Povežite se s nama

Kultura

Dan Brown, Inferno

Objavljeno:

- dana

Dan Brown, Inferno, prev. Petar Vujačić, VBZ, Zagreb, srpanj 2013.

Iako sigurno neće nadmašiti gotovo neshvatljivi uspjeh svog prethodnika, „Inferno“ Dana Browna puno je bolji roman od razvikanog „Da Vincijevog koda“. Dok je „Da Vincijev kod“ bila tvrda i pomalo zamorna proza koja je čitatelje privukla zbog neiscrpive fascinacije navodnom „mesijanskom lozom“, „Inferno“ je suptilniji i kvalitetniji roman u kojemu profesor simbologije Robert Langdon nastoji spriječiti globalni zločin tražeći počinitelja putem kodova temeljenih na Danteovu „Paklu“ i likovnim prikazima tog čudesnog spjeva.

Iako možda mnogima neće biti tako intrigantni, danteovski tragovi u „Infernu“ puno su realniji i originalniji od onih templarskih u „Da Vincijevu kodu“. Da opet nema nepotrebnih jurnjava na motoru i sličnih akcijskih prizora (kojima, ne znam zbog čega, prečesto pribjegavaju i Brownovi nasljednici Toyne, Cooper, Christer i Wallentin), „Inferno“ bi bio uzorno koncipiran i izložen roman. No, užitak čitanja ne izostaje. Ako ste (u neka financijski bolja vremena) imali prilike temeljitije proučiti znamenitosti gradova u kojima se odvija radnja (Firenca, Venecija, Istambul), posebno ćete uživati u prepoznavanju i Brownovom povezivanju tajnih ključeva.

Ako pak niste, „Inferno“ će u vas zacijelo pobuditi afinitet prema renesansnoj baštini i Danteovom „Paklu“. Drugim riječima, „Inferno“ nije primjer književne umjetnosti, ali jest primjer spisateljske umješnosti te iz njega možete štošta naučiti o klasičnim primjerima vrhunske umjetnosti. Čak je i rasplet dobar, ali autorov osobni moralni stav prema glavnom pitanju ostaje nedorečen. No, pustimo sad rasplet: od njega vas dijeli oko 450 zanimljivih stranica! 

Iako sigurno neće nadmašiti gotovo neshvatljivi uspjeh svog prethodnika, „Inferno“ Dana Browna puno je bolji roman od razvikanog „Da Vincijevog koda“. Dok je „Da Vincijev kod“ bila tvrda i pomalo zamorna proza koja je čitatelje privukla zbog neiscrpive fascinacije navodnom „mesijanskom lozom“, „Inferno“ je suptilniji i kvalitetniji roman u kojemu profesor simbologije Robert Langdon nastoji spriječiti globalni zločin tražeći počinitelja putem kodova temeljenih na Danteovu „Paklu“ i likovnim prikazima tog čudesnog spjeva. Iako možda mnogima neće biti tako intrigantni, danteovski tragovi u „Infernu“ puno su realniji i originalniji od onih templarskih u „Da Vincijevu kodu“.

Da opet nema nepotrebnih jurnjava na motoru i sličnih akcijskih prizora (kojima, ne znam zbog čega, prečesto pribjegavaju i Brownovi nasljednici Toyne, Cooper, Christer i Wallentin), „Inferno“ bi bio uzorno koncipiran i izložen roman. No, užitak čitanja ne izostaje. Ako ste (u neka financijski bolja vremena) imali prilike temeljitije proučiti znamenitosti gradova u kojima se odvija radnja (Firenca, Venecija, Istambul), posebno ćete uživati u prepoznavanju i Brownovom povezivanju tajnih ključeva. Ako pak niste, „Inferno“ će u vas zacijelo pobuditi afinitet prema renesansnoj baštini i Danteovom „Paklu“.

Drugim riječima, „Inferno“ nije primjer književne umjetnosti, ali jest primjer spisateljske umješnosti te iz njega možete štošta naučiti o klasičnim primjerima vrhunske umjetnosti. Čak je i rasplet dobar, ali autorov osobni moralni stav prema glavnom pitanju ostaje nedorečen. No, pustimo sad rasplet: od njega vas dijeli oko 450 zanimljivih stranica! 

Denis PERIČIĆ

Izvor:
Foto:

Kultura

FOTO Radovi varaždinskog crtaća stripova Nikole Majnarića osvanuli na fasadama

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ivan Agnezović

U organizaciji Modernist nakladništva i Književnog salona Korzo, na Trgu kralja Tomislava u subotu je održana  izložba „Otvorena galerija“ s predstavljanjem likovno/stripovskog opusa kultnog varaždinskog autora Nikole Majnarića Bača (1975. – 2004.).

Autora je od malih nogu zanimao strip, a nakon što se etablirao na umjetničkoj sceni, u jednom je intervjuu izjavio da će „stripove crtati dok je živ“.

Kako je izgledala projekcija pogledajte u galeriji fotografija:

Nastavite čitati

Kultura

Suradnja GMV-a i „Zlatog ajngela“ započinje izložbom fotografija slovenske autorice Biserke Sijarič

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ovogodišnja suradnja Gradskog muzeja Varaždin i Galerije „Zlati ajngel“ započinje izložbom fotografija pod nazivom „Challenge – Power – Victory/Portreti“ slovenske autorice Biserke Sijarič.

Izložba je postavljena u Izložbenom salonu u palači Sermage Gradskog muzeja Varaždin (Trg M. Stančića 3) i u Galeriji Zlati ajngel (Gajeva 15) od 3. ožujka do 4. travnja ove godine. 

Biserka Sijarič (r. 1971., Ljubljana) bavi se fotografijom od djetinjstva, a danas djeluje u Foto-video klubu Lendava. Nositeljica je umjetničke fotografske titule AFIAP.

Njezine fotografije nagrađene su u Sloveniji i inozemstvu, a izlagala je na 14 samostalnih i više od 40 skupnih izložbi. Osim kao fotografkinja, djeluje i na literarnom području.

Iz predgovora Igora Ternara:

Vjerujem da je tema predstavljanja nogometne utakmice na umjetnički način bila dovoljan izazov za autoricu… Nije fotografirala nogometno igralište i utakmicu kao dio sportskog spektakla, već nam je pokazala život koji je tekao uz njega.

Gledajući izložene portrete, možemo odmah primijetiti da Biserka ne samo da gleda fotografije u tražilu svog digitalnog fotoaparata već ih vlastitom suptilnošću i precizno kadrira… Pokazujući kišne kapi ispred portreta ili isključujući dubinsku oštrinu, ljudi koje prikazuje utjelovljuju osjećaje, dojmove i slutnje današnjeg čovjeka i tako predstavljaju izazov svakom promatraču.

Napomena:

S obzirom na epidemiološke mjere, ne organizira se otvorenje izložbe uz nazočnost publike.

Otvoreno za razgled (za posjetitelje od četvrtka, 4. 3. 2021.):

GMV Palača Sermage: utorak – petak od 9 do 17 sati, subota i nedjelja od 9 do 13. sati. Ponedjeljkom i na državne blagdane zatvoreno.

Galerija „Zlati ajngel“: utorak – petak od 18 do 20 sati, subota i nedjelja od 10 do 12 sati. Ponedjeljkom i na državne blagdane zatvoreno.

Nastavite čitati