko-pravni odnosi nekretnine u Preradovićevoj ulici gdje bi se smjestio prostor gradskog arhiva.
U listopadu 2017. godine, Gradsko vijeće Grada Varaždina donijelo je odluku o kupnji bivše Varteksove robne kuće na Franjevačkom trgu u koju će se premjestiti Gradska knjižnica i čitaonica.
Jedno od obećanja u mojoj predizbornoj kampanji bilo je vraćanje institucija u naš Grad za što se i dalje zalažem. Tako smo početkom svibnja postigli dogovor s glavnim ravnateljem Hrvatske radio televizije oko ponovnog otvaranja dopisništva HRT-a u Varaždinu. Na tom tragu je i naša inicijativa i poziv nadležnoj ministrici obrazovanja da svojom odlukom premjesti sjedište Sveučilišta Sjever u Varaždin kako bi i nominalno naš grad bio centar visokoškolskog obrazovanja.
Varaždinske barokne večeri, jedna od najvećih kulturnih manifestacija u ovom dijelu Europe, svakako je zaslužila podršku s državne razine. U studenom prošle godine inicirao sam radni sastanak u Ministarstvu turizma s ministrom Garijem Cappellijem na kojem je bio prisutan i ravnatelj Koncertnog ureda Raymond Rojnik. Založili smo se za još bolju potporu i popraćenost ove manifestacije koja se ove godine održava u partnerstvu s Japanom.
Kroz godinu sam prisustvovao brojnim sastancima s našim građanima po Mjesnim odborima kako bih bolje razumio njihove želje i problematiku, kao i s predstavnicima drugih gradova u nastojanju da bolje povežemo naš Varaždin. Tako sam u lipnju prošle godine, na poziv kolege Marka Potrebice, predsjednika Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, posjetio Dubrovnik gdje smo održali sastanak na kojem smo otvorili mnoga pitanja, a između ostalog i pitanje kulturne i turističke suradnje naših gradova, a posebice po pitanju Varaždinskih baroknih večeri i Dubrovačkih ljetnih igara. Na inicijativu varaždinske Udruge PUMA pokrenuo sam postupak za potpisivanje Povelje o prijateljstvu između Grada Vukovara i Grada Varaždina, koja je 6. prosinca 2017. godine na Svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Varaždina potpisana u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu. Na poziv gradonačelnika Grada Vukovara, Ivana Penave, u svibnju ove godine prisustvovao sam uzvratnom posjetu Vukovaru povodom Svečane sjednice Gradskog vijeća Grada Vukovara.
U prvoj polovici ove godine sudjelovao sam u organizaciji četiri javne tribine: tribina za mlade „Ja ostajem, a ti?“, tribina o primjeni nove Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom u gradu Varaždinu, tribina „Obrtništvo u Varaždinu – simbol ili perspektiva?“ te tribina „Turizam u Varaždinu – karitativna ili komercijalna djelatnost?“, a putem kojih smo željeli informirati Varaždinke i Varaždince o aktualnim pitanjima iz navedenih područja te im dati mogućnost da iznesu svoja mišljenja ili daju svoje prijedloge na temu.
U tijeku su intenzivni razgovori s nadležnim ministarstvima oko rješavanja problema baliranog otpada na ulazu u Varaždin, a koje se prije svega odnosi na iznalaženje pravno i financijski prihvatljivog trajnog rješenja navedenog problema, tako da se u sufinanciranje sanacije zemljišta uključi Fond za zaštitu okoliša. Predviđamo da bi početkom jeseni prve bale koje su bile predmet koncesije trebale biti maknute.
Smatram da je godinu dana istovremeno puno i malo vremena za sve što nastojimo promijeniti i poboljšati u našem Gradu. Dobra suradnja s Vladom i našim ministarstvima rezultirala je velikim promjenama u Varaždinu i zato je nezaobilazno spomenuti veliku potporu koju nam u svim našim nastojanjima i inicijativama daju naši saborski zastupnici Anđelko Stričak i Josip Križanić.
Varaždin je na prekretnici. Vrijeme koje je pred nama, posebno idućih 12 mjeseci, moramo iskoristiti na najbolji mogući način da grad Varaždin ponovo bude primjer drugim gradovima i sredinama u Republici Hrvatskoj – zaključio je Habijan.
Ministarstvo obrane provest će tijekom travnja i svibnja 2023. godine redovno obvezno godišnje uvođenje u vojnu evidenciju vojnih obveznika na području Republike Hrvatske, objavili su danas iz MORH-a.
– Upis u vojnu evidenciju obvezan je sukladno Zakonu o obrani za sve hrvatske državljane – muške osobe koje u kalendarskoj godini navršavaju 18 godina, a imaju prebivalište na području Republike Hrvatske – objasnili su u MORH-u.
U vojnu evidenciju upisivat će se vojni obveznici, muške osobe, hrvatski državljani rođeni 2005. godine i starijih godišta koji nisu uvedeni u tu evidenciju. Za upis u vojnu evidenciju na adrese vojnih obveznika tijekom ožujka i travnja 2023. godine stići će pozivi upućeni iz odjela/odsjeka za poslove obrane. Pozvane osobe po dolasku na upis u vojnu evidenciju obvezne su predočiti osobnu iskaznicu ili domovnicu i OIB.
Osobe starijih godišta koji do sada nisu upisani u vojnu evidenciju mogu se i bez poziva javiti u područni odsjek za poslove obrane prema mjestu prebivališta.
Hrvatski državljani koji borave u inozemstvu uvođenje u vojnu evidenciju mogu provesti putem diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u državi u kojoj borave.
– Napominjemo da je uvođenje u vojnu evidenciju zakonska obveza koja se provodi svake godine, a iznimno zbog pandemije Covid-19 2020., 2021. i 2022. godine nije provođeno osobnim dolaskom vojnih obveznika. Za sve dodatne informacije i pojašnjenja zainteresirani građani mogu kontaktirati područne odjele/odsjeke za poslove obrane prema mjestu prebivališta – kažu u MORH-u.
Na eksperiment Ministarstva znanosti i obrazovanja u kojem će se, među ostalim novitetima, smanjiti satnica Informatike i u pojedine škole uvesti cjelodnevna nastava, dopisom je reagiralo pet profesora nastavničkih studija, piše Index.
Profesori u dopisu navode da je smanjivanje satnice Informatike na jedan sat tjedno u 21. stoljeću, dobu digitalnih informacija, naprednih tehnologija i umjetne inteligencije, skandalozno te znanstveno i stručno neprimjereno. Po novom će se Informatika zvati Informacijske i digitalne kompetencije.
Ističu da Hrvatska jedina u Europi smanjuje satnicu nastavnog predmeta Informatike u osnovnoj školi te da je posebno zabrinjavajuće što se sve to događa uz izgovor „povećanja obvezne satnice“.
Dopis potpisuju prof. dr. sc. Mario Dumančić, predstojnik katedre za Informacijske i komunikacijske znanosti s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Krešimir Pavlina s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Ivica Boljat s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu, izv. prof. dr. sc. Goran Hajdin s Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu u Varaždinu i prof. dr. sc. Maja Ružić Baf s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
Dopis u cijelosti donosi Index, a prenosimo ga u nastavku.
“Skandalozno te znanstveno i stručno neprimjereno”
„Nastavno na konferenciju ministra za znanost i obrazovanje prof. dr. sc. Radovana Fuchsa održanu u Zagrebu 22. ožujka 2023. godine, na kojoj je ministar predstavio eksperimentalni program Cjelodnevne škole, smatramo nužnim hitno reagirati i iznijeti naše negodovanje.
Smatramo skandaloznim te znanstveno i stručno neprimjerenim da u 21. stoljeću, stoljeću digitalnih informacija, naprednih tehnologija i umjetne inteligencije, jedini u Europi smanjujemo satnicu nastavnog predmeta Informatike u osnovnoj školi.
Smatramo neprimjerenim i skandaloznim pojašnjenje MZO-a prema kojem se ‘povećava obvezna satnica’ Informatike.
Nevjerojatnim nam se čini da Ministarstvo ne iznosi pravovaljane informacije iz kojih je vidljivo da velika većina učenika u gotovo svim školama pohađa izbornu nastavu Informatike. Smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatike bit će zakinuti svi učenici u osnovnoj školi za 50%. Zašto?
“U Radnoj skupini nijedan stručnjak s visokih učilišta”
Ministar je također predstavio smjernice novog ‘Kurikuluma Informatike’, a da prethodno nije provedena stručna niti znanstvena evaluacija prethodnog kurikuluma. Nije nam jasno na osnovi kojih smjernica (kad nema evaluacije) je Radna skupina krenula s radom (imenovana je i počela s radom u veljači, ali Ministarstvo je objavilo imenovanje Radne skupine tek mjesec dana nakon što je ista počela s radom, odnosno rezanjem postojećeg kurikuluma).
U članstvo Radne skupine koja je izradila novi ‘Kurikulum Informatike’ nije imenovan niti jedan jedini stručnjak s visokih učilišta na bilo koji način povezan s nastavom Informatike, što je također nevjerojatno i nedopustivo za resorno Ministarstvo. Radna skupina imala je tek nekoliko tjedana za izradu cjelokupnog novog kurikuluma.
Zbog svega navedenog kurikulum predmeta ‘Informacijske i digitalne kompetencije’ zapravo uopće ne može biti originalno autorsko djelo, već se može raditi samo i isključivo o izrezanom i okrnjenom postojećem kurikulumu Informatike.
Posebno je zabrinjavajuća činjenica da je Informatika jedini predmet kojem se u Cjelodnevnoj školi satnica smanjuje, dok se cijelom nizu ostalih predmeta povećava te čak stvaramo i niz novih predmeta.
“Hoćemo li sutra smanjiti satnicu matematike ili ukinuti fiziku?”
Svjesni smo kako zbog niskih učiteljskih plaća postoji deficit nastavnika STEM predmeta, ali leži li zaista način rješavanja tog problema u smanjenju satnice? Hoćemo li sutra zbog istog problema smanjiti satnicu Matematike ili ukinuti Fiziku? Pozivamo Vas da – dok još možete – promijenite ovu skandaloznu odluku i obveznu Informatiku definirate u trajanju od 70 nastavnih sati godišnje, odnosno dva nastavna sata tjedno. Svjesni smo kratkih rokova u kojima se cijeli projekt mora provesti te nudimo pomoć oko evaluacije i mogućih korekcija postojećeg kurikuluma Informatike.
Želimo napomenuti da je Republika Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u okruženju koja se može pohvaliti rastom i razvojem informatičkih i povezanih tvrtki, što je rezultiralo i nizom “jednoroga” poput Infobipa, Rimac Automobila i sl. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije uzelo u obzir svoju društvenu i digitalnu odgovornost u razvoju hrvatskog školstva te nastavlja s neuspješnim projektima u hrvatskim školama“, stoji u njihovom dopisu.